Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.) ↵\|commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-20T09:40:46Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*) ↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2026. u 09:40
Redak 57:		Redak 57:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commonscathr = Sukarno~~
	}}

	{{Osobe Hladnoga rata}}		{{Osobe Hladnoga rata}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:29:24Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:29
Redak 58:		Redak 58:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonscathr = Sukarno		\|commonscathr = Sukarno
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:59:53Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:59
Redak 58:		Redak 58:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commonscat = Sukarno~~		\\|commonscathr = Sukarno
	\|commonscathr = Sukarno
	}}		}}

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:44:28Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sukarno'''-->~~{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}
	{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime = Sukarno		\|ime = Sukarno

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Osobe hladnoga rata}}' u '{{Osobe Hladnoga rata}}'

2025-05-23T01:36:19Z

Zamjena teksta - '{{Osobe hladnoga rata}}' u '{{Osobe Hladnoga rata}}'

←Starija inačica		Inačica od 23. svibanj 2025. u 01:36
Redak 62:		Redak 62:
	}}		}}

	{{Osobe ~~hladnoga~~ rata}}		{{Osobe Hladnoga rata}}

	{{GLAVNIRASPORED:Sukarno}}		{{GLAVNIRASPORED:Sukarno}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T08:16:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir političar
|ime = Sukarno
|datum rođenja = [[6. lipnja]] [[1901.]]
|mjesto rođenja = [[Surabaya]], [[Java]]
|datum smrti = [[21. lipnja]] [[1970.]]
|mjesto smrti = [[Jakarta]], [[Java]]
|malaslika =
|opis male slike =
|slika = Presiden Sukarno.jpg
|veličina =
|opis slike = Sukarno 1949. godine
|podpredsjednik2 = [[Mohammad Hatta]] (do 1956.)
|stranka = Indonezijska nacionalna stranka
|potpis =Sukarno Signature.svg
|supruga = Oetari Inggit Garnasih Fatmawati (1943.–1960.) Hartini Kartini Manoppo [[Dewi Sukarno]] (1960.–1970. do smrti) Haryati Yurike Sanger Heldy Djafar
|položaj = 12. premijer Indonezije i doživotni predsjednik Indonezije
|čin2 = 1. predsjednik Indonezije
|zanimanje = inženjer arhitekture
|fusnote =
|nasljednik = ''ukinuta pozicija''
|prethodnik = [[Djuanda Kartawidjaja]]
|nasljednik2 = [[Suharto]]
|prethodnik2 = ''samoproglašena pozicija''
|mandat_start = [[9. srpnja]] [[1959.]]
|mandat_kraj = [[25. srpnja]] [[1966.]]
|mandat_start2 = [[18. kolovoza]] [[1945.]]
|mandat_kraj2 = [[12. ožujka]] [[1967.]]
|vjera = [[Islam|musliman sunit]]
}}
'''Sukarno''' (ili '''Soekarno''') ([[Surabaya]], [[6. lipnja]] [[1901.]] - [[Jakarta]], [[21. lipnja]] [[1970.]]), [[Indonezija|indonezijski]] političar i državnik, jedan od osnivača [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]].

==Životopis==

===Pod kolonijalnom vlašću===
Rodio se kao sin [[Java (otok)|javanskog]] učitelja i njegove žene s otoka [[Bali]]. Kao mladog revolucionara, često su ga zatvarale kolonijalne vlasti. Tijekom studiranja u [[Bandung]]u, Sukarno je osnivač ([[1927.]]) i predsjednik Nacionalne stranke Indonezije (''Partai Nasional Indonesia'', akronim PNI) koja se zalagala za neovisnost. Nizozemska kolonijalna uprava uhitila ga je [[1929.]] godine te je proveo dvije godine u zatvoru. Sukarno je za vrijeme svog boravka u zatvoru među narodom stekao status nacionalnog [[Heroj|junaka]]. Godine [[1932.]] osnovao je Indonezijsku stranku (''Partai Indonesia'' ili Partindo) koja je bila različita od Nacionalne stranke Indonezije. Nakon pokušaja da se pomire dvije stranke uspostaviti jednu ujedinjenu nacionalistički front, Sukarno se odlučio da postane šef Partinda [[28. srpnja]] iste godine. Tijekom [[1930-ih]] godina nekoliko puta je bio u zatvoru, a potom od kraja [[1933.]] godine je proveo u egzilu bez suđenja na [[Sumatra|Sumatri]] kao i [[1942.]] godine kada je [[Japan|japanski imperij]] okupirao otočje.

===Drugi svjetski rat i revolucija===
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Sukarno je surađivao s Japancima jer je smatrao da će, s njihovom pomoći, doći do cilja kojem je težio - neovisne Indonezije. Imamura je bio jedan od najuglednijih časnika japanske kopnene vojske. Ne samo da je na početku rata brzo i okretno zauzeo sav otok Javu, nego je poslije uveo red u Nizozemskoj Istočnoj Indiji, uporabivši za to sasvim male snage. Njegovi liberalni postupci izazvali su, međutim, tako žestoku kritiku moćnih i uplivnih snaga u Glavnom stožeru, da je neko vrijeme bila u pitanju njegova daljnja karijera.

Jedan od prvih poteza kojima je Imamura započeo okupaciju bilo je puštanje iz zatvora Ahmeda Sukarna, koji je u dobu nizozemskoga kolonijalnog režima bio najutjecajniji revolucionarni vođa u Nizozemskoj Istočnoj Indiji. Sukarna su doveli iz samice ravno u Imamurinu službenu rezidenciju, elegantnu zgradu u kojoj je još kratko vrijeme prije toga stanovao nizozemski kolonijalni namjesnik. "Znam da vi niste čovjek koji sluša bilo čija naređenja", rekao je Imamura. "Zato ih od mene nećete dobivati. Čak vam neću savjetovati što činiti. Ali, mislim da vam mogu obećati da će Indonežanima biti pod našom okupacijom bolje potrude li se i nauče naš jezik. Sve ostalo u vezi s okupacijom ovisi o japanskoj vladi. Drugim riječima, budući da o tome ne mogu odlučivati ja nego oni, ne mogu vam obećati da ćete dobiti neovisnost".

Osim što je među svojim sunarodnjacima promicao učenje [[japanski jezik|japanskog jezika]] i pomogao organizirati nastavu, Sukarno je pomogao u stvaranju odbora u kojemu se nalazilo 15 Indonežana i 5 Japanaca, i koji je imao zadatak primiti pritužbe građana. Prigovori Imamurinu liberalizmu došli su brzo do ušiju njegova neposrednog starješine, generala Teraučija u [[Sajgon]]u, koji ih je odmah proslijedio u [[Tokio]]. Malo kasnije iz Tokija su u Bataviju (današnju Jakartu) doputovali generali Akira Muto i Kiođi Tominaga koje je poslalo Ministarstvo rata ispitati pritužbe protiv Imamure. Imamura je veoma odlučno i agresivno branio svoju okupacijsku politiku. "Ja zapravo samo izvršavam careve direktive", rekao je. "Ako ustanovite da ne valja moja uprava, smijenite me, ali vas molim to ne učiniti dok ne proučite njene ishode!" Inspektore je zapanjilo ono što su vidjeli, pa su u izvješću Tođu i načelniku Glavnog stožera Sugijami preporučili Imamuri dati slobodne ruke.<ref>John Toland-Uspon i pad Japanskog Imperija, Centar za informacije i publicitet, Zagreb 1982., knjiga 2., str. 322.</ref>

U revoluciji koja je slijedila nakon japanskog povlačenja Sukarno je, nakon trogodišnjih krvavih borbi s nizozemskim snagama, potpisao primirje krajem [[1947.]] godine. U prosincu [[1948.]] godine Nizozemci su pokrenuli vojnu ofenzivu i ponovo osvojili većinu zemlje. Krajem [[1949.]] godine pod pritiskom [[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeća sigurnosti UN-a]], na pregovorima u [[Den Haag|Den Haagu]] Nizozemska je priznala suverenitet Indonezije koji je stupio na snagu [[27. prosinca]] iste godine.

===Neovisna Indonezija===
Bio je prvi [[predsjednik]] Indonezije od [[1945.]] do [[1966.]] godine. Zaslužan je stvaranje indonezijske neovisnosti od [[Nizozemska|Nizozemske]] i u skladu s time zvan i "'''[[Otac domovine|Otac nacije]]'''". Na temelju "pet principa" ([[nacionalizam]], [[internacionalizam]], [[demokracija]], blagostanje, vjera u [[Bog|Boga]]) držao je višeotočnu republiku zajedno koju je nastojao provesti preuzimajući i mjesto premijera 1959. godine. Iako se načelno zalagao za demokraciju, Sukarno je bio autokrat i [[diktator]]. Jedan je od organizatora [[Konferencija u Bandungu|Konferencije afro-azijskih zemalja u Bandungu]] [[1955.]] godine te jedan od pet osnivača pokreta nesvrstanosti ([[Nehru]], [[Nasser]], [[Tito]], [[Kwame Nkrumah]], [[Sukarno]]).

Vlastiti položaj na čelu države nastojao je učvrstiti autoritarnim jačanjem ovlasti, provođenjem nacionalističke ideologije, okupacijom susjednih područja (zapad [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]) i sukobljivanjem s [[Malezija|Malezijom]]. Proglasio se doživotnim predsjednikom [[1963.]] godine. S vlasti je svrgnut [[puč]]em [[1966.]] godine. Predvodnik puča bio je [[general-bojnik]] [[Suharto]]. U ožujku 1967. godine bio je lišen položaja predsjednika države i stavljen u kućni pritvor u kojem je ostao do smrti [[1970.]] godine.

Peta predsjednica Indonezije ([[2001.]] – [[2004.]]) [[Megawati Sukarnoputri]] je njegova kćer.

== Izvori ==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{ WProjekti
|commonscat = Sukarno
|commonscathr = Sukarno
}}

{{Osobe hladnoga rata}}

{{GLAVNIRASPORED:Sukarno}}
[[Kategorija:Indonezijski predsjednici]]
[[Kategorija:Političari između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Političari 1945. – 1989.]]
[[Kategorija:Predsjednici vlada]]
[[Kategorija:Revolucionari]]
[[Kategorija:Hladni rat]]

Sukarno - Povijest promjena