https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Stupnjevita_polimerizacijaStupnjevita polimerizacija - Povijest promjena2026-09-04T19:33:40ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stupnjevita_polimerizacija&diff=512235&oldid=prevWikiSysop: file->datoteka2022-05-08T11:17:00Z<p>file->datoteka</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 8. svibanj 2022. u 11:17</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><!--'''Stupnjevita polimerizacija'''-->[[<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">File</del>:Step-growth polymerization.jpg|thumb|Generički prikaz stupnjevite polimerizacije. Pojedinačne bijele točke predstavljaju monomere a crni lanci predstavljaju [[oligomer]]e i [[polimer]]e)<ref name=Cowie>Cowie, J.M.G; Arrighi, V., Polymers: Chemistry and Physics of Modern Materials. 3 ed.; CRC Press: 2008.</ref>]]</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><!--'''Stupnjevita polimerizacija'''-->[[<ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Datoteka</ins>:Step-growth polymerization.jpg|thumb|Generički prikaz stupnjevite polimerizacije. Pojedinačne bijele točke predstavljaju monomere a crni lanci predstavljaju [[oligomer]]e i [[polimer]]e)<ref name=Cowie>Cowie, J.M.G; Arrighi, V., Polymers: Chemistry and Physics of Modern Materials. 3 ed.; CRC Press: 2008.</ref>]]</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Stupnjevita polimerizacija''' je oblik [[polimerizacija|polimerizacije]] s obzirom na reakcijski mehanizam i kinetiku. Drugi oblik je [[lančana polimerizacija]]. Najčešći oblik stupnjevite polimerizacije je [[polikondenzacija]]. Ostali važni oblici su [[oksidacijska polimerizacija supstituiranih fenola]] pri čemu nastaju [[aromatski polieter]]i i [[polimerizacija uz prijenos reaktivnoga vodika]] pri čemu nastaju [[poliuretan]]i.<ref name="enciklopedija">"[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49182 Polimerizacija]". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 16. prosinca 2017.</ref> </div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Stupnjevita polimerizacija''' je oblik [[polimerizacija|polimerizacije]] s obzirom na reakcijski mehanizam i kinetiku. Drugi oblik je [[lančana polimerizacija]]. Najčešći oblik stupnjevite polimerizacije je [[polikondenzacija]]. Ostali važni oblici su [[oksidacijska polimerizacija supstituiranih fenola]] pri čemu nastaju [[aromatski polieter]]i i [[polimerizacija uz prijenos reaktivnoga vodika]] pri čemu nastaju [[poliuretan]]i.<ref name="enciklopedija">"[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49182 Polimerizacija]". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 16. prosinca 2017.</ref> </div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://enciklopedija.cc/index.php?title=Stupnjevita_polimerizacija&diff=265715&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-28T18:18:13Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Stupnjevita polimerizacija'''-->[[File:Step-growth polymerization.jpg|thumb|Generički prikaz stupnjevite polimerizacije. Pojedinačne bijele točke predstavljaju monomere a crni lanci predstavljaju [[oligomer]]e i [[polimer]]e)<ref name=Cowie>Cowie, J.M.G; Arrighi, V., Polymers: Chemistry and Physics of Modern Materials. 3 ed.; CRC Press: 2008.</ref>]]<br />
<br />
'''Stupnjevita polimerizacija''' je oblik [[polimerizacija|polimerizacije]] s obzirom na reakcijski mehanizam i kinetiku. Drugi oblik je [[lančana polimerizacija]]. Najčešći oblik stupnjevite polimerizacije je [[polikondenzacija]]. Ostali važni oblici su [[oksidacijska polimerizacija supstituiranih fenola]] pri čemu nastaju [[aromatski polieter]]i i [[polimerizacija uz prijenos reaktivnoga vodika]] pri čemu nastaju [[poliuretan]]i.<ref name="enciklopedija">"[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49182 Polimerizacija]". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 16. prosinca 2017.</ref> <br />
<br />
Stupnjevita polimerizacija odvija se u nekoliko stupnjeva. Mogu reagirati dvije vrste [[monomer]]a ili samo jedna vrsta. Kod reakcije dviju vrsta, svaka sadrži po dvije istovrsne [[Funkcionalna skupina|funkcijske skupine]], poput [[karboksilna skupina|karboksilne]], [[hidroksilna skupina|hidroksilne]], [[esterska skupina|esterske]], [[aminska skupina|aminske]]. Reagira li samo jedna vrsta, poput [[aminokiselina]], sadrži po dvije različite [[funkcijska skupina|funkcijske skupine]].<ref name="enciklopedija"/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/2_predavanje%5B4%5D.pdf Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu] Repozitorij. 2. predavanje - Kondenzacijska polimerizacija <br />
<br />
[[Kategorija:Polimeri]]</div>WikiSysop