Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 36 sati)

2026-08-25T20:20:49Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 36 sati)

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Stemonurus''
| slika =
| slika_opis =
| status =
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Tracheophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Aquifoliales]]
| familia = [[Stemonuraceae]]
| genus = '''''Stemonurus'''''
| genus_autorstvo = Blume
| species =
| subspecies =
| dvoimeno =
| dvoimeno_autorstvo =
}}
'''Stemonurus''' rod je vazdazelenog [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Stemonuraceae]]'', reda ''[[Aquifoliales]]''. Obuhvaća 13 priznatih vrsta rasprostranjenih od [[Šri Lanka|Šri Lanke]] i kopnene [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Bismarckovo otočje|Bismarckovog otočja]], [[Karolini|Karolinskih]] i [[Solomonski Otoci|Salomonskih otoka]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:28292-1 Kew], pristupljeno 23. kolovoza 2026.</ref> Tipski je rod porodice Stemonuraceae.
== Ime ==
Ime ''Stemonurus'' izvedeno je iz [[Grčki jezik|grčkih]] riječi ''stēmōn'' („prašnik”) i ''oura'' („rep”). Odnosi se na duge dlačice na gornjem dijelu filamenata, zbog kojih prašnici izgledaju kao da nose repaste nastavke. Po ovom je rodu nazvana i porodica ''[[Stemonuraceae]]''.
== Opis ==
Pripadnici roda su [[Stablo|stabla]] koja mogu dosegnuti oko 40 m visine. Neke vrste razvijaju potporne korijene ili pneumatofore. [[Deblo]] je često ravno i uspravno, s brojnim gotovo vodoravnim granama, što pripada karakterističnom „stemonuroidnom” habitusu porodice. Završni su [[pup]]ovi naglo suženi i smolasti.<ref name="BLUM "/>

[[List]]ovi su jednostavni, naizmjenični, bez palistića i najčešće čvrsto kožasti. Oblikom variraju od lancetastih i eliptičnih do jajastih i obrnuto jajastih, a rub im je cjelovit. Donja površina kod nekih vrsta može biti prekrivena sitnim kvržicama.<ref name="BLUM "/>

[[Cvat]]ovi se razvijaju u pazušcima listova i građeni su kao složene škorpionaste cime ili prividno štitasti cvatovi. [[Cvjetovi]] su sjedeći, dvospolni, pravilni i uglavnom peterodijelni, rjeđe četverodijelni. [[Čaška]] je mala i čašasta, gotovo cjelovita ili plitko režnjevita te ostaje na plodu. [[Latica|Latice]] su pri osnovi srasle odnosno međusobno čvrsto priljubljene, s jasno vidljivim spojevima; karakteristično su hrptaste i pri vrhu savinute prema unutra.<ref name="BLUM "/>

[[Prašnik]]a je pet. Srasli su s [[latica]]ma samo pri osnovi, a filamenti su mesnati, spljošteni i prema vrhu prošireni. Neposredno ispod antera nose guste duge cilindrične ili batićaste dlačice. Upravo je ta izrazita dlakavost prašnika jedna od najprepoznatljivijih osobina roda.<ref name="BLUM "/>

Pri osnovi [[Tučak|tučka]] obično se nalazi plitak čašasti disk. Plodnica je nadrasla, stožasta i jednolokularna, s dva viseća sjemena zametka. Vrat tučka vrlo je kratak, a njuška sitna.<ref name="BLUM "/>

[[Plod]] je koštunica, jajasta, elipsoidna ili duguljasto-vretenasta. Kod mnogih je vrsta dvobojna: donji dio može biti tamnocrven do ljubičast, dok je gornji bijel do blijedozelen. Za razliku od više srodnih rodova porodice, plodovi roda ''Stemonurus'' nisu izrazito bočno spljošteni, nemaju mesnati bočni nastavak niti uzdužno rebrast endokarp. Endokarp je vlaknast, a plod sadrži jednu sjemenku s obilnim endospermom i malenim embrijem.<ref name="BLUM ">[https://repository.naturalis.nl/pub/524720/BLUM1969017001010.pdf PlantNET], pristupljeno 23. kolovoza 2026.</ref>

== Rasprostranjenost i ekologija ==
Rod je prirodno rasprostranjen na [[Šri Lanka|Šri Lanki]], u [[Mjanmar]]u, [[Tajland]]u i [[Vijetnam]]u te na [[Malajski poluotok|Malajskom poluotoku]], [[Sumatra|Sumatri]], [[Java (otok)|Javi]], [[Borneo|Borneu]], [[Sulawesi]]ju, [[Filipini]]ma i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]], odakle seže prema Bismarckovu, Karolinskom i Salomonskom otočju.<ref name="BLUM "/>

Vrste rastu ponajprije u vlažnim tropskim [[šuma]]ma. Javljaju se u primarnim i sekundarnim nizinskim šumama, močvarnim šumama i uz obale, a pojedine i u mangrovnim staništima. U planinama uglavnom dopiru do približno 850–1000 m nadmorske visine.

== Sistematika i povijest ==
Rod je ustanovio nizozemsko-njemački botaničar [[Carl Ludwig Blume]] 1826. godine u djelu ''Bijdragen tot de flora van Nederlandsch Indië''. Njegovo prvotno poimanje roda bilo je vrlo široko i obuhvaćalo je vrste koje danas pripadaju različitim rodovima. Među njima su bile biljke s dvospolnim i jednospolnim cvjetovima, zbog čega je kasnije nastala dugotrajna nomenklaturna i taksonomska zbrka oko granica između ''Stemonurusa'' i ''[[Gomphandra|Gomphandre]]''.

Blume je 1850. vlastitu sekciju ''Anacolosa'' izdvojio kao zaseban rod, ali je u ''Stemonurusu'' i dalje zadržao heterogene elemente. Tijekom 19. stoljeća pojedini su autori dio vrsta svrstavali u ''Lasianthera'', a [[George Henry Kendrick Thwaites]] ustanovio je 1855. rod ''Urandra'', koji je danas sinonim roda ''Stemonurus''.

[[Odoardo Beccari]] je [[1877.]] prvi jasno podijelio Blumeov široko shvaćeni rod na dvije skupine. Ime ''Stemonurus'' zadržao je za skupinu s osobinama vrste ''Stemonurus secundiflorus'', dok je za drugu skupinu prihvatio Wallichovo ime ''Gomphandra''. Hermann Otto Sleumer slijedio je Beccarijevo rješenje u svojoj opsežnoj reviziji iz 1969. te kao lektotipsku vrstu roda naveo ''S. secundiflorus'' Blume.

Rod je tradicionalno pripadao široko shvaćenoj porodici [[Icacinaceae]]. Molekularnofilogenetsko istraživanje Jespera Kåreheda iz 2001. pokazalo je da su takve Icacinaceae polifiletske. Kårehed je izdvojio Stemonuraceae kao zasebnu porodicu i upravo ''Stemonurus'' odabrao za njezin tipski rod. Smatrao ga je morfološki reprezentativnijim za skupinu od starijeg roda ''[[Lasianthera]]'', a ime ''Stemonurus'' već je od 1846. bilo upotrijebljeno u nadrodnom nazivu Stemonureae M.Roem.<ref name="BLUM "/>

Sleumer je 1969. priznavao 12 vrsta. Godine 2009. [[Timothy M. A. Utteridge]] i [[Melanie Schori]] opisali su iz [[Sarawak]]a na Borneu novu vrstu ''Stemonurus corrugatus''. Plants of the World Online danas prihvaća 13 vrsta.
== Vrste ==
Plants of the World Online prihvaća 13 vrsta:

# ''[[Stemonurus ammui]]'' (Kaneh.) Sleumer
# ''[[Stemonurus apicalis]]'' (Thwaites) Miers
# ''[[Stemonurus celebicus]]'' Valeton
# ''[[Stemonurus corrugatus]]'' Utteridge & Schori
# ''[[Stemonurus dichrocarpus]]'' (Gagnep.) Sleumer
# ''[[Stemonurus gitingensis]]'' (Elmer) Sleumer
# ''[[Stemonurus grandifolius]]'' Becc.
# ''[[Stemonurus malaccensis]]'' (Mast.) Sleumer
# ''[[Stemonurus monticola]]'' (G.Schellenb.) Sleumer
# ''[[Stemonurus perobtusus]]'' (Gagnep.) Sleumer
# ''[[Stemonurus scorpioides]]'' Becc.
# ''[[Stemonurus secundiflorus]]'' Blume
# ''[[Stemonurus umbellatus]]'' Becc.
== Sinonimi roda ==
Heterotipski:
* ''Urandra'' Thwaites in Hooker's J. Bot. Kew Gard. Misc. 7: 211 (1855)
== Izvori ==

[[Kategorija:Rodovi Stemonuraceae]]

Stemonurus - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 36 sati)