WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:12:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:4-Stroke-Engine.gif|okvir|250px|desno|Prikaz rada [[Četverotaktni motor|četverotaktnog motora]] [[Motor s unutarnjim izgaranjem|s unutarnjim izgaranjem]].]]

[[datoteka:Worm Gear.gif|mini|desno|250px|[[Pužni prijenos]].]]

[[datoteka:Australian cart.jpg|mini|desno|250px|[[Kotač]] na vozu ([[kola|kolima]]).]]

[[datoteka:koloturnik.jpg|desno|mini|250px|Izgled [[Arhimed]]ovog ili običnog [[koloturnik]]a.]]

[[datoteka:IMG 1729 Gemaal met schroef van Archimedes bij Kinderdijk.JPG|mini|250px|desno|Moderni [[Arhimedov vijak|Arhimedovi vijci]] su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje.]]

[[datoteka:Steam engine in action.gif|mini|desno|250px|[[Parni stroj]] u radu.]]

[[datoteka:Sun and planet gears.gif|mini|desno|250px|Prikaz [[Planetarni prijenos|planetarnog prijenosnika]].]]

[[datoteka:DeckelMaho-DMU50e-MachiningCenter.jpg|mini|desno|250px|[[CNC glodalica]] s 5 osi ili [[obradni centar]].]]

[[datoteka:Fotothek df roe-neg 0006502 001 Hydraulische Presse der VVB Werkzeugmaschinen und Werkzeuge Chemnitz (WMW), Tech.jpg|mini|desno|250px|[[Hidraulička preša]].]]

[[datoteka:Pneumatic cylinder (animation).gif|mini|250px|desno|[[3D računalne grafike|3D]] prikaz rada [[Pneumatski cilindar|pneumatskog cilindra]].]]

[[datoteka:BallBearing.gif|mini|desno|250px|Prikaz rada [[Kuglični ležaj|kugličnog ležaja]].]]

[[datoteka:Generator pare 2.png|250px|mini|desno|Glavni dijelovi [[Generator pare|generatora pare]] koji koristi [[ugljen]] kao [[gorivo]].]]

[[datoteka:Wind_turbine_int.svg|mini|250px|desno|Glavni dijelovi [[vjetroagregat]]a s vodoravnom [[os]]i: 1. temelj, 2. priključak na [[elektroenergetski sustav]], 3. [[stup]], 4. [[ljestve]] za pristup, 5. zakretnik, 6. kućište stroja ili gondola, 7. [[električni generator]], 8. [[anemometar]], 9. kočioni sustav (elektromagnetska ili mehanička [[kočnice|kočnica]]), 10. [[Prijenosni omjer|prijenosnik]] [[snaga|snage]] (obično multiplikator), 11. lopatice rotora, 12. sustav zakretanja lopatica ([[Engleski jezik|eng]]. ''pitch''), 13. glavčina [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]].]]

[[datoteka:SMAW.jpg|mini|desno|250px|[[Ručno elektrolučno zavarivanje]] obloženom elektrodom je najčešći oblik [[elektrolučno zavarivanje|elektrolučnog zavarivanja]].]]

'''Strojarstvo''' je stručna djelatnost i [[znanost|znanstvena]] grana koja obuhvaća [[projekt]]iranje, [[proizvodnja|proizvodnju]] i iskorištavanje [[Energetika|energetskih]], radnih i [[alatni stroj|alatnih strojeva]], uređaja za energetiku, procesnu tehniku, [[proizvod]]a široke [[potrošnja|potrošnje]] i slično. Teorijska načela strojarstva temelje se na znanstvenim granama [[matematika|matematike]], [[mehanika|mehanike]], [[termodinamika|termodinamike]], [[mehanika fluida|mehanike fluida]], na [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] [[materijal]]a i [[Računarstvo|računarstvu]], a srodne su mu djelatnosti [[elektrostrojarstvo]], [[energetika]], [[brodogradnja]], [[zrakoplovstvo]], [[metalurgija]] i slično, s kojima se djelomično preklapa. Kao znanstvena grana, strojarstvo je polje koje se ubraja u područje [[tehnika|tehničkih znanosti]], a njegove su grane opće strojarstvo, procesno-energetsko strojarstvo, [[proizvodno strojarstvo]], [[brodostrojarstvo]] i [[precizna mehanika]]. <ref> '''strojarstvo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58446] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Strojarstvo je primijenjena [[znanost]], ili primjena [[znanost]]i za dobrobit čovječanstva. Strojarstvo se oslanja na razne prirodne znanosti, kao i na praktično iskustvo koje se stječe izradom korisnih predmeta, [[konstrukcija]] i procesa. Osobe koji se profesionalno bave strojarstvom zovu se strojari ili inženjeri strojarstva.

== Povijest strojarstva ==
Iako se strojarstvo kao znanstvena grana razvilo i počelo sustavno podučavati na visokim učilištima tek početkom 19. stoljeća, njegovi početci sežu daleko u prošlost, a ponajprije ih se veže uz razvoj [[obrada metala|obrade metala]], složenijih [[mehanizam]]a za obavljanje rada ili pretvorbu energije, kopnenih prijevoznih sredstava i slično.

=== Prapovijesna tehnologija ===
{{Glavni|Prapovijesna tehnologija}}

Isprva se čovjek za pomoć u radu služio prikladnim predmetima koje je našao u prirodi (drvena grana, [[kamen]], životinjska kost i slično) postupno ih prilagođavajući za što bolji učinak. Do kraja [[Kameno doba|staroga kamenoga doba]] (oko 10 000 pr. Kr.) počeli su se namjenski izrađivati raznovrsni [[alat]]i i [[Oružje|oružja]]: strugalo, šilo, [[nož]], [[čekić]], dlijeto, [[svrdlo]], [[pila]], [[sjekira]], [[koplje]], [[luk i strijela]].

=== Tehnologija drevnih civilizacija ===
{{Glavni|Tehnologija drevnih civilizacija}}

Čovjek odavna koristi i takozvane [[Jednostavni stroj|jednostavne strojeve]], to jest [[kotač]], [[poluga|polugu]], [[kosina|kosinu]], [[klin]], a potom i [[vitlo]] (kotač s vretenom), [[koloturnik]], [[vijak]]. Potkraj mlađega kamenoga doba javljaju se prvi [[tkanje|tkalački stanovi]], brzohodno [[lončarstvo|lončarsko kolo]], puni drveni [[kotač]] i [[kola]], te taljenje [[Bakar (element)|bakra]] iz [[Mineralne sirovine|rude]]. Prve [[bronca|brončane]] [[slitine]], kao mnogo pogodniji materijal od bakra, počinju se koristiti sredinom 4. tisućljeća pr. Kr., kada se razvijaju i [[Lijevanje|ljevačke]] [[peć]]i, mjehovi i druge naprave za raspirivanje vatre ([[mijeh]]), te dvodijelni [[kalup]]i koji su omogućili masovnu proizvodnju [[metal]]nih predmeta i njihovu široku uporabu u svakodnevnom životu, što se kadšto smatra protoindustrijskom revolucijom. Proizvodnja i obrada [[željezo|željeza]] javlja se u 2. tisućljeću pr. Kr. (prije toga su se koristili samo [[metalni meteoriti]]).

U 3. tisućljeću pr. Kr. u Egiptu [[bušenje]] rupa obavljalo se [[svrdlo|svrdlima]] koje je okretao luk sa strunom nalik gudalu, a potom se na sličnom načelu obavljalo i [[tokarenje]]. U istom tisućljeću u [[Civilizacija Doline Inda|dolini Inda]] počele su se koristiti [[cijev]]i za [[odvodnja|odvodnju]], a u [[Drevna Mezopotamija|drevnoj Mezopotamiji]] i naprava za podizanje vode na višu razinu ([[đeram]]), te oko 700. pr. Kr. [[akvadukt]] u Ninivi.

=== Tehnologija stare Grčke ===
{{Glavni|Tehnologija stare Grčke}}

Osobit razvoj bilježi se u [[antičko doba]]. Oko 650. pr. Kr. ljevarstvo u staroj Grčkoj dobiva novi zamah razvijanjem postupka [[lijevanje|lijevanja]] šupljih odljevaka uz pomoć jezgre. U 3. st. pr. Kr. [[Arhimed]] je objasnio princip [[poluga|poluge]], prvi primijenio matematiku na fizikalne pojave te time osnovao [[statika|statiku]] i [[hidrostatika|hidrostatiku]], izumio [[Arhimedov vijak]], Arhimedov [[koloturnik]], konstruirao ratne sprave. Istodobno [[Ktesibije Aleksandrijski]] razvija mnogobrojne složene [[Hidraulički pogon|hidrauličke]] i [[pneumatika|pneumatske]] naprave (vodene [[orgulje]], [[crpka]], [[vodeni sat]], zrakom pogonjeni [[katapult]] i drugo), pa se smatra osnivačem tih znanstvenih područja. Njegov rad u tom području nastavlja [[Heron]] Aleksandrijski (1. stoljeće) među čijih se dvjestotinjak naprava, strojeva i automata ističe preteča [[parni stroj|parnoga stroja]] ([[Heronova kugla]] ili [[eolipile]]), a poznat je i njegov opis složenog [[Mehanizam iz Antikitere|mehanizma sa zupčanicima iz Antikitere]], izgrađenoga za [[astronomija|astronomske]] potrebe.

=== Tehnologija starog Rima ===
{{Glavni|Tehnologija starog Rima}}

U [[Pergam]]onu je oko 180. pr. Kr. postojao tlačni [[vodovod]], u starome Rimu je oko 100. pr. Kr. usavršen oblik podnoga centralnoga grijanja na topli zrak ([[hipokaust]]), a u istome stoljeću [[Vitruvije]] opisuje dizalicu s velikim bubnjem na ljudski pogon.

=== Tehnologija drevne Kine ===
{{Glavni|Tehnologija drevne Kine}}

U drevnoj je Kini [[Zhang Heng]] (78. – 139.) unaprijedio [[vodeni sat]] i izumio [[Seizmometrija|seizmometar]], Ma Jun (200. – 265.) izumio je [[kola]] s diferencijalnim prijenosom, a Su Song (1020. – 1101.) [[Mehanički sat|nemirnicu satnoga mehanizma]] i [[lančani prijenos]].

=== Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu ===
{{Glavni|Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu}}

Među mnogobrojnim izumima islamskoga zlatnoga doba od 7. do 15. stoljeća ističu se [[automat]]i i strojevi koje je opisao al-Jazari (1136. – 1206.).

=== Tehnologija srednjeg vijeka ===
{{Glavni|Tehnologija srednjeg vijeka}}

Dalji značajniji razvoj strojarskih područja na europskome kontinentu javlja se tek u kasnome srednjem vijeku. U 14. stoljeću počinju se koristiti prve [[peć]]i za proizvodnju [[Sirovo željezo|sirovoga željeza]] ([[sivi lijev]]), a u 15. stoljeću i prve [[visoka peć|visoke peći]]. U 14. stoljeću izrađuju se prvi [[top]]ovi od [[kovanje|kovanog]] željeza i od lijevane bronce. Od 14. stoljeća strojarstvo dobiva novi zamah djelima izumitelja poput [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], koji su osmišljavali učinkovitije strojeve, naprave i prijevozna sredstva koji su trebali olakšati ljudski rad. Godine 1561. izumljen je [[tokarilica|tokarski stroj ]] s [[nosač]]em [[alat]]a (takozvani suport), 1566. stroj za [[bušenje]], a 1568. stroj za urezivanje [[navoj]]a. [[Galileo Galilei]] je 1592. izumio plinski [[termometar]], 1609. izumljen je prvi termostat, 1629. je [[Giovanni Branca]] opisao prvu [[parna turbina|parnu turbinu]], složene mehaničke računske strojeve konstruirali su [[Blaise Pascal]] 1642. i [[Gottfried Leibniz]] 1672., a [[Christiaan Huygens]] prvi sat s [[njihalo]]m 1656. i s [[opruga|oprugom]] 1675. [[Denis Papin]] izumio je lonac za kuhanje pod [[tlak]]om 1679., a 1707. opisao je prvi [[sigurnosni ventil]].

=== Industrijska revolucija ===
{{Glavni|Industrijska revolucija}}

Razvoju znanstvene osnove strojarstva u područjima [[fizika|fizike]], [[klasična mehanika|klasične mehanike]] i matematike među ostalima pridonijeli su [[Isaac Newton|I. Newton]], [[Christiaan Huygens|C. Huygens]], [[Daniel Bernoulli|D. Bernoulli]], [[Leonhard Euler|L. Euler]], [[Jean le Rond d'Alembert|J. B. d’Alembert]], [[Joseph-Louis Lagrange|J. L. de Lagrange]], [[Nicolas Léonard Sadi Carnot|N. L. S. Carnot]], [[James Prescott Joule|J. P. Joule]] i drugi. Sva dotadašnja znanja iz područja strojarstva opisao je u devet svezaka strojarske enciklopedije ''Theatrum Machinarum'' Jacob Leupold (1674. – 1727.). Jedna od prvih visokoškolskih tehničkih institucija u svijetu koja je obrazovala stručnjake iz područja strojarstva bila je pariška ''École polytechnique'', osnovana 1794. Mnogim novim izumima koji su u 18. stoljeću omogućili početak masovne proizvodnje započinje nova epoha u strojarstvu i proizvodnoj tehnici, a često se naziva industrijskom revolucijom. Osobito značajni bili su izumi strojeva za pretvorbu energije u koristan rad, neovisnih od prirodnih izvora, kojima se moglo raspolagati u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Prve uporabljive [[parni stroj|parne strojeve]] konstruirali su engleski inženjeri Thomas Savery (1650. – 1715.) i [[Thomas Newcomen]] (1663. – 1729.), prvi parni stroj nalik suvremenima izradio je [[James Watt]] u drugoj polovini 18. stoljeća, a prvu plinsku turbinu patentirao je John Barber (1734. – 1801.). Omasovljenje proizvodnje je najprije zahvatilo tekstilnu industriju izumom »letećeg« čunka Johna Kaya (1704. – 1780.), strojeva za predenje James Hargreavesa 1760-ih i R. Arkwrighta 1769. te tkalačkoga stroja s mogućnošću programiranja J. M. Jacquarda 1772.
Značajne promjene u prijevozu roba i putnika započele su komercijalnom primjenom parnoga stroja za pogon [[parobrod]]a [[Robert Fulton]]a 1807., koji otad postupno počinju zamjenjivati [[jedrenjak]]e, te [[Parna lokomotiva|parne lokomotive]] [[George Stephenson|G. Stephensona]] 1925., koja je označila početak željezničkoga prometa. Konstrukcijom dvotaktnoga plinskoga motora [[Étienne Lenoir|E. Lenoira]] 1860. i četverotaktnoga [[Nicolaus August Otto|N. A. Otta]] 1867., praktično primjenjivih automobila [[Gottlieb Daimler|G. W. Daimlera]] 1885. i [[Carl Benz|C. F. Benza]] 1886., izumom gumenih zračnica [[John Boyd Dunlop|J. B. Dunlopa]] 1890. te [[Dieselov motor|dizelskoga motora]] [[Rudolf Diesel|R. Diesela]] 1897., omogućen je razvoj [[automobil]]a kao glavnog osobnog prijevoznog sredstva. Strojarska konstrukcijska znanja i proizvodne tehnologije koji su potkraj 19. stoljeća dosegnuli značajnu razinu bili su u 20. stoljeću temelj razvoja vojne, zrakoplovne, raketne, svemirske i nuklearne tehnike kao zasebnih područja i eksploziju inovacija iz najširega područja tehnike.

Od sredine 20. stoljeća do danas strojarstvo se i dalje razvija, napose u područjima novih proizvodnih [[tehnologija]] (na primjer nekonvencionalni postupci obrade materijala, [[CNC upravljanje|numerički upravljani alatni strojevi]], industrijski [[robot]]i, tehnologije aditivne proizvodnje), primjene novih materijala, konstruiranja i vođenja proizvodnje uz pomoć računala, daljnje miniturizacije ([[mikrotehnika]]; [[nanotehnika]]). U današnje doba udoban i lagodan svakodnevan život lišen napornoga rada čovječanstvo velikim dijelom duguje dosezima strojarstva.

== Ciljevi strojarstva ==
Krajnji cilj tj. svrha strojarstva je proizvodnja nekog uporabnog, korisnog predmeta (konstrukcije) koji će imati točno određenu, praktičnu primjenu. Dalje, strojarstvo kao primijenjena znanost, bavi se dodatnim poboljšanjem, optimizacijom i unaprijeđenjem već postojećih proizvoda.

Izuzev primijenjenog, strojarstvo ima i teoretsku stranu koja se bavi proučavanjem utjecaja fizikalnih i kemijskih zakona na proizvod ili proizvodni proces, njihovom matematičkom formulacijom u obliku analitičkih ili numeričkih proračuna, te računarskim modeliranjem navedenih procesa a u svrhu optimizacije i poboljšanja proizvoda ili proizvodnog procesa.

== Etimologija ==
Strojarstvo i strojar potječu od riječi [[stroj]], što označava napravu koja vrši neki koristan rad. U [[engleski jezik|engleskom jeziku]] strojarstvo se naziva ''mechanical engineering'', dok se osoba koja se bavi strojarstvom zove ''mechanical engineer'', dakle onaj koji izrađuje strojeve. U hrvatskom jeziku također se koristi riječ "inženjer" koja kao i riječ ''engineer'' korijen vuče od latinske riječi ''ingeniosus'' što označava sposobnost. Dakle strojari ili inženjeri su osobe koje su pametni, praktičari, rješavatelji zadataka. Strojarstvo ili inženjerstvo kao pojam razvio se tako da je kasnije koristi u mnogim poljima gdje koriste vještine znanstvene metode.

=== Stručnjaci s područja strojarstva ===
# [[Strojarski tehničar]]
# [[Računalni tehničar u strojarstvu]]
# [[Inženjer strojarstva]] - baccaleraus
# [[Diplomirani inženjer strojarstva]] - magistar struke
# [[Magistar strojarstva]] - magistar znanosti
# [[Doktor strojarstva]] - doktor struke
# [[Doktor strojarstva]] - doktor znanosti

== Osnovne znanosti ==
# Matematičke
## [[Analitička geometrija]]
## [[Numerička matematika]]
# [[Fizika]]lne
## [[Tehnička mehanika]]
## [[Mehanika fluida]]
## [[Tehnička termomehanika (termodinamika)]]
## [[Elektrotehnika]] i [[elektronika]]
# Kemijske
## [[Znanost materijala]]
## [[Tribologija]]
# Društvene
## [[Ekonomija]]
## [[psihologija|(Proizvodna) psihologija]]
# Ostale
## [[Računarstvo]]

== Grane ==
Strojarstvo se može podijeliti na sljedeća uža područja:
# [[Konstrukcijsko strojarstvo]]
# [[Proizvodno strojarstvo]] ili [[strojogradnja]]
# [[Energetika]]
# [[Brodostrojarstvo]]
# [[Elektrostrojarstvo]]
# [[Računarsko inženjerstvo]]

Nužno je naglasiti da je za izvršenje krajnjeg cilja, to jest izradu kvalitetnog, optimalnog, upotrebljivog proizvoda, nužna suradnja između stručnjaka sa svih ovih područja, te svi specijalizirani stručnjaci moraju imati odgovarajuće znanje iz svih ostalih područja.

=== Opće strojarstvo ===
'''Opće strojarstvo''' obuhvaća sva znanja potrebna za osmišljavanje strojarskih konstrukcija. Najširi je dio strojarstva koji se, uz opća načela o konstruiranju i razvoju proizvoda, bavi [[strojni dio|strojnim dijelovima]] ([[Spoj (strojarstvo)|spojni dijelovi]], [[ležaj]]evi, [[osovina|osovine]] i [[vratilo|vratila]], [[mehanički prijenos|mehanički prijenosnici]], [[spojka|spojke]] i drugo), [[alat]]ima, [[naprava]]ma, [[uređaj]]ima i priborom, industrijskom [[pneumatika|pneumatikom]] i [[Hidraulički pogon|hidraulikom]] i slično.

=== Procesno-energetsko strojarstvo ===
'''Procesno-energetsko strojarstvo''' bavi se projektiranjem uređaja i postrojenja toplinske tehnike ([[grijanje]]; [[klimatizacija]]), procesne tehnike za kemijsku, prehrambenu, tekstilnu, grafičku industriju, metalurgiju, preradu otpada i drugo, energetskim postrojenjima s [[elektrana]]ma, [[toplana]]ma i toplinskim stanicama, [[generator pare|generatorima pare]] i plina (KOTAO), kogeneracijskim sustavima i slično.

=== Proizvodno strojarstvo ===
{{Glavni|Proizvodno strojarstvo}}

'''Proizvodno strojarstvo''' obuhvaća tehnološke postupke preoblikovanja ([[lijevanje]], [[sinteriranje]]), plastičnog deformacijskog oblikovanja ([[kovanje]], [[valjanje]], [[provlačenje]], [[duboko vučenje]] i slično), spajanja ([[zavarivanje]], [[lemljenje]], [[ljepilo|lijepljenje]], [[zakovica|zakivanje]]), oblikovanja odvajanjem čestica ([[rezanje]], [[Pila|piljenje]], [[tokarenje]], [[glodalica|glodanje]] i drugo) i aditivne proizvodnje, površinske tehnologije i inženjerstvo površina ([[toplinska obrada]] metala, zaštita od [[korozija|korozije]]) te industrijsko inženjerstvo (projektiranje i upravljanje proizvodnjom, studij rada, održavanje). Unutar proizvodnoga strojarstva posebni su ogranci [[automatizacija]] i [[procesna regulacija]] s [[automat]]ima i [[robot]]ima.

=== Brodostrojarstvo ===
{{Glavni|Brodostrojarstvo}}

'''Brodostrojarstvo''' se često pridružuje [[brodogradnja|brodogradnji]] kao zasebnom polju, ali po svom sadržaju duboko zadire u strojarstvo, jer se bavi proučavanjem, konstruiranjem i gradnjom, pogonom, održavanjem i popravkom brodskih strojeva i uređaja.

=== Precizno strojarstvo ===
{{Glavni|Precizna mehanika}}

Precizno strojarstvo kao grana strojarstva bavi se proučavanjem, konstrukcijom i proizvodnjom dijelova i proizvoda velike točnosti izrade i malih izmjera pojedinih dijelova sve do područja [[mikrotehnika|mikrotehnike]].

=== Novija područja ===
U novija područja djelovanja strojarstva ulaze dijelovi [[biomehanika|biomehanike]], [[ergonomija|ergonomije]], [[mehatronika|mehatronike]], [[nanotehnika|nanotehnike]], [[Svemirske letjelice|svemirske tehnike]] i [[Zaštita okoliša|zaštite okoliša]], pa se strojarstvo ubraja u jednu od najširih stručnih i znanstvenih grana ljudske djelatnosti. Danas se visokorazvijeni strojarski proizvodi većinom izrađuju u sklopu strojogradnje i [[metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačke industrije]], kao iznimno značajnih privrednih djelatnosti u svjetskim okvirima.

== Strojarski proizvodni proces ==


Strojarski proizvodni proces vrlo je složen proces koji najčešće ujedinjuje sve strojarske grane. Nakon što je istraživanjem tržišta utvrđeno kakav je prozvod tražen i kakve moraju biti njegove karakteristike, pristupa se procesu [[konstrukcijsko strojarstvo|konstruiranja]]. Tijekom konstruiranja, paralelno se vrši i proces [[Proizvodno strojarstvo|planiranja proizvodnje]], te procesi [[optimizacija|optimizacije]] kako same [[konstrukcijsko strojarstvo|konstrukcije]] tako i [[Proizvodno strojarstvo|proizvodnog procesa]]. Nakon što je izrađena konstrukcijska i proizvodna dokumentacija, pristupa se samoj proizvodnji, a nakon toga i predmontaži te, po potrebi, isporuci i montaži proizvoda.

=== Spoj s drugim disciplinama ===
Unutar sebe, strojarstvo je interdisciplinarna znanost koja se bavi proučavanjem i primjenom znanja s područja [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[kemija|kemije]], i [[računarstvo|računarstva]], te po potrebi [[elektrotehnika|elektrotehnike]], [[elektronika|elektronike]] i sl. Uz to, tijekom strojarskog proizvodnog procesa koriste se i saznanja s područja [[ekonomija|ekonomije]], pa čak i [[psihologija|psihologije]], [[biologija|biologije]].

Radom u strojarstvu dolazi se u dodir s gotovo svim prirodnim i sličnim znanostima, bilo teoretskim bilo primijenjenim, pa čak i s umjetnošću, pošto strojari izrađuju uporabne predmete sa svih područja ljudske djelatnosti: od [[medicina|medicinske]] opreme, opreme za svemirska istraživanja, [[šumarstvo]], [[transport]], izgradnju, vojna djelovanja, pa sve do proizvodnje [[igračke|igračaka]], elemenata [[film|filmskih]] i [[kazalište|kazališnih]] setova itd.

== Kulturološki aspekti ==
Strojarstvo je znanost proizašla iz osnovne karakteristike koju s ljudskim bićima dijeli vrlo mali broj primata te ostalih životinja, a to je upotreba alata. Na različitim razinama razvoja, strojarstvo se pojavljuje u svim, pa i najprimitivnijim kulturama, a napredak određene zajednice na području strojarstva jedan je od glavnih pokazatelja napredovanja same zajednice.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
[http://www.fsb.hr Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb]<br>
[http://www.riteh.hr Tehnički fakultet Rijeka]<br>
[http://www.fesb.hr Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split]<br>
[http://www.sfsb.hr Strojarski fakultet Slavonski Brod]

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/strojarstvo/ strojarstvo]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine<br>

[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]
[[Kategorija: Tehnologija]]
[[Kategorija: Strojarstvo| ]]
{{Tehnologija}}

Strojarstvo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica