WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T09:35:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{Formatirati tekst}}

'''Veliki strah u planini''' ([[francuski|fra.]] ''La Grande peur dans la montagne'') je roman švicarskog autora Charlesa Ferdinanda Ramuza, objavljen 1926. u izdavačkoj kući Ėditions Grasset u Parizu. To je jedan od njegovih najpoznatijih romana koji „ produžuje ciklus nesreće i tragedije, u isto ga vrijeme stvara i proširuje, bez igre riječi, do vrhunca kada kulminira fantastično. Romani koji će uslijediti ... će iscrpiti izvor demonskih vračanja planine te njenih lukavština, tajni i pretkazanja.“ 1

==Fabula==

U jednom švicarskom selu, mještani se zbog nedostatka novca odluče popeti na Sasseneire, pašnjak visoko u planinama koji nije obrađivan godinama zbog davnih događaja koji još uvijek plaše starije stanovništvo. Dvadeset godina prije samog trenutka u kojem fabula započinje, na vrhu planine se odvio strašan događaj, tajanstvena nesreća o kojoj se ne zna mnogo osim da je bilo mrtvih. Iako se starije stanovništvo s Munierom (jedan od članova zajednice) na čelu opiralo, predsjednik Vijeća, Maurice Prâlon uvjerava mlade da se radi samo o staroj priči te većina glasa za uspon na planinu. I tako grupa od sedam muškaraca odlazi na pašnjak:

''„ Troje ih je dakle išlo sa stadom ..., bili su to najčešće Joseph, Romain i dječak (Ernest). Učitelj i njegov nećak su ostajali u kolibi kako bi obavljali kućanske poslove ...ostajali su Barthélemy i Clou koji su bili zaokupljeni poslovima u okolici kolibe.“'' 2

Barthélemy, najstariji član grupe, prepričava događaje od prije dvadeset godina, u kojima je i sam sudjelovao. I nakon što je ispričao sve nesreće i smrti koje su se dogodile, kojima se ne zna točan uzrok, događaji se još jednom počinju odvijati;

''„najprije bolest napada životinje, kao i dvadeset godina prije, Romain gubi svoju mazgu na čudan način, dječak Ernest koji podliježe hladnoći i strahu, Victorine koja umire u pokušaju uspinjanja kako bi pronašla Josepha...» 3 Bolest koja napada stoku je tajanstvena, što još više plaši seljake. Pripovjedač najavljuje sve nesreće koje će se dogoditi: « jer nesreća nikad ne dolazi ako ni druga neće uslijediti ; nesreće se žene međusobno, stvaraju djecu, kao u Knjizi.»'' 4

Ne čudi što ledenjak na vrhu planine puca i zatrpava cijelu dolinu, čime priča završava, „ jer planina ima svoje ideje, ona ima svoju volju.“ 5

== Planina kod Ramuza ==

Kronotop Švicarskog krajolika je najčešći u Ramuzovim djelima. Tako je i u Velikom strahu planina jako bitna, što je vidljivo već i u naslovu. François Walter objašnjava; " Druga sklonost literature se sastoji u integriranju krajolika, koji postaje sastavni dio pripovijedanja. Također, kod autora kao što su na primjer Gottfried Keller, priroda i krajolik utječu na ponašanje likova. Opisi sudjeluju u psihološkom sazrijevanju protagonista. Ramuz je napisao; " Onakvi smo kakvi jesmo, onakvi smo kakvim nas je zemlja učinila"" 6

== Stilska i tematska obilježja ==

Jacques Chessex pokazuje kako Veliki strah ''„ulazi u široku i plodnu tradiciju djela koja postavlja strah kao glavni izvor priče.“'' 7 Dakle, Ramuzov roman se nalazi uz bok priča Charlesa Roberta Maturina, Edgara Allana Poea i Guya de Maupassanta. Planina je za Veliki strah ono što su groblja, grobovi, more i pustinje za ostale priče;

''„ kao i u Ramuzovoj planini, tu su potrebni samoća i osjećaj;sigurnost da Drugi nadgleda i prijeti subjektu koji je upao u zamku. I baš u toj ideji zamke leži strah. Ovdje planina zatvara krivce kao u zatvoru, tim više podmukla i neizbježna što su njene granice slabo označene i kaotične.“''8

Dimenzija fantastičnog je očita, ali ''„jedno drugo očito čitanje romana je ono koje upućuje na proučavanje načina na koji se priča bez prestanka poigrava fantastičnim, a da nikad ne zalazi u njega u potpunosti, osim na kraju, kada Joseph, izgubivši glavu, zapuca- ili barem misli da

puca- na Cloua. »'' 9 Fantastično ulazi u roman jer on obiluje religijskim motivima, povezanim s misterijem i transcendencijom. Tako se ovaj roman može čitati i kao alegorija;

''« cijela ova pustolovina u planini se može čitati kao promišljanje poznate biblijske epizode iz Knjige Izlaska( poglavlje 7 do 12)koja se naziva i Deset egipatskih zala. »'' 10

Suvremenost ovog dijela je ponajviše vidljiva u glasu pripovjedača, to jest, glasovima pripovjedača. Gledište nije uvijek isto, ali je najinteresantnija uporaba zamjenice « mi » (fr. on), koja nije ni neutralna ni objektivna, već je to glas jednog cijelog dijela sela.

« Možda čak i nije bilo teško razumjeti , ali nismo htjeli izgledati kao da razumijemo ; možda smo čak i razumjeli, ali smo se ponašali kao da ne razumijemo . » 11 To je objašnjeno tim što u romanu nema individualnih likova, već je protagonist cijela zajednica.

Kao i u svim svojim djelima, i u Velikom strahu se Ramuz odlučuje za neknjiževni francuski jezik. " Postoji jezik naroda, često ismijavan, kojeg koriste priprosti likovi i koji je u opreci s njegovanim jezikom pisca. Međutim, drugi pisci usklađuju svoj jezik s neknjiževnim govorom svojih likova; trude se zazvati dušu naroda. Derborence C. F. Ramuza je u tom smislu bez sumnje uspjelo djelo. " 12

Jednostavnost jezika, ponavljanja i detaljni opisi moćnog krajolika nisu slučajni ; djelo završava eksplicitnom poukom « teško i svečano upozorenje koje odzvanja u nama još jednom, kao Riječ iz dubina svetih godina. » 13

== Filmske adaptacije ==

Dva televizijska filma su snimljena prema romanu ; La Grande Peur dans la montagne Pierrea Cardinala iz 1966. te istoimeni film iz 2006. Claudia Tonettia.

== Reference ==

1<ref>Préface de Jacques Chessex dans La Grande peur dans la montagne, Charles Ferdinand Ramus, Le Livre de Poche, 2014, pg.11</ref>
2<ref>Ibid., pg.49</ref>
3<ref>http://crdp.ac-paris.fr/ , http://crdp.ac-paris.fr/parcours/index.php/category/ramuz#</ref>
4<ref>La Grande peur dans la montagne, pg.90</ref>
5<ref>Ibid., pg.187</ref>
6<ref>François Walter, La montagne des Suisses. Invention et usage d'une représentation paysagère (XVIIIe-XXe siècle), http://www.persee.fr/ , 7.72015., http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/rural_0014-2182_1991_num_121_1_3312?luceneQuery=%28%2B%28content%3Aramuz+title%3Aramuz%5E2.0+fullContent%3Aramuz%5E100.0+fullTitle%3Aramuz%5E140.0+summary%3Aramuz+authors%3Aramuz%5E5.0+illustrations%3Aramuz%5E4.0+bibrefs%3Aramuz%5E4.0+toctitles%3Aramuz%5E4.0+toctitles1%3Aramuz%5E3.0+toctitles2%3Aramuz%5E2.0+toctitles3%3Aramuz%29+%2B%28content%3Amontagne+title%3Amontagne%5E2.0+fullContent%3Amontagne%5E100.0+fullTitle%3Amontagne%5E140.0+summary%3Amontagne+authors%3Amontagne%5E5.0+illustrations%3Amontagne%5E4.0+bibrefs%3Amontagne%5E4.0+toctitles%3Amontagne%5E4.0+toctitles1%3Amontagne%5E3.0+toctitles2%3Amontagne%5E2.0+toctitles3%3Amontagne%29%29+AND+%28+%2Baccess_right%3A%28free%29+%29&words=ramuz&words=100&words=140&words=montagne&words=free</ref>
7<ref>Ibid., pg.10</ref>
8<ref>Ibid., pg.11</ref>
9<ref>http://crdp.ac-paris.fr/parcours/index.php/category/ramuz#</ref>
10<ref>http://crdp.ac-paris.fr/parcours/index.php/category/ramuz#</ref>
11<ref>Pg. 178</ref>
12<ref>Charles Bruneau, Langue populaire, http://www.persee.fr/ , http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/caief_0571-5865_1957_num_9_1_2111?luceneQuery=%28%2B%28content%3Aramuz+title%3Aramuz%5E2.0+fullContent%3Aramuz%5E100.0+fullTitle%3Aramuz%5E140.0+summary%3Aramuz+authors%3Aramuz%5E5.0+illustrations%3Aramuz%5E4.0+bibrefs%3Aramuz%5E4.0+toctitles%3Aramuz%5E4.0+toctitles1%3Aramuz%5E3.0+toctitles2%3Aramuz%5E2.0+toctitles3%3Aramuz%29+%2B%28content%3Amontagne+title%3Amontagne%5E2.0+fullContent%3Amontagne%5E100.0+fullTitle%3Amontagne%5E140.0+summary%3Amontagne+authors%3Amontagne%5E5.0+illustrations%3Amontagne%5E4.0+bibrefs%3Amontagne%5E4.0+toctitles%3Amontagne%5E4.0+toctitles1%3Amontagne%5E3.0+toctitles2%3Amontagne%5E2.0+toctitles3%3Amontagne%29%29+AND+%28+%2Baccess_right%3A%28free%29+%29&words=ramuz&words=100&words=140&words=montagne&words=free</ref>
13<ref>Pg.13</ref>

Strah u planini - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica