https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Stjenice 2026-09-03T01:50:06Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stjenice&diff=141315&oldid=prev 2021-09-20T08:25:46Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Stjenice&#039;&#039;&#039;--&gt;{{Taksokvir<br /> | naziv = Stjenice<br /> | boja = pink<br /> | slika = Pyrrhocoris apterus1.jpg<br /> | slika_opis = [[Vatreni opančar]] &#039;&#039;(Pyrrhocoris apterus)&#039;&#039;<br /> | regnum = [[Životinje|Animalia]]<br /> | phylum = [[Arthropoda]]<br /> | classis = [[Insecta]]<br /> | subclassis = [[Pterygota]]<br /> | ordo = [[Hemiptera]]<br /> | subordo = &#039;&#039;&#039;Heteroptera&#039;&#039;&#039;<br /> | subordo_autorstvo = &lt;small&gt;[[Latreille]], 1810.&lt;/small&gt;<br /> }}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Stjenice&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;raznokrilci&#039;&#039;&#039; &#039;&#039;(Heteroptera)&#039;&#039; su podred malih do velikih većinom sploštenih [[kukci|kukaca]] reda [[polukrilci|polukrilaca]] kojima su prednja krila gornjim dijelom [[hitin]]izirana, donjim opnasta i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci).<br /> [[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg|thumb|lijevo|[[Smrdibuba]] &#039;&#039;([[Pentatoma rufipes]])&#039;&#039;]]<br /> [[Slika:Hydrometra stagnorum01.jpg|thumb|lijevo|[[Obična skakalica]] &#039;&#039;(Hydrometra stagnorum)&#039;&#039;]]<br /> [[Slika:Notonecta glauca1.jpg|thumb|lijevo|[[Modra nauznačarka]] &#039;&#039;(Notonecta glauca)&#039;&#039;]]<br /> [[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|[[Obična stjenica]] &#039;&#039;(Cimex lectularius)&#039;&#039; ]]<br /> <br /> == Izgled ==<br /> Ispod prednjih krila su opnasta stražnja, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive [[žlijezda|žlijezde]] koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za [[stridulacija|stridulaciju]]. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.<br /> <br /> == Ličinke ==<br /> [[Ličinka|Ličinke]] su prilično slične odraslima, razvijaju se nepotpunom [[preobrazba (zoologija)|preobrazbom]]. Sišu biljne sokove ili su grabežljivci ili nametnici.<br /> <br /> ==Neke porodice i vrste ==<br /> Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici [[vodeni štipavci|vodenih štipavica]] &#039;&#039;(Nepidae)&#039;&#039; najpoznatija je vrsta [[vodena štipavica]] &#039;&#039;(Nepa rubra)&#039;&#039;, u porodici &#039;&#039;Belostomidae&#039;&#039; najpoznatija je [[golema štipavica]] &#039;&#039;(Belostoma niloticum)&#039;&#039;, duga 11&amp;nbsp;cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jadranskome moru. Od porodice [[vodene stjenice|vodenih stjenica]] &#039;&#039;(Naucoridae)&#039;&#039; u Hrvatskoj je česta obična vodena stjenica &#039;&#039;(Ilyocoris cimicoides)&#039;&#039;, u porodici [[nauznačarke]] &#039;&#039;(Notonectidae)&#039;&#039; najrasprostranjenija je [[modra nauznačarka]] &#039;&#039;(Notonecta glauca)&#039;&#039;, koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su [[smrdljive stjenice]] &#039;&#039;(Pentatomidae)&#039;&#039; s vrstama smrdibuba ili [[smrdljivi listar]] &#039;&#039;(Pentatoma rufipes)&#039;&#039;, porodica [[vatrene stjenice]] &#039;&#039;(Pyrrhocoridae)&#039;&#039; nema krila, a česta vrsta je [[vatreni opančar]] &#039;&#039;(Pyrrhocoris apterus)&#039;&#039;. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske [[skakalice]] &#039;&#039;(Hydrometridae)&#039;&#039;, poput [[obična skakalica|obične skakalice]] &#039;&#039;(Hydrometra stagnorum)&#039;&#039;, koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i [[stjenice veslačice]] &#039;&#039;(Corixidae)&#039;&#039; a najrasprostranjenija je vrsta [[velika stjenica veslačica]] &#039;&#039;(Corixa punctata)&#039;&#039;.<br /> <br /> === Parazitske vrste &#039;&#039;(Cimicidae)&#039;&#039; ===<br /> Od parazitskih je oblika najpoznatija [[obična stjenica]] &#039;&#039;(Cimex lectularius)&#039;&#039; koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15&amp;nbsp;°C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se &#039;&#039;[[Cimex hirundinis]]&#039;&#039;, a [[šišmiš]]e napada &#039;&#039;[[Cimex pipistreli]]&#039;&#039;.&lt;ref&gt;Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Stjenice| ]]<br /> [[Kategorija:Polukrilci]]</div>

WikiSysop