Stanovništvo Srbije - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T01:12:59Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 01:12
Redak 351:		Redak 351:
	Za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića i njegovih pristaša 1990-ih, Hrvati u Srbiji nisu bili priznati kao manjina koja postoji u Srbiji i Crnoj Gori od strane države, zbog čega su slijedili svi ostali problemi: sloboda organiziranja, javna uporaba hrv. jezika, školovanje i mediji na hrvatskom itd.<ref name="crocc">[http://www.crocc.org/vijesti.html Canadian Croatian Congress - Kanadsko Hrvatski Kongres] 7. sjednica DSHV</ref>		Za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića i njegovih pristaša 1990-ih, Hrvati u Srbiji nisu bili priznati kao manjina koja postoji u Srbiji i Crnoj Gori od strane države, zbog čega su slijedili svi ostali problemi: sloboda organiziranja, javna uporaba hrv. jezika, školovanje i mediji na hrvatskom itd.<ref name="crocc">[http://www.crocc.org/vijesti.html Canadian Croatian Congress - Kanadsko Hrvatski Kongres] 7. sjednica DSHV</ref>

	Taj je status bio posljedicom držanja samih vlastiju: iako je [[DSHV]] Skupštini Srbije podnio zahtjev za rješavanje statusa Hrvata i prijedlog za dobijanje kulturne autonomije, vlasti su to ignorirale. Ministrica za ljudska prava i manjine u SRJ, [[Margit Savović]] je izjavila 10. lipnja 1994. da Hrvati u SRJ ne postoje; po ondašnjem zakonu, tamošnji Hrvati nisu bili ni narod ni manjina <ref>{{srp oznaka}} {{~~Citiranje web~~\|url=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm\|title=Dnevnik\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm\|archivedate=11 veljače 2008\|accessdate=14 travnja 2009}} Teror glasan, država nema, 19. veljače 2003.</ref>.		Taj je status bio posljedicom držanja samih vlastiju: iako je [[DSHV]] Skupštini Srbije podnio zahtjev za rješavanje statusa Hrvata i prijedlog za dobijanje kulturne autonomije, vlasti su to ignorirale. Ministrica za ljudska prava i manjine u SRJ, [[Margit Savović]] je izjavila 10. lipnja 1994. da Hrvati u SRJ ne postoje; po ondašnjem zakonu, tamošnji Hrvati nisu bili ni narod ni manjina <ref>{{srp oznaka}} {{citiranje weba\|url=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm\|title=Dnevnik\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm\|archivedate=11 veljače 2008\|accessdate=14 travnja 2009}} Teror glasan, država nema, 19. veljače 2003.</ref>.

	Stanje je bilo takvo i nakon što su [[1996.]] RH i srpskocrnogorska federacija potpisale Sporazum o normalizaciji odnosa, u kojem je stajalo da će SCG osigurati Hrvatima sva prava koja predviđaju međ. standardi. To je stanje bilo još u 20. siječnja 1999., prigodom posjeta dužnosnika Hrvata iz Vojvodine veleposlanstvu SAD-a u Beogradu <ref name="crocc"/>.		Stanje je bilo takvo i nakon što su [[1996.]] RH i srpskocrnogorska federacija potpisale Sporazum o normalizaciji odnosa, u kojem je stajalo da će SCG osigurati Hrvatima sva prava koja predviđaju međ. standardi. To je stanje bilo još u 20. siječnja 1999., prigodom posjeta dužnosnika Hrvata iz Vojvodine veleposlanstvu SAD-a u Beogradu <ref name="crocc"/>.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:18:58Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stanovništvo Srbije'''-->~~[[Srbija]] premа popisu stanovništva iz 2011. godine ima 7.186.862 stanovnika. U glavnom gradu [[Beograd]]u živi oko 20% ukupnog stanovništa. Od ukupnog broja stanovništva 56% je gradskog. Kao posljedica različitih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovništva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna područja, najgušće je naseljena peripanonska Srbija (najviše zbog grada Beograda). [[Vojvodina]] i planinsko-kotlinsko područje nešto je rjeđe naseljeno od državnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom području postoje velike razlike u naseljenosti. [Osim južnog Pomoravlja, ostale podregije imaju manje od 50 st/km<sup>2</sup>.		[[Srbija]] premа popisu stanovništva iz 2011. godine ima 7.186.862 stanovnika. U glavnom gradu [[Beograd]]u živi oko 20% ukupnog stanovništa. Od ukupnog broja stanovništva 56% je gradskog. Kao posljedica različitih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovništva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna područja, najgušće je naseljena peripanonska Srbija (najviše zbog grada Beograda). [[Vojvodina]] i planinsko-kotlinsko područje nešto je rjeđe naseljeno od državnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom području postoje velike razlike u naseljenosti. [Osim južnog Pomoravlja, ostale podregije imaju manje od 50 st/km<sup>2</sup>.

	Ako se izuzme razdoblje [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], broj stanovnika Srbije se od početka [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] stalno povećavao. Gotovo čitava središnja Srbija, izuzev većih gradova u posljednje vrijeme bilježi pad broja stanovništva, kao i [[Banat]] i središnji dijelovi [[Bačka\|Bačke]]. Stanovništvo većih urbanih područja više se povećava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.		Ako se izuzme razdoblje [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], broj stanovnika Srbije se od početka [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] stalno povećavao. Gotovo čitava središnja Srbija, izuzev većih gradova u posljednje vrijeme bilježi pad broja stanovništva, kao i [[Banat]] i središnji dijelovi [[Bačka\|Bačke]]. Stanovništvo većih urbanih područja više se povećava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T10:48:55Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 10:48
Redak 428:		Redak 428:

	<gallery>		<gallery>
	~~File~~:Serbia ethnic 6 8 century.png\|6-8. stoljeće		Datoteka:Serbia ethnic 6 8 century.png\|6-8. stoljeće
	~~File~~:Census 2002 Serbia, ethnic map (by localities).png\|Prema popisu 2002.		Datoteka:Census 2002 Serbia, ethnic map (by localities).png\|Prema popisu 2002.
	</gallery>		</gallery>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T08:36:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 08:36
Redak 351:		Redak 351:
	Za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića i njegovih pristaša 1990-ih, Hrvati u Srbiji nisu bili priznati kao manjina koja postoji u Srbiji i Crnoj Gori od strane države, zbog čega su slijedili svi ostali problemi: sloboda organiziranja, javna uporaba hrv. jezika, školovanje i mediji na hrvatskom itd.<ref name="crocc">[http://www.crocc.org/vijesti.html Canadian Croatian Congress - Kanadsko Hrvatski Kongres] 7. sjednica DSHV</ref>		Za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića i njegovih pristaša 1990-ih, Hrvati u Srbiji nisu bili priznati kao manjina koja postoji u Srbiji i Crnoj Gori od strane države, zbog čega su slijedili svi ostali problemi: sloboda organiziranja, javna uporaba hrv. jezika, školovanje i mediji na hrvatskom itd.<ref name="crocc">[http://www.crocc.org/vijesti.html Canadian Croatian Congress - Kanadsko Hrvatski Kongres] 7. sjednica DSHV</ref>

	Taj je status bio posljedicom držanja samih vlastiju: iako je [[DSHV]] Skupštini Srbije podnio zahtjev za rješavanje statusa Hrvata i prijedlog za dobijanje kulturne autonomije, vlasti su to ignorirale. Ministrica za ljudska prava i manjine u SRJ, [[Margit Savović]] je izjavila 10. lipnja 1994. da Hrvati u SRJ ne postoje; po ondašnjem zakonu, tamošnji Hrvati nisu bili ni narod ni manjina <ref>{{srp oznaka}} {{~~cite~~ web\|url=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm\|title=Dnevnik\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm\|archivedate=11 veljače 2008\|accessdate=14 travnja 2009}} Teror glasan, država nema, 19. veljače 2003.</ref>.		Taj je status bio posljedicom držanja samih vlastiju: iako je [[DSHV]] Skupštini Srbije podnio zahtjev za rješavanje statusa Hrvata i prijedlog za dobijanje kulturne autonomije, vlasti su to ignorirale. Ministrica za ljudska prava i manjine u SRJ, [[Margit Savović]] je izjavila 10. lipnja 1994. da Hrvati u SRJ ne postoje; po ondašnjem zakonu, tamošnji Hrvati nisu bili ni narod ni manjina <ref>{{srp oznaka}} {{Citiranje web\|url=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm\|title=Dnevnik\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm\|archivedate=11 veljače 2008\|accessdate=14 travnja 2009}} Teror glasan, država nema, 19. veljače 2003.</ref>.

	Stanje je bilo takvo i nakon što su [[1996.]] RH i srpskocrnogorska federacija potpisale Sporazum o normalizaciji odnosa, u kojem je stajalo da će SCG osigurati Hrvatima sva prava koja predviđaju međ. standardi. To je stanje bilo još u 20. siječnja 1999., prigodom posjeta dužnosnika Hrvata iz Vojvodine veleposlanstvu SAD-a u Beogradu <ref name="crocc"/>.		Stanje je bilo takvo i nakon što su [[1996.]] RH i srpskocrnogorska federacija potpisale Sporazum o normalizaciji odnosa, u kojem je stajalo da će SCG osigurati Hrvatima sva prava koja predviđaju međ. standardi. To je stanje bilo još u 20. siječnja 1999., prigodom posjeta dužnosnika Hrvata iz Vojvodine veleposlanstvu SAD-a u Beogradu <ref name="crocc"/>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T05:56:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Srbija]] premа popisu stanovništva iz 2011. godine ima 7.186.862 stanovnika. U glavnom gradu [[Beograd]]u živi oko 20% ukupnog stanovništa. Od ukupnog broja stanovništva 56% je gradskog. Kao posljedica različitih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovništva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna područja, najgušće je naseljena peripanonska Srbija (najviše zbog grada Beograda). [[Vojvodina]] i planinsko-kotlinsko područje nešto je rjeđe naseljeno od državnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom području postoje velike razlike u naseljenosti. [Osim južnog Pomoravlja, ostale podregije imaju manje od 50 st/km2.

Ako se izuzme razdoblje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], broj stanovnika Srbije se od početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] stalno povećavao. Gotovo čitava središnja Srbija, izuzev većih gradova u posljednje vrijeme bilježi pad broja stanovništva, kao i [[Banat]] i središnji dijelovi [[Bačka|Bačke]]. Stanovništvo većih urbanih područja više se povećava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.

Poslije drugog svjetskog rata stanovništvo Srbije u cjelini stari. U zadnja dva desetljeća u Središnjoj Srbiji i Vojvodini smanjuje se broj radno sposobnog stanovništva. U razdoblju od [[1961.]] do [[2002.]] udio mladog stanovništva (0-19 godina) smanjio se s 35% na 22% dok se udio starog stanovništva popeo s 11% na 24%.

== Popis stanovništva 2002. ==
[[Datoteka:Serbien Ethnizitäten.png|mini|desno|330px|Etnička struktura]]
2002. godine izvršen je popis stanovništva na teritoriju Srbije bez [[Kosovo|Kosova]]. Utvrđeno je da je bilo 7,498,001 žitelja. Većinsko dvotrećinsko stanovništvo od Srbijinih devet i pol milijuna stanovnika čine [[Srbi]], dok su jedna trećina nacionalne manjine. Etnički sastav Srbije bez Kosova:

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|-
| style="background:#F5F5DC;" |
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''Srbija (bez [[Kosovo|Kosova]])'''
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''[[Uža Srbija]]'''
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''[[Vojvodina]]'''
|-
| style="background:#F5F5DC;" |
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | Broj
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | %
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | Broj
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | %
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | Broj
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | %
|-
| style="background:#c1c1c1;" | '''UKUPNO'''
| style="background:#c1c1c1;" | '''7.498.001'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100
| style="background:#c1c1c1;" | '''5.466.009'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100
| style="background:#c1c1c1;" | '''2.031.992'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Srbi]]
| 6.212.838
| 82,86
| 4.891.031
| 89,48
| 1,321,807
| 65,05
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Crnogorci]]
|69.049
|0,92
|33.536
|0,61
|35.513
|1,75
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Jugoslaveni]]
|80.721
|1,08
|30.840
|0,56
|49.881
|2,45
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Albanci]]
|61.647
|0,82
|59.952
|1,1
|1.695
|0,08
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Bošnjaci]]
|136.087
|1,82
|135.670
|2,48
|417
|0,02
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Bugari]]
|20.497
|0,27
|18.839
|0,34
|1.658
|0,08
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Bunjevci]]
|20.012
|0,27
|246
|0
|19.766
|0,97
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Gorani]]
|4.581
|0,06
|3.975
|0,07
|606
|0,03
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Hrvati]]
|70.602
|0,94
|14.056
|0,26
|56.546
|2,78
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Makedonci]]
|25.847
|0,35
|14.062
|0,26
|11.785
|0,58
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
|19.503
|0,26
|15.869
|0,29
|3.634
|0,18
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Romi]]
|108.193
|1,44
|79.136
|1,45
|29.057
|1,43
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Vlasi]]
|40.054
|0,53
|39.953
|0,73
|101
|0
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Rumunji]]
|34.576
|0,46
|4.157
|0,08
|30.419
|1,5
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Nijemci]]
|3.901
|0,05
|747
|0,01
|3.154
|0,16
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Rusini]]
|15.905
|0,21
|279
|0,01
|15.626
|0,77
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Rusi]]
|2.588
|0,03
|1.648
|0,03
|940
|0,05
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Slovaci]]
|59.021
|0,79
|2.384
|0,04
|56.637
|2,79
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Slovenci]]
|5.104
|0,07
|3.099
|0,06
|2.005
|0,1
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Česi]]
|2.211
|0,03
|563
|0,01
|1.648
|0,08
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[Ukrajinci]]
|5.354
|0,07
|719
|0,01
|4.635
|0,23
|->
| style="background:#F5F5DC;" | [[Mađari]]
|293.299
|3,91
|3.092
|0,06
|290.207
|14,28
|-
| style="background:#F5F5DC;" | ostali
|11.711
|0,16
|6.400
|0,12
|5.311
|0,26
|-
| style="background:#F5F5DC;" | neizjašnjeni
|107.732
|1,44
|52.716
|0,97
|55.016
|2,71
|-
| style="background:#F5F5DC;" | nepoznati
|75.483
|1,01
|51.709
|0,95
|23.774
|1,17
|}

<gallery>
Slika:Serbia ethnic02.png|Etnička karta Srbije po općinama
Slika:Census_2002_Serbia,_ethnic_map_(by_municipalities).png|Etnička mapa Srbije po naseljima
</gallery>

===Etnička struktura Srbije ([[Popis stanovništva u Srbiji 2002.|popis 2002.]])===

{{bar box
|width=300px
|title=[[Srbija]] (bez Kosova) u 2002.
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|[[Srbi]]|yellow|82.86}}
{{bar percent|[[Mađari]]|green|3.91}}
{{bar percent|[[Bošnjaci]]|lightgreen|1.82}}
{{bar percent|[[Romi]]|red|1.44}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|blue|1.08}}
{{bar percent|[[Hrvati]]|blue|0.94}}
{{bar percent|ostali|gray|7.95}}
}}

===Etnička struktura Uže Srbije ([[Popis stanovništva u Srbiji 2002.|popis 2002.]])===

{{bar box
|width=300px
|title=Uža Srbija u 2002.
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|[[Srbi]]|yellow|89.48}}
{{bar percent|[[Bošnjaci]]|lightgreen|2.48}}
{{bar percent|[[Romi]]|red|1.45}}
{{bar percent|[[Albanci]]|magenta|1.10}}
{{bar percent|ostali|gray|5.49}}
}}

===Etnička struktura Vojvodine ([[Popis stanovništva u Srbiji 2002.|popis 2002.]])===

{{bar box
|width=300px
|title=[[Vojvodina]] u 2002.
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|[[Srbi]]|yellow|65.05}}
{{bar percent|[[Mađari]]|green|14.28}}
{{bar percent|[[Slovaci]]|orange|2.79}}
{{bar percent|[[Hrvati]]|teal|2.78}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|blue|2.45}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|cyan|1.75}}
{{bar percent|[[Rumunji]]|purple|1.50}}
{{bar percent|[[Romi]]|red|1.43}}
{{bar percent|ostali|gray|7.97}}
}}

==Vjerska struktura stanovništva==

Najveći broj vjernika u Srbiji je [[pravoslavci|pravoslavne vjere]], a slijede [[muslimani]] ([[suniti]]), [[rimokatolici]] i [[protestanti]], dok su druge religije slabije zastupljene. U Srbiji živi i određeni broj [[ateisti|ateista]].

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|-
| style="background:#F5F5DC;" |
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''Srbija (bez [[Kosovo|Kosova]])'''
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''[[Uža Srbija]]'''
| colspan=2 style="background:#F5F5DC;" align="center" | '''[[Vojvodina]]'''
|-
| style="background:#F5F5DC;" |
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | Broj
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | %
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | Broj
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | %
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | Broj
| style="background:#F5F5DC;" align="center" | %
|-
| style="background:#c1c1c1;" | '''UKUPNO'''
| style="background:#c1c1c1;" | '''7.498.001'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100
| style="background:#c1c1c1;" | '''5.466.009'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100
| style="background:#c1c1c1;" | '''2.031.992'''
| style="background:#c1c1c1;" | 100
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[pravoslavci]]
| 6,371,584
| 84,98
| 4,970,109
| 90,92
| 1,401,475
| 68,97
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[katolici]]
|410.976
|5,48
|22,663
|0,41
|388,313
|19,11
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[muslimani]]
|239.658
|3,20
|231.585
|4,24
|8,073
|0,40
|-
| style="background:#F5F5DC;" | [[protestanti]]
|80.837
|1,08
|8,678
|0,16
|72,159
|3,55
|-
|}

==Demografska povijest==
Za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića i njegovih pristaša 1990-ih, Hrvati u Srbiji nisu bili priznati kao manjina koja postoji u Srbiji i Crnoj Gori od strane države, zbog čega su slijedili svi ostali problemi: sloboda organiziranja, javna uporaba hrv. jezika, školovanje i mediji na hrvatskom itd.<ref name="crocc">[http://www.crocc.org/vijesti.html Canadian Croatian Congress - Kanadsko Hrvatski Kongres] 7. sjednica DSHV</ref>

Taj je status bio posljedicom držanja samih vlastiju: iako je [[DSHV]] Skupštini Srbije podnio zahtjev za rješavanje statusa Hrvata i prijedlog za dobijanje kulturne autonomije, vlasti su to ignorirale. Ministrica za ljudska prava i manjine u SRJ, [[Margit Savović]] je izjavila 10. lipnja 1994. da Hrvati u SRJ ne postoje; po ondašnjem zakonu, tamošnji Hrvati nisu bili ni narod ni manjina <ref>{{srp oznaka}} {{cite web|url=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm|title=Dnevnik|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm|archivedate=11 veljače 2008|accessdate=14 travnja 2009}} Teror glasan, država nema, 19. veljače 2003.</ref>.

Stanje je bilo takvo i nakon što su [[1996.]] RH i srpskocrnogorska federacija potpisale Sporazum o normalizaciji odnosa, u kojem je stajalo da će SCG osigurati Hrvatima sva prava koja predviđaju međ. standardi. To je stanje bilo još u 20. siječnja 1999., prigodom posjeta dužnosnika Hrvata iz Vojvodine veleposlanstvu SAD-a u Beogradu <ref name="crocc"/>.

* [[1991.]] 9.778.991 st. ([[Srbi]] 65,9 %, [[Albanci]] 17,1 %, [[Mađari]] 3,5 %, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 2,5 %, [[Romi]] 1,4 %, [[Crnogorci]] 1,4 %, [[Hrvati]] 1,1 % i drugi )<ref>[https://web.archive.org/web/20090205061247/http://www.coe.int/T/e/human_rights/Minorities/2._FRAMEWORK_CONVENTION_(MONITORING)/2._Monitoring_mechanism/3._State_Reports_and_UNMIK_Kosovo_Report/1._First_cycle/PDF_1st_SR_FRY_Serbian.pdf]</ref>.

{{bar box
|width=300px
|title=[[Srbija]] (uključujući [[Kosovo]]) 1991.
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|[[Srbi]]|yellow|66}}
{{bar percent|[[Albanci]]|magenta|17}}
{{bar percent|[[Mađari]]|green|3.5}}
{{bar percent|ostali|gray|13.5}}
}}

* [[1981.]] 9.313.676 st. ( [[Srbi]] 66,4 %, [[Albanci]] 14 %, [[Mađari]] 4,2 %, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 2.3 %, [[Hrvati]] 1,6 %, [[Crnogorci]] 1,6 %, [[Romi]] 1,2 % i drugi )
* [[1971.]] 8.446.591 st. ( [[Srbi]] 71,2 %, [[Albanci]] 11,7 %, [[Mađari]] 5,1 %, [[Hrvati]] 2,2 % )
* [[1961.]] 7.642.227 st. ( [[Srbi]] 74,6 %, [[Albanci]] 9,2 %, [[Mađari]] 5,9 %, [[Hrvati]] 2,6 % i drugi )
* [[1953.]] 6.979.154 st. ( [[Srbi]] 73,8 %, [[Albanci]] 8 %, [[Mađari]] 6,3 % )
* [[1948.]] 6.527.966 st. ( [[Srbi]] 73,9 %, [[Albanci]] 8,1 %, [[Mađari]] 6,6 %, [[Hrvati]] 2,6 % i drugi ) <ref>[http://facta.junis.ni.ac.yu/teme/teme34-97/teme34-97-01.pdf]</ref>

==Demografija prema CIA World Factbook 2008 ==

'''Ukupan broj stanovnika''': 10.150.265 (srpanj [[2007.]] proc.) 

'''Prosjek godina''':
*ukupno: 37,3 godina
*muškarci: 35,9 godina
*žene: 38,8 godina (2007. proc.) 

'''Očekivana duljina života''':
*ukupno stanovništvo: 75,06 godina
*muškarci: 72,49 godine
*žene: 77,86 godine (2007. proc.) 

'''Stopa fertilnosti''': 1,69 novoređenih na 1 ženu (2007. proc.) 

'''Nacionalnost''':
*imenica: Srbin
*pridjev: srpski 

'''Etničke grupe''':
*Srbi 82,9%
*Mađari 3,9%
*Romi 1,4%
*Jugoslaveni 1,1%
*Bošnjaci 1,8%
*Crnogorci 0,9%
*ostali 8% (popis 2002.) 

'''Vjera''':
*pravoslavci 85%
*katolici 5,5%
*protestanti 1,1%
*muslimani 3,2%
*neizjašnjeni 2,6%
*ostali 2,6% (popis 2002.) 

'''Jezici''':
*srpski jezik 88,3% (službeni)
*mađarski jezik 3,8%
*bošnjački jezik 1,8%
*romski jezik 1,1%
*ostali 4,1%
*nepoznato 0,9% (popis 2002.)
bilješka: rumunjski, mađarski, slovački, rusinski i hrvatski jezik su službeni u Vojvodini

'''Pismenost''':
*definicija: s 15 godina i više zna pisati i čitati
*ukupno stanovništvo: 96,4%
*muškarci: 98,9%
*žene: 94.1% (popis 2003.)
bilješka: Uključena je Crna Gora, nije uključeno Kosovo

<gallery>
File:Serbia ethnic 6 8 century.png|6-8. stoljeće
File:Census 2002 Serbia, ethnic map (by localities).png|Prema popisu 2002.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Stanovništvo Europe}}
{{Srbija}}

[[Kategorija:Demografija|Srbija]]
[[Kategorija: Srbija]]