WikiSysop: bnz

2022-03-25T01:45:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 01:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stjepan Mohorovičić'''-->'''~~Stjepan Mohorovičić''' ([[Bakar (grad)\|Bakar]], [[20. kolovoza]] [[1890.]] - [[Zagreb]], [[13. veljače]] [[1980.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] fizičar i geofizičar.		Stjepan Mohorovičić''' ([[Bakar (grad)\|Bakar]], [[20. kolovoza]] [[1890.]] - [[Zagreb]], [[13. veljače]] [[1980.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] fizičar i geofizičar.

	Postigao je značajne rezultate u više [[Znanost\|znanstvenih]] područja: [[seizmologija\|seizmologiji]], [[meteorologija\|meteorologiji]], [[astrofizika\|astrofizici]] i teorijskoj fizici. Najveći Mohorovičićev doprinos, a ujedno i najpoznatiji u svjetskim znanstvenim krugovima, je teorijsko predviđanje mogućeg postojanja [[pozitronij]]a, tj. vezanog sustava jednog [[pozitron]]a i jednog [[elektron]]a.		Postigao je značajne rezultate u više [[Znanost\|znanstvenih]] područja: [[seizmologija\|seizmologiji]], [[meteorologija\|meteorologiji]], [[astrofizika\|astrofizici]] i teorijskoj fizici. Najveći Mohorovičićev doprinos, a ujedno i najpoznatiji u svjetskim znanstvenim krugovima, je teorijsko predviđanje mogućeg postojanja [[pozitronij]]a, tj. vezanog sustava jednog [[pozitron]]a i jednog [[elektron]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T02:54:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Stjepan Mohorovičić''' ([[Bakar (grad)|Bakar]], [[20. kolovoza]] [[1890.]] - [[Zagreb]], [[13. veljače]] [[1980.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] fizičar i geofizičar.

Postigao je značajne rezultate u više [[Znanost|znanstvenih]] područja: [[seizmologija|seizmologiji]], [[meteorologija|meteorologiji]], [[astrofizika|astrofizici]] i teorijskoj fizici. Najveći Mohorovičićev doprinos, a ujedno i najpoznatiji u svjetskim znanstvenim krugovima, je teorijsko predviđanje mogućeg postojanja [[pozitronij]]a, tj. vezanog sustava jednog [[pozitron]]a i jednog [[elektron]]a.

== Životopis ==
Otac mu je svjetski poznati geofizičar, [[Andrija Mohorovičić]], otkrivač diskontinuiteta u Zemljinoj unutrašnjosti.

Nakon studija u Zagrebu i [[Göttingen]]u, Stjepan je predavao na gimnazijama u [[Bjelovar]]u, [[Koprivnica|Koprivnici]] i [[Osijek]]u, a tijekom [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]] rukovodio je [[austro-Ugarska|austro-ugarskim]] vojnim meteorološkim postajama. [[Doktorat|Doktorirao]] je na [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkom sveučilištu]] i bio gimnazijski profesor u Zagrebu. Zbog svojih osobnih i političkih netaktičnosti i nepromišljenosti, te dugogodišnjeg osporavanja [[Einstein]]ove [[teorija relativnosti|teorije relativnosti]], Stjepan Mohorovičić nije u domovini stekao gotovo nikakvo priznanje za svoj znanstveni rad. Stoga je svoj radni vijek proveo kao gimnazijski profesor, ostavši bez zasluženog mjesta sveučilišnog profesora.

Znanstveni rad Stjepana Mohorovičića je počeo na području seizmologije, gdje je razvio novu metodu za određivanje dubine potresnog ognjišta (1913.) i time dao neovisnu potvrdu [[teorija diskontinuiteta|teorije diskontinuiteta]] svog oca A. Mohorovičića iz 1910. Potom je 1916. objavio ideju o postojanju manjega dodatnoga diskontinuiteta unutar Zemljine kore. Mohorovičić je dao i novu teoriju o postanku [[Mjesec]]a (1927.) i njegovoj građi, te tvrdio da i Mjesec ima koru i Mohorovičićev diskontinuitet, što je potvrđeno 1969. seizmičkim mjerenjima svemirskog istraživačkog [[program Apollo|programa Apollo]] na Mjesecu. Na području [[astrofizika|astrofizike]] Mohorovičić je izveo teoriju [[crveni pomak|crvenoga pomaka]] spektralnih linija zbog djelovanja [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]] [[zvijezde]].

Daleko najznačajnije djelo Stjepana Mohorovičića, kojime je postao poznat svjetskoj znanosti, je ono iz 1934. Naime, nekoliko godina nakon [[Dirac]]ovog teorijskog predviđanja pozitrona (1928.), tj. antičestice elektrona, te eksperimentalnog otkrića pozitrona (Anderson 1932.), Stjepan Mohorovičić je 1934. u uglednom njemačkom časopisu "Astronomische Nachrichten" publicirao znanstveni rad "Möglichkeit neuer Elemente und ihre Bedeutung in Astrophysik". U njemu je iznio hipotezu o postojanju pozitronija, te predvidio njegovo postojanje na zvijezdama. Eksperimentalno je pozitronij otkrio Deutsch 1951., a dokaze o postojanju pozitronija na zvijezdama pomoću svemirskog teleskopa raspravlja McClintock 1984.

Pitanje koje je navelo Stjepana Mohorovičića na postuliranje pozitronija bilo je što bi se dogodilo kada se sretnu na bliskoj udaljenosti jedan elektron i jedan pozitron, ali ne toliko blizu da dođe do anihilacije. Zaključio je da će se zbog električnog privlačenja obje elementarne čestice tada gibati oko zajedničkog težišta i na taj način tvoriti sustav koji će prema van djelovati kao električki neutralan. Taj sustav predstavlja vezano stanje slično [[vodik]]ovom atomu, no 920,5 puta lakše. Mohorovičić je takav superlaki atom nazvao "elektrum", a danas je poznat kao pozitronij.

Mohorovičić je postuliranjem pozitronija i svojim radom na ovom području fizike pridonio uvjerljive dokaze [[relativistička kvantna fizika|relativističkoj kvantnoj fizici]], koja se je krajem [[1920-ih]] godina javila kao nova grana fizike. U tom vremenskom razdoblju broj znanstvenih publikacija o pozitroniju naglo raste, a danas u svijetu imamo objavljene stotine publikacija o pozitroniju.

== Izvori ==
* H. Galić: "Priroda 1" (1982.),
* V. Paar: "Stjepan Mohorovičić - otac pozitronija", Hrvatski znanstveni zbornik, 1993.

[[Kategorija: Hrvatski fizičari|Mohorovičić,Stjepan]]
[[Kategorija:Hrvatski meteorolozi|Mohorovičić,Stjepan]]

Stjepan Mohorovičić - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica