WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T12:14:32Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 12:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stanovništvo Moldavije'''-->~~[[Datoteka:Major ethnics groups in Moldova 1989.jpg\|230px\|minijatura\|desno\|Etnički sastav Moldavije 1989.]]		[[Datoteka:Major ethnics groups in Moldova 1989.jpg\|230px\|minijatura\|desno\|Etnički sastav Moldavije 1989.]]
	[[Datoteka:Stamps of Moldova, 009-12.jpg\|230px\|minijatura\|desno\|Moldavka na [[poštanska marka\|poštanskoj marki]]]]		[[Datoteka:Stamps of Moldova, 009-12.jpg\|230px\|minijatura\|desno\|Moldavka na [[poštanska marka\|poštanskoj marki]]]]
	'''Stanovništvo Moldavije''' pretežno čine [[Moldavci]].		'''Stanovništvo Moldavije''' pretežno čine [[Moldavci]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T02:43:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Major ethnics groups in Moldova 1989.jpg|230px|minijatura|desno|Etnički sastav Moldavije 1989.]]
[[Datoteka:Stamps of Moldova, 009-12.jpg|230px|minijatura|desno|Moldavka na [[poštanska marka|poštanskoj marki]]]]
'''Stanovništvo Moldavije''' pretežno čine [[Moldavci]].

== Popis stanovništva 1989. godine ==

[[Moldavija]] je po ovom popisu imala 4.335.400 [[stanovnik]]a. Najbrojniji su bili Moldavci, kojih je bilo 2,795.00 (64,5%), slijede [[Ukrajinci]] kojih je bilo 600.000 (14%), [[Rusi]] 562.000 (13%), [[Gagauzi]] 153.000 (4%), [[Bugari]] 88.000 (2%), [[Židovi]] 66.000 (2%). U regiji [[Pridnjestrovlje|Pridnjestrovlja]] etnička struktura bila je sljedeća: Moldavci 40%, Ukrajinci 28%, Rusi 25%, Bugari 2%, Gagauzi 1%.

== Migracije stanovništva ==

U glavnom gradu [[Kišinjev]]u bilo je 676,000 stanovnika 1990. godine (50% su činili Moldavci, 25% Rusi, 13% Ukrajinci). Od tada zbog političke situacije počinje iseljavanje Rusa i Ukrajinaca, da bi 2004. grad imao oko 716,000 stanovnika od kojih su Moldavci činili oko 70%, Rusi samo 13,7% a ostatak Ukrajinci, Bugari, Gagauzi itd. U gradu [[Tiraspol]]u koji je bio [[glavni grad]] Moldavske ASSR ([[1929.]] – [[1940.]]) većinu stanovništva su činili Rusi (41%) i Ukrajinci (32%), dok je Moldavaca bilo svega 18%. Kasnije je uslijed rata za [[nezavisnost]] Pridnjestrovske republike, broj Moldavaca opao na svega 13% u ovom gradu. Rusi i Ukrajinci su pri imigraciji u Moldaviju naseljavali uglavnom gradove, dok su na selima živjeli Moldavci.

== Popis stanovništva 2004. godine ==

Etnički sastav je sljedeći: Moldavci čine 76,1% stanovništva, Ukrajinci 8,4%, Rusi 5,8%, Gagauzi 4,4%, Rumunji 2,1%, Bugari 1,9% i ostalo [[stanovništvo]] 1,3%.

== Ostali demografski podaci ==

Stopa [[natalitet]]a neznatno raste posljednjih godina i iznosi 15,27 promila ([[2006.]]), stopa [[mortalitet]]a je 12,79 promila (2006.), stopa smrtnosti [[dojenčad]]i je najveća u [[Europa|Europi]] i iznosi 40,4 promila i pokazuje niske civilizacijske vrijednosti i nizak stupanj zdravstvene kulture. Očekivano trajanje [[život]]a je svega 65,18 godina i pokazuje dosta loše mortalitetne uvjete. Stopa ukupnog [[fertilitet]]a je 1,8. Srednja [[starost]] stanovništva je 32,2 godine.

== Religijska struktura ==

[[Pravoslavlje]] je dominantno sa čak 98,5%, slijedi [[judaizam]] s 1,5% ima nešto i baptista (oko 1,000). Pravoslavno stanovništvo je nekada bilo pod jurisdikcijom [[Rumunjska pravoslavna crkva|Rumunjske pravoslavne crkve]] (Patrijaršije u [[Bukurešt]]u), ali je danas pod jurisdikcijom [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (Moskovske Patrijaršije). Kako postoji izražena težnja za povratak pod Rumunjsku jurisdikciju, u Moldaviji postoje 2 episkopije, jedna rumunska i jedna ruska. Godine 1992., [[Moskovska Patrijaršija i Sve Rusije]] podigla je svoju episkopiju na rang [[mitropolija|mitropolije]]. Postoji mali dio [[grkokatolik]]a među Ukrajincima te [[Armenska apostolska crkva]], pentokostalci, adventisti sedmog dana, [[baptisti]] i [[Molokani]] (Sekta Ruske pravoslavne crkve).

== Jezična struktura ==

[[Moldavski jezik]] je služben, a govore se i [[ruski]] i [[gagauški jezik]] (iz turske grupe jezika). Dana, [[31. kolovoza]] [[1989.]] godine Vrhovni savet Moldavije donosi odluku o državnom jeziku kada se moldavski jezik pisan [[latinica|latinicom]] proglašava službenim. Zbog pritiska ne-moldavskih nacionalnih manjina, ruski je i dalje ostao kao glavni jezik međuetničke komunikacije i onemogućeno je ostvarivanje plana o moldavskom kao službenom jeziku. Dana, 27. travnja 1994. godine donesena je odluka, da se moldavski pisan latinicom proglasi službenim, pritom štiteći položaj ruskog i ostalih manjinskih jezika. Ovog puta je to zaživjelo u [[zakon]]u. Već 1995. je traženo da se službeno ime jezika iz moldavskoga promijeni u [[rumunjski]] (to je isti jezik s različitim imenima), ali do toga nije došlo. [[Pismenost]] je inače vrlo visoka i iznosi preko 99%.

{{Stanovništvo Europe}}

[[Kategorija:Demografija Moldavije|Moldavija]]

Stanovništvo Moldavije - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica