Strukturiranje informacija - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 10:38, 7. svibanj 2022.

2022-05-07T10:38:46Z

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 10:38
Redak 29:		Redak 29:


	== ~~Literatura~~ ==		== Izvori i literatura ==
			{{izvori}}

	[[Kategorija:Društvene znanosti]][[Kategorija:Informacijske znanosti]]		[[Kategorija:Društvene znanosti]][[Kategorija:Informacijske znanosti]]

WikiSysop u (test) 10:37, 7. svibanj 2022.

2022-05-07T10:37:57Z

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 10:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Strukturiranje informacija'''-->{{wikipedizirati}}~~		'''Strukturiranje informacija''' ili '''arhitektura informacija''' je praksa gdje se oko [[informacija]] (znanje ili podatci) izgrađuju logičke cijeline, klasifikacije, grupacije i slično tako da se te uvede određeni sustav koji omogućava brže i lakše prikupljanje i čuvanje tih informacija. Informacije mogu biti strukturiane na mnogo načinam i jedan način strukutiranja informacija jest njihova raspodjela ovisno o interakciji s korisnicima ili većim [[baze podataka\|bazama podataka]]. Termin se najčešće upotrebljava uz razvoj [[internet]]a kao i uz discipline izvan striktnog konteksta interneta, kao na primjer programiranje i tehničko pisanje. Struktura informacija se smatra elementom korisnikovog iskustva. U kontekstu web dizajna (ili dizajna sličnog medija) strukturiranje informacija je definirano od strane Instituta za strukturiranje informacija kao:
	'''Strukturiranje informacija''' ili ~~kako to još zovu~~ '''arhitektura informacija''' je praksa ~~strukturiranja~~ [[informacija]] (znanje ili podatci) ~~za namjenu~~. Informacije ~~su često strukturirane prema kontekstu u~~ interakciji s korisnicima ili većim [[baze podataka\|bazama podataka]]. Termin se najčešće upotrebljava uz razvoj [[internet]]a kao i uz discipline izvan striktnog konteksta interneta, kao na primjer programiranje i tehničko pisanje. Struktura informacija se smatra elementom korisnikovog iskustva. U kontekstu web dizajna (ili dizajna sličnog medija) strukturiranje informacija je definirano od strane Instituta za strukturiranje informacija kao:

	#Strukturni dizajn okoline kod dijeljenja informacija		#Strukturni dizajn okoline kod dijeljenja informacija
Redak 6:		Redak 5:
	#Proizlazeće zajedništvo i praksa usredotočuje se na dovođenje principa dizajna i arhitekture na digitalne krajolike		#Proizlazeće zajedništvo i praksa usredotočuje se na dovođenje principa dizajna i arhitekture na digitalne krajolike

	Termin "[[arhitektura]] informacija" opisuje specijalizirane vještine koje se povezuju sa ~~menagementom~~ informacija i rada informacijskih alata. Iznimno važan stupanj asocijacije ima i s [[bibliotekarstvo\|bibliotekarstvom]]. Mnoge bibliotekarske škole sada uče i strukturiranje informacija.		Termin "[[arhitektura]] informacija" opisuje specijalizirane vještine koje se povezuju sa upravljanje informacija i rada informacijskih alata koje obrađivaju te informacije. Iznimno važan stupanj asocijacije ima i s [[bibliotekarstvo\|bibliotekarstvom]]. Mnoge bibliotekarske škole sada uče i strukturiranje informacija. Alternativna definicija postoji i unutar konteksta dizajna sistema u kojem se arhitektura informacija, odnosno strukturiranje informacija, odnosi na modeliranje i analizu podataka i dizajna informacija unutar sistema, koncentrirajući se na njihovu neovisnost. Modeliranje podataka ovisi o apstrakciji - odnos između dijelova podataka je od više interesa nego dijelovi individualne zabilješke, iako je katalogiziranje mogućih vrednota uobičajena tehnika. Uporabljivost osobnog sistema i standardnog udovoljavanja onih unutrašnjih su nužne.
	Alternativna definicija postoji i unutar konteksta dizajna sistema u kojem se arhitektura informacija, odnosno strukturiranje informacija, odnosi na modeliranje i analizu podataka i dizajna informacija unutar sistema, koncentrirajući se na njihovu neovisnost. Modeliranje podataka ovisi o apstrakciji - odnos između dijelova podataka je od više interesa nego dijelovi individualne zabilješke, iako je katalogiziranje mogućih vrednota uobičajena tehnika.
	Uporabljivost osobnog sistema i standardnog udovoljavanja onih unutrašnjih su nužne.

	== Podrijetlo ==		== Podrijetlo ==
Redak 33:		Redak 30:

	== Literatura ==		== Literatura ==
	* [[:en:Information architecture]]

	[[Kategorija:Društvene znanosti]]		[[Kategorija:Društvene znanosti]][[Kategorija:Informacijske znanosti]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T00:39:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{wikipedizirati}}
'''Strukturiranje informacija''' ili kako to još zovu '''arhitektura informacija''' je praksa strukturiranja [[informacija]] (znanje ili podatci) za namjenu. Informacije su često strukturirane prema kontekstu u interakciji s korisnicima ili većim [[baze podataka|bazama podataka]]. Termin se najčešće upotrebljava uz razvoj [[internet]]a kao i uz discipline izvan striktnog konteksta interneta, kao na primjer programiranje i tehničko pisanje. Struktura informacija se smatra elementom korisnikovog iskustva. U kontekstu web dizajna (ili dizajna sličnog medija) strukturiranje informacija je definirano od strane Instituta za strukturiranje informacija kao:

#Strukturni dizajn okoline kod dijeljenja informacija
#[[Umjetnost]] i [[znanost]] organiziranja i obilježavanja [[Web stranica]], [[intranet|intraneta]], internetskih zajednica i softvera koji podupiru upotrebu i pronalazak traženih dokumenata i informacija
#Proizlazeće zajedništvo i praksa usredotočuje se na dovođenje principa dizajna i arhitekture na digitalne krajolike

Termin "[[arhitektura]] informacija" opisuje specijalizirane vještine koje se povezuju sa menagementom informacija i rada informacijskih alata. Iznimno važan stupanj asocijacije ima i s [[bibliotekarstvo|bibliotekarstvom]]. Mnoge bibliotekarske škole sada uče i strukturiranje informacija.
Alternativna definicija postoji i unutar konteksta dizajna sistema u kojem se arhitektura informacija, odnosno strukturiranje informacija, odnosi na modeliranje i analizu podataka i dizajna informacija unutar sistema, koncentrirajući se na njihovu neovisnost. Modeliranje podataka ovisi o apstrakciji - odnos između dijelova podataka je od više interesa nego dijelovi individualne zabilješke, iako je katalogiziranje mogućih vrednota uobičajena tehnika.
Uporabljivost osobnog sistema i standardnog udovoljavanja onih unutrašnjih su nužne.

== Podrijetlo ==

Efektivna organizacija informacija za kasniji lakši pronalazak tih istih informacija datira još iz rada prvih bibliotekara kao što je Katalog kojeg je izradio Callimachus u knjižnici Aleksandrije u 3. stoljeću prije Krista. Deweyev [[decimalni sustav klasifikacije]] je sličan još jednom takvom pokušaju sistematiziranja i organiziranja ogromne količine podataka, tako da knjižničari mogu odmah naći vrstu informacije koju traže.
1970. godine tvrtka [[Xerox]] je ustanovila Xerox PARC laboratorij koji se bavio istraživanjem arhitekture informacija. Godine 1976. Richard Saul Wurman upotrijebio je termin arhitekt informacija na godišnjem skupu Američkog instituta za arhitekturu.

Kako se Internet razvijao sredinom 90-ih, termin je počeo dobivati novo značenje opisujući razvijajući set Web dizajna. 1996. godine bivši [[Apple]]ov kreativni direktor Clement Mok lansirao je Studio Archetype, opisujući firmu kao arhitekturu identiteta i informacija, te tako utječući na velike klijente poput [[IBM]]-a da prihvati arhitekturu informacija kao neizostavni dio uspješnog Web dizajna. 1997. godine Wurman je izdao knjigu Arhitekti informacija.
Eksplozivni rast [[industrija|industrije]] Web dizajna u kasnim 90-ima potaknuo je nezamislivu potražnju za profesionalnim Arhitektima informacija, što dovodi do uspjeha knjige Arhitektura informacija za Internet (još poznata kao knjiga Polarnog medvjeda) dvojca Lou Rosenfelda i Petera Morvilla iz 1998. godine.

== Trenutna praksa ==

Arhitekti informacija upotrebljavaju razne alate i tehnike iz ostalih područja, uključujući interakciju čovjeka i [[računalo|računala]], [[antropologija|antropologije]], tzv informacijskog menagementa te bibliotekarstva i informacijskih znanosti.
Na praksu strukture informacija utjecala su načela dizajna centrirana na korisnika (am.UCD).
Time se želi reći da se dizajniranje arhitekture informacija događa oko potreba i mogućnosti korisničke publike.
Ovo je u kontrastu s više tradicionalnim pristupom organiziranja informacija gdje je fokus na unutrašnjoj dosljednosti ili logici.

== Arhitektura informacija i tehničko pisanje ==

Kod spominjanja i pisanja za [[Web]] i proizvodnje organiziranih načela za dokumentaciju rečeno je: „Kad Web stranica ili sistem pomoći nema potrebnu definiciju i strukturu, čitatelji bivaju izgubljeni u sadržaju. Arhitektura informacija je praksa organiziranja i povezivanja sadržaja tako da se čitatelj lakše orijentira i bude mu odgovoreno. Definirajući dizajn formalnog uzorka za arhitekturu informacija, dobavljači sadržaja mogu primijeniti testiranu arhitekturu da poboljšaju korisnikovo iskustvo.“

No, postoje i kritike koje kažu da arhitektura može podrazumijevati nešto statično, a ne dinamično kao što je ovo. Kažu i da moraju biti podložne promjeni. Naime često struktura sistema informacija ostaje ista dok se sadržaj ipak mijenja.

== Literatura ==
* [[:en:Information architecture]]

[[Kategorija:Društvene znanosti]]