WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:21:06Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Starčevačka kultura'''-->~~[[Datoteka:Starcevo culture.png\|thumb\|300px]]		[[Datoteka:Starcevo culture.png\|thumb\|300px]]
	'''Starčevačka kultura''' ili '''Starčevo-Körös-Criş kultura''' je [[neolitik\|neolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] što je tijekom VI. tisućljeća pr. Kr. obuhvaćala veliko područje od Transilvanije i Transdanubije, na sjeveru, do središnjih područja Albanije i Skopske kotline na jugu, Sofijske visoravni na istoku te do središnje Hrvatske i srednje Bosne na zapadu. Naziv je dobila po nalazištu [[Starčevo]] pokraj Pančeva, Srbija.<ref name="HELZMK">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57829 starčevačka kultura]</ref>		'''Starčevačka kultura''' ili '''Starčevo-Körös-Criş kultura''' je [[neolitik\|neolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] što je tijekom VI. tisućljeća pr. Kr. obuhvaćala veliko područje od Transilvanije i Transdanubije, na sjeveru, do središnjih područja Albanije i Skopske kotline na jugu, Sofijske visoravni na istoku te do središnje Hrvatske i srednje Bosne na zapadu. Naziv je dobila po nalazištu [[Starčevo]] pokraj Pančeva, Srbija.<ref name="HELZMK">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57829 starčevačka kultura]</ref>

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T10:52:59Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 10:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Starčevačka kultura'''-->[[~~File~~:Starcevo culture.png\|thumb\|300px]]		<!--'''Starčevačka kultura'''-->[[Datoteka:Starcevo culture.png\|thumb\|300px]]
	'''Starčevačka kultura''' ili '''Starčevo-Körös-Criş kultura''' je [[neolitik\|neolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] što je tijekom VI. tisućljeća pr. Kr. obuhvaćala veliko područje od Transilvanije i Transdanubije, na sjeveru, do središnjih područja Albanije i Skopske kotline na jugu, Sofijske visoravni na istoku te do središnje Hrvatske i srednje Bosne na zapadu. Naziv je dobila po nalazištu [[Starčevo]] pokraj Pančeva, Srbija.<ref name="HELZMK">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57829 starčevačka kultura]</ref>		'''Starčevačka kultura''' ili '''Starčevo-Körös-Criş kultura''' je [[neolitik\|neolitička]] [[arheološka kultura\|kultura]] što je tijekom VI. tisućljeća pr. Kr. obuhvaćala veliko područje od Transilvanije i Transdanubije, na sjeveru, do središnjih područja Albanije i Skopske kotline na jugu, Sofijske visoravni na istoku te do središnje Hrvatske i srednje Bosne na zapadu. Naziv je dobila po nalazištu [[Starčevo]] pokraj Pančeva, Srbija.<ref name="HELZMK">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57829 starčevačka kultura]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T09:02:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Starcevo culture.png|thumb|300px]]
'''Starčevačka kultura''' ili '''Starčevo-Körös-Criş kultura''' je [[neolitik|neolitička]] [[arheološka kultura|kultura]] što je tijekom VI. tisućljeća pr. Kr. obuhvaćala veliko područje od Transilvanije i Transdanubije, na sjeveru, do središnjih područja Albanije i Skopske kotline na jugu, Sofijske visoravni na istoku te do središnje Hrvatske i srednje Bosne na zapadu. Naziv je dobila po nalazištu [[Starčevo]] pokraj Pančeva, Srbija.<ref name="HELZMK">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57829 starčevačka kultura]</ref>

Prva iskapanja na lokalitetu Starčevo, koji se nalazio na lijevoj obali [[Dunav]]a, izveo je [[1939.]] [[Miodrag Grbić]]. Sredinom [[1950-ih|pedesetih godina]] 20. stoljeće, istraživanja su vodili [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]] i [[Draga Garašanin]]. Pronađene su dosta grube [[keramika|keramičke]] posude, ali i keramika s geometrijskim ornamentima, te i antropomorfne figure izrađene od pečene zemlje. Pronađena su i oruđa od kamena i kostiju. Datiranje nalaza nije sasvim pouzdano, ali se uzima da pokrivaju razdoblje petog tisućljeća pr. Kr. Starčevačka kultura često se proširuje nalazima sa drugih lokaliteta s Balkana i srednje [[Europa|Europe]], pa se često koristi naziv starčevačko-kereško-kriška kultura, po nalazištima u Srbiji, [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]].

Starčevačka kultura donosi početke stalnog naseljavanja stanovništva i stacionarne poljoprivrede ([[pšenica]], [[ječam]] i [[proso]]) te uzgajanja stoke ([[ovce]] i [[koze]] te [[goveda]]), dok su [[lov]] i [[ribolov]] manje zastupljeni, premda su na području [[Vučedol]]a iz razdoblja ove kulture nađene i udice načinjene od kosti. Ljudi ove kulture naseljavali su povišene obale rijeka, na padinama brežuljaka ili prirodnim uzvišenjama. Sve nastambe jamskog su tipa, sastavljene od [[zemunica]] u obliku brojke osam, a uz zemunice nalaze se ukopane ostave. [[Vinkovci]] se smatraju najvećim središtem ove kulture, ''gradom'' i nalazište su prve nastambe s temeljima iznad zemljine ravnine.<ref>Kusin, Vesna; Šulc, Branka (Eds.) ''Slavonija, Baranja i Srijem : vrela europske civilizacije'', 2 vols, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske & Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-271-027-4}}</ref>

Naselja su bila smještena na visokim riječnim terasama ili povišenim gredama, te na blagim padinama u riječnim dolinama. U ranijoj fazi gradile su se poluukopane kolibe nepravilna oblika sa šatorastom krovnom konstrukcijom, a u razvijenim fazama nadzemne pravokutne kolibe od pletera s podnicama od nabijene zemlje. Pokojnici su se pokapali unutar naselja, u zgrčenu položaju na boku. Gospodarska osnova bila je [[poljoprivreda]], osobito uzgoj [[žitarica]]. Od životinja su se uzgajali [[govedo]], manje [[ovce]] i [[koze]] te [[svinje]]. Oruđe i oružje izrađivalo se od različitih vrsta kamena cijepanjem i okresivanjem, glačanjem i brušenjem te od kosti i životinjskih rogova. Među keramičkim posuđem prevladavalo je grubo posuđe za svakidašnju uporabu ukrašeno tehnikom barbotina, otiskivanjem prsta i nokta, plastičnim naljepcima.<ref name="HELZMK"/>

Izrađivalo se i fino keramičko posuđe, dobro uglačane površine s crvenom prevlakom ili oslikano bijelom, crnom, crvenom ili smeđom bojom. Oblici posuda jednostavni su, svedeni na zaobljene, kuglaste i polukuglaste zdjele, katkad na niskoj šupljoj nozi. Figuralnu plastiku obilježavaju jednostavni stupasti kipići s tek naznačenim pojedinostima lica i prsa te voluminozno oblikovani ženski likovi s naturalističkim detaljima (crvenokosa boginja iz Donje Branjevine). Podrijetlo starčevačke zajednice neki vežu uz autohtonu sredinu, dok drugi drže da je riječ o kulturi kolonizatora pristiglih s jugoistoka Europe. U Hrvatskoj starčevačka kultura predstavlja prvu u potpunosti neolitičku zajednicu koja je živjela gotovo na cijelom prostoru sjeverne Hrvatske, od njezinih istočnih granica pa sve do okolice [[Bjelovar]]a na zapadu. Značajna su nalazišta [[Vinkovci]], [[Sarvaš]], [[Vučedol]], [[Zadubravlje]], Igrač–[[Slavonski Brod]], [[Pepelana]], [[Kaniška Iva]], [[Šagovina Cernička|Cernička Šagovina]].<ref name="HELZMK"/><ref name="nalazišta">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta]</ref> Najzapadniji arheološki lokaliteti ove kulture su u blizini mjesta [[Ždralovi (Bjelovar)|Ždralovi]] u [[Bjelovar]]skoj općini u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi iz ovoga lokaliteta se smatraju posljednjom fazom dugotrajne starčevačke neolitičke kulture.<ref>Jakovljević, G. ''Arheološka topografija Bilogore'', Bjelovarski zbornik ‘89, Bjelovar, 1989., str. 108.-119.</ref><ref>Dimitrijević, S. ''Das Neolithikum in Syrmien, Slawonien und Nordwestkroatien – Einführung in den Stander Forschung'', Archeologica Iugoslavica X, Beograd, 1969., str. 39.-76. (45., 47.)</ref><ref>Dimitrijević, S. ''Sjeverna zona – Neolitik u centralnom i zapadnom dijelu sjeverne Jugoslavije'', Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979., str. 229.-360. (252.-253.)</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Literatura ==
*Robert W. Ehrich: Starčevo Revisited. '''u:''' V. Markotic (Ed.) ''Ancient Europe and the Mediterranean'', 1977.
*Joni L. Manson: Starcevo Pottery and Neolithic Development in the Central Balkans. '''u:''' William K. Barnett and John W. Hoopes (Eds.) ''The Emergence Of Pottery: Technology and Innovation in Ancient Societies'', 1995.
*Andrew Sherratt: ''Economy and society in prehistoric Europe: Changing perspectives'', 1997.
*Draga Garašanin: ''Starčevačka kultura'', 1954.
*Milutin Garašanin: ''Praistorija na tlu Srbije'', 1973.

[[Kategorija:Neolitik]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Srbiji]]
[[Kategorija:Građevine u Vojvodini]]
[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]
[[Kategorija:Srbija i Srbi prije seobe]]
[[Kategorija:Arheološke kulture u Hrvatskoj]]

[[de:Körös-Kultur]]

Starčevačka kultura - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica