Sunčev sustav - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 09:51, 13. svibanj 2026.

2026-05-13T09:51:30Z

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T01:14:34Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 01:14
Redak 170:		Redak 170:
	'''Neptun''', osmi i od [[Sunce\|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)\|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja\|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica\|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.		'''Neptun''', osmi i od [[Sunce\|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)\|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja\|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica\|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.

	Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)\|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard\|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)\|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.		Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{citiranje weba\|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)\|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard\|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)\|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.

	Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "leda" poput [[voda\|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal \| author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.\| title= Comparative models of Uranus and Neptune\| journal= [[Planetary and Space Science]]\| year= 1995.\| volume=43 \| pages= 1517–1522 \| url= \| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{~~Citiranje web~~\|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref>		Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "leda" poput [[voda\|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal \| author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.\| title= Comparative models of Uranus and Neptune\| journal= [[Planetary and Space Science]]\| year= 1995.\| volume=43 \| pages= 1517–1522 \| url= \| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{citiranje weba\|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref>

	Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2\|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka\|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar\|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav\|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat\|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal \| author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.\| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism\| journal= [[Science]]\| year= 1991.\| volume=251 \| pages= 929–932 \| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S \| doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij\|°C]].<ref name="en17">{{cite journal \| author=Hubbard, W. B\| title=Neptune's Deep Chemistry\| journal= Science\| year= 1997.\| volume=275 \| pages= 1279–1280 \| url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 \| doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{~~Citiranje web~~\|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf\|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"\|language=engleski}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html\|title="Data shows 2 rings circling Neptune"\|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref>		Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2\|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka\|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar\|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav\|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat\|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal \| author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.\| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism\| journal= [[Science]]\| year= 1991.\| volume=251 \| pages= 929–932 \| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S \| doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij\|°C]].<ref name="en17">{{cite journal \| author=Hubbard, W. B\| title=Neptune's Deep Chemistry\| journal= Science\| year= 1997.\| volume=275 \| pages= 1279–1280 \| url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 \| doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{citiranje weba\|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf\|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"\|language=engleski}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{citiranje weba\|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html\|title="Data shows 2 rings circling Neptune"\|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref>
	[[datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png\|300px\|mini\|desno\|Poznati objekti [[Kuiperov pojas\|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci\|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]]		[[datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png\|300px\|mini\|desno\|Poznati objekti [[Kuiperov pojas\|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci\|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T11:26:00Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 11:26
Redak 203:		Redak 203:
	{{Glavni\|Oortov oblak}}		{{Glavni\|Oortov oblak}}

	[[~~File~~:Kuiper belt plot objects of outer solar system.png\|right\|330px\|thumb\|Položaj poznatih vanjskih objekata Sunčeva sustava. <br />[[Kentaur (asteroid)\|Kentauri]] su od Kuiperova pojasa prema unutra, a izvan kruga [[Jupiterovi trojanci\|Jupiterovih trojanaca]].		[[Datoteka:Kuiper belt plot objects of outer solar system.png\|right\|330px\|thumb\|Položaj poznatih vanjskih objekata Sunčeva sustava. <br />[[Kentaur (asteroid)\|Kentauri]] su od Kuiperova pojasa prema unutra, a izvan kruga [[Jupiterovi trojanci\|Jupiterovih trojanaca]].
	{\| style="width: 100%; margin-bottom: 8px;"		{\| style="width: 100%; margin-bottom: 8px;"
	\|-		\|-
Redak 234:		Redak 234:
	! ''[[Obiteljski portret (Voyager)\|Obiteljski portret]]'' [[Voyager 1\|Voyagera 1]] sa udaljenosti 6 milijardi km od Zemlje.		! ''[[Obiteljski portret (Voyager)\|Obiteljski portret]]'' [[Voyager 1\|Voyagera 1]] sa udaljenosti 6 milijardi km od Zemlje.
	\|-		\|-
	\| style="font-size:88%; text-align: center;" \| [[~~File~~:PIA00453-SolarSystem-VenusEarthJupiterSaturnUranusNeptune-Voyager1-19960913.jpg\|600px]]		\| style="font-size:88%; text-align: center;" \| [[Datoteka:PIA00453-SolarSystem-VenusEarthJupiterSaturnUranusNeptune-Voyager1-19960913.jpg\|600px]]
	[[Venera]], [[Zemlja]] (''[[Pale Blue Dot]]''), [[Jupiter]], [[Saturn]], [[Uran]], [[Neptun]] (13. rujna 1996).		[[Venera]], [[Zemlja]] (''[[Pale Blue Dot]]''), [[Jupiter]], [[Saturn]], [[Uran]], [[Neptun]] (13. rujna 1996).
	\|}		\|}

WikiSysop: bnz

2022-03-25T02:35:39Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 02:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sunčev sustav'''-->'''~~Sunčev sustav''' je sustav [[zvijezde]] [[Sunce\|Sunca]] i manjih [[nebesko tijelo\|nebeskih tijela]] što ih okuplja zajednička [[gravitacijska sila]] i kojima fizičko stanje određuje [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeva energija zračenja]]. Sustav sadrži 8 [[planet]]a, 5 [[Patuljasti planet\|patuljastih planeta]], 185 njihovih [[prirodni satelit\|prirodnih satelita]], te mnoštvo sitnih tijela: [[komet]]a, [[planetoid]]a, tijela [[Kuiperov pojas\|Kuiperova pojasa]], [[meteoroid]]a i [[Međuplanetarna tvar\|međuplanetarne prašine]]. Sunčeva [[plazma (fizika)\|plazma]] ispunja [[heliosfera\|heliosferu]], a gravitacijski se utjecaj širi do područja [[Oortov oblak\|Oortova kometskog oblaka]] ([[Jan Hendrik Oort]]), koji se nalazi bliže od susjednih zvijezda. Osam planeta razvrstano je u dvije skupine, unutarnju ili [[Terestrički planet\|terestričku]], gdje se nalaze [[Zemlja]] i njoj slična 3 planeta ([[Merkur]], [[Venera]] i [[Mars]]), te u vanjsku ili [[Jovijanski planeti\|jovijansku]], s [[Jupiter]]om i njemu sličnim divovskim planetima [[Saturn]]om, [[Uran]]om i [[Neptun]]om. Unutarnja je skupina [[Stijena\|stjenovita]], s tankim [[atmosfera\|atmosferskim]] slojem (bez njega je jedino [[Merkur]]). Jovijanski su planeti plinoviti s malom stjenovitom jezgrom, i njihov je sastav bliži sastavu protoplanetnoga oblaka iz kojega su planeti nastali. Kemijski sastav Jupitera gotovo je identičan Sunčevu. Razlika između tih dviju skupina planeta posljedica je razvoja u kojem je zračenje mladoga Sunca zagrijalo jezgre bližih planeta i očistilo ih od lako isparivih elemenata. Dobivši tako čvrstu površinu, na njoj se [[geologija\|geološkim]] procesima razvila sekundarna atmosfera od pretežitoga [[ugljikov dioksid\|ugljikova dioksida]] (Venera i Mars) i tercijarna atmosfera Zemlje od [[dušik]]a i [[kisik]]a. Svi planeti osim Zemlje prozvani su po [[Grčka mitologija\|grčkim]] i [[Rimska mitologija\|rimskim božanstvima]].		Sunčev sustav''' je sustav [[zvijezde]] [[Sunce\|Sunca]] i manjih [[nebesko tijelo\|nebeskih tijela]] što ih okuplja zajednička [[gravitacijska sila]] i kojima fizičko stanje određuje [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeva energija zračenja]]. Sustav sadrži 8 [[planet]]a, 5 [[Patuljasti planet\|patuljastih planeta]], 185 njihovih [[prirodni satelit\|prirodnih satelita]], te mnoštvo sitnih tijela: [[komet]]a, [[planetoid]]a, tijela [[Kuiperov pojas\|Kuiperova pojasa]], [[meteoroid]]a i [[Međuplanetarna tvar\|međuplanetarne prašine]]. Sunčeva [[plazma (fizika)\|plazma]] ispunja [[heliosfera\|heliosferu]], a gravitacijski se utjecaj širi do područja [[Oortov oblak\|Oortova kometskog oblaka]] ([[Jan Hendrik Oort]]), koji se nalazi bliže od susjednih zvijezda. Osam planeta razvrstano je u dvije skupine, unutarnju ili [[Terestrički planet\|terestričku]], gdje se nalaze [[Zemlja]] i njoj slična 3 planeta ([[Merkur]], [[Venera]] i [[Mars]]), te u vanjsku ili [[Jovijanski planeti\|jovijansku]], s [[Jupiter]]om i njemu sličnim divovskim planetima [[Saturn]]om, [[Uran]]om i [[Neptun]]om. Unutarnja je skupina [[Stijena\|stjenovita]], s tankim [[atmosfera\|atmosferskim]] slojem (bez njega je jedino [[Merkur]]). Jovijanski su planeti plinoviti s malom stjenovitom jezgrom, i njihov je sastav bliži sastavu protoplanetnoga oblaka iz kojega su planeti nastali. Kemijski sastav Jupitera gotovo je identičan Sunčevu. Razlika između tih dviju skupina planeta posljedica je razvoja u kojem je zračenje mladoga Sunca zagrijalo jezgre bližih planeta i očistilo ih od lako isparivih elemenata. Dobivši tako čvrstu površinu, na njoj se [[geologija\|geološkim]] procesima razvila sekundarna atmosfera od pretežitoga [[ugljikov dioksid\|ugljikova dioksida]] (Venera i Mars) i tercijarna atmosfera Zemlje od [[dušik]]a i [[kisik]]a. Svi planeti osim Zemlje prozvani su po [[Grčka mitologija\|grčkim]] i [[Rimska mitologija\|rimskim božanstvima]].

	[[Datoteka:Suncev sustav 01.jpg\|mini\|center\|1000px\|[[Sunce]] i [[planet]]i Sunčevog sustava (veličine su u mjerilu, ali ne i udaljenosti).]]		[[Datoteka:Suncev sustav 01.jpg\|mini\|center\|1000px\|[[Sunce]] i [[planet]]i Sunčevog sustava (veličine su u mjerilu, ali ne i udaljenosti).]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T08:54:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 08:54
Redak 170:		Redak 170:
	'''Neptun''', osmi i od [[Sunce\|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)\|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja\|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica\|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.		'''Neptun''', osmi i od [[Sunce\|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)\|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja\|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica\|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.

	Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{~~cite~~ web\|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)\|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard\|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)\|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.		Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{Citiranje web\|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)\|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard\|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)\|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.

	Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "leda" poput [[voda\|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal \| author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.\| title= Comparative models of Uranus and Neptune\| journal= [[Planetary and Space Science]]\| year= 1995.\| volume=43 \| pages= 1517–1522 \| url= \| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{~~cite~~ web\|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref>		Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "leda" poput [[voda\|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal \| author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.\| title= Comparative models of Uranus and Neptune\| journal= [[Planetary and Space Science]]\| year= 1995.\| volume=43 \| pages= 1517–1522 \| url= \| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{Citiranje web\|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref>

	Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2\|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka\|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar\|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav\|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat\|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal \| author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.\| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism\| journal= [[Science]]\| year= 1991.\| volume=251 \| pages= 929–932 \| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S \| doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij\|°C]].<ref name="en17">{{cite journal \| author=Hubbard, W. B\| title=Neptune's Deep Chemistry\| journal= Science\| year= 1997.\| volume=275 \| pages= 1279–1280 \| url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 \| doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{~~cite~~ web\|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf\|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"\|language=engleski}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{~~cite~~ web\|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html\|title="Data shows 2 rings circling Neptune"\|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref>		Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2\|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka\|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar\|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav\|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat\|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal \| author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.\| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism\| journal= [[Science]]\| year= 1991.\| volume=251 \| pages= 929–932 \| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S \| doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij\|°C]].<ref name="en17">{{cite journal \| author=Hubbard, W. B\| title=Neptune's Deep Chemistry\| journal= Science\| year= 1997.\| volume=275 \| pages= 1279–1280 \| url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 \| doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{Citiranje web\|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf\|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"\|language=engleski}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{Citiranje web\|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html\|title="Data shows 2 rings circling Neptune"\|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref>
	[[datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png\|300px\|mini\|desno\|Poznati objekti [[Kuiperov pojas\|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci\|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]]		[[datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png\|300px\|mini\|desno\|Poznati objekti [[Kuiperov pojas\|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci\|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-19T05:45:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 01:14
Redak 170:		Redak 170:
	'''Neptun''', osmi i od [[Sunce\|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)\|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja\|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica\|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.		'''Neptun''', osmi i od [[Sunce\|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)\|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja\|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica\|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.

	Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)\|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard\|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)\|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.		Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{citiranje weba\|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)\|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard\|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)\|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.

	Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "leda" poput [[voda\|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal \| author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.\| title= Comparative models of Uranus and Neptune\| journal= [[Planetary and Space Science]]\| year= 1995.\| volume=43 \| pages= 1517–1522 \| url= \| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{~~Citiranje web~~\|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref>		Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "leda" poput [[voda\|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal \| author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.\| title= Comparative models of Uranus and Neptune\| journal= [[Planetary and Space Science]]\| year= 1995.\| volume=43 \| pages= 1517–1522 \| url= \| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{citiranje weba\|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref>

	Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2\|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka\|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar\|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav\|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat\|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal \| author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.\| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism\| journal= [[Science]]\| year= 1991.\| volume=251 \| pages= 929–932 \| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S \| doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij\|°C]].<ref name="en17">{{cite journal \| author=Hubbard, W. B\| title=Neptune's Deep Chemistry\| journal= Science\| year= 1997.\| volume=275 \| pages= 1279–1280 \| url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 \| doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{~~Citiranje web~~\|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf\|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"\|language=engleski}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html\|title="Data shows 2 rings circling Neptune"\|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref>		Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2\|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka\|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar\|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav\|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat\|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal \| author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.\| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism\| journal= [[Science]]\| year= 1991.\| volume=251 \| pages= 929–932 \| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S \| doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij\|°C]].<ref name="en17">{{cite journal \| author=Hubbard, W. B\| title=Neptune's Deep Chemistry\| journal= Science\| year= 1997.\| volume=275 \| pages= 1279–1280 \| url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 \| doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{citiranje weba\|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf\|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"\|language=engleski}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{citiranje weba\|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html\|title="Data shows 2 rings circling Neptune"\|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref>
	[[datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png\|300px\|mini\|desno\|Poznati objekti [[Kuiperov pojas\|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci\|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]]		[[datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png\|300px\|mini\|desno\|Poznati objekti [[Kuiperov pojas\|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci\|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]]

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 08:54
Redak 170:		Redak 170:
	'''Neptun''', osmi i od [[Sunce\|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)\|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja\|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica\|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.		'''Neptun''', osmi i od [[Sunce\|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)\|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja\|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica\|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.

	Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{~~cite~~ web\|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)\|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard\|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)\|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.		Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{Citiranje web\|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)\|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard\|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)\|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.

	Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "leda" poput [[voda\|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal \| author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.\| title= Comparative models of Uranus and Neptune\| journal= [[Planetary and Space Science]]\| year= 1995.\| volume=43 \| pages= 1517–1522 \| url= \| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{~~cite~~ web\|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref>		Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "leda" poput [[voda\|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal \| author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.\| title= Comparative models of Uranus and Neptune\| journal= [[Planetary and Space Science]]\| year= 1995.\| volume=43 \| pages= 1517–1522 \| url= \| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{Citiranje web\|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong\|title="Neptune"\|language=engleski}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref>

	Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2\|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka\|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar\|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav\|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat\|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal \| author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.\| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism\| journal= [[Science]]\| year= 1991.\| volume=251 \| pages= 929–932 \| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S \| doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij\|°C]].<ref name="en17">{{cite journal \| author=Hubbard, W. B\| title=Neptune's Deep Chemistry\| journal= Science\| year= 1997.\| volume=275 \| pages= 1279–1280 \| url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 \| doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{~~cite~~ web\|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf\|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"\|language=engleski}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{~~cite~~ web\|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html\|title="Data shows 2 rings circling Neptune"\|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref>		Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2\|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka\|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar\|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav\|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat\|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal \| author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.\| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism\| journal= [[Science]]\| year= 1991.\| volume=251 \| pages= 929–932 \| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S \| doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218 °C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij\|°C]].<ref name="en17">{{cite journal \| author=Hubbard, W. B\| title=Neptune's Deep Chemistry\| journal= Science\| year= 1997.\| volume=275 \| pages= 1279–1280 \| url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 \| doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{Citiranje web\|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf\|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"\|language=engleski}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{Citiranje web\|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html\|title="Data shows 2 rings circling Neptune"\|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref>
	[[datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png\|300px\|mini\|desno\|Poznati objekti [[Kuiperov pojas\|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci\|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]]		[[datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png\|300px\|mini\|desno\|Poznati objekti [[Kuiperov pojas\|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci\|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]]