WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:39:00Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sparina'''-->~~[[datoteka:Cloud forest mount kinabalu.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Vlažnost zraka\|Vlažan i topli zrak]] u [[Tropska kišna šuma\|tropskoj šumi]].]]		[[datoteka:Cloud forest mount kinabalu.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Vlažnost zraka\|Vlažan i topli zrak]] u [[Tropska kišna šuma\|tropskoj šumi]].]]

	[[datoteka:condensation on water bottle.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Vodena para]] iz toplijeg [[zrak]]a se pretvara u [[tekućina\|tekućinu]] ([[Kondenzacija\|kondenzira]]) nakon dodira s hladnom [[boca\|bocom]].]]		[[datoteka:condensation on water bottle.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Vodena para]] iz toplijeg [[zrak]]a se pretvara u [[tekućina\|tekućinu]] ([[Kondenzacija\|kondenzira]]) nakon dodira s hladnom [[boca\|bocom]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T03:41:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Cloud forest mount kinabalu.jpg|mini|desno|300px|[[Vlažnost zraka|Vlažan i topli zrak]] u [[Tropska kišna šuma|tropskoj šumi]].]]

[[datoteka:condensation on water bottle.jpg|mini|desno|300px|[[Vodena para]] iz toplijeg [[zrak]]a se pretvara u [[tekućina|tekućinu]] ([[Kondenzacija|kondenzira]]) nakon dodira s hladnom [[boca|bocom]].]]

[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|300 px|[[Sunce]] je izvor [[energija|energije]] koja zagrijava [[Zemlja|Zemlju]] i njenu [[atmosfera|atmosferu]].]]

[[datoteka:Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja 1.pdf|mini|desno|300px|[[Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja]] ili bilanca energije [[Sunčevo zračenje|Sunčevog zračenja]] u sustavu [[Sunce|Sunca]] i [[Zemlja|Zemlje]]: lijevo - dobitak i desno - gubitak energije za površinu Zemlje. Brojevi znače postotke (%) od upadne energije Sunčeva zračenja u [[atmosfera|atmosferu]].]]

'''Sparina''', '''omara''', '''omorina''' ili '''zapara''' je [[vrijeme]] s visokim [[temperatura]]ma i velikom [[Relativna vlažnost|relativnom vlažnošću zraka]]. Ljudima neugodni osjećaj može biti pojačan [[Tišina (razdvojba)|tišinom]] i [[oblaci]]ma koji vraćaju [[Dugovalno zračenje|dugovalno]], i [[infracrveno zračenje]] (takozvano [[toplinsko zračenje]]) prema [[tlo|tlu]]. <ref> '''sparina (omara, omorina, zapara)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57334] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>

== Vlažnost zraka ==
{{glavni|Vlažnost zraka}}

'''Vlažnost zraka''' je količina [[vodena para|vodene pare]] koja je sadržana u [[zrak]]u ili [[atmosfera|atmosferi]]. Vlažnost zraka se izražava na različite načine, i to kao apsolutna vlažnost, [[relativna vlažnost]], [[parcijalni tlak]] vodene pare i drugo. <ref> '''vlaga''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65042] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> [[Vodena para]] upija ([[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbira]]) dugovalno [[zračenje]] [[Zemlja|Zemlje]] i o količini vodene pare ovisi vjerojatnost pojave [[oborina]]. Također, vodena para u atmosferi sadrži znatnu količinu [[Latentna toplina|latentne topline]]. Vodena para u atmosferu dolazi na razne načine. Jedan od njih je [[transpiracija]] ili [[isparavanje]] s površine [[biljke|biljaka]]. 75% [[voda|vode]] s [[tlo|tla]], biljnog pokrova i vodenih površina na kopnu ispari natrag u atmosferu. Najveće isparavanje je u području [[tropi|tropskog]] i [[Suptropi|suptropskog dijela]] [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], između [[Madagaskar]]a i [[Australija|Australije.]] Isparavanje se smanjuje približavanjem [[Kopno|kopnu]], to jest [[Obala|obali]]. Dnevni hod relativne vlage obratan od dnevnog hoda temperature, to jest relativna vlaga zraka najveća je ujutro, a najmanja poslije podne, kad je [[temperatura]] najviša.

=== Relativna vlažnost ===
{{glavni|Relativna vlažnost}}

Zrak obično sadrži manju količinu vlage od maksimalne, pa kažemo da je nezasićen. Sadrži li na primjer zrak kod 20 °C 10 g/kg vlage, to on može još primiti 5,19 g/kg. Pri sniženju temperature, ako zrak sadrži maksimalnu količinu vlage, nastupa [[kondenzacija]], to jest nastaju [[oblaci]], [[magla]] ili [[rosa]]. Omjer između apsolutne vlage ''a'', koju sadrži zrak, i maksimalne vlage ''amax'', koju bi zrak mogao primiti kod određene temperature da bi bio zasićen naziva se relativna vlažnost ''φ''. To je [[broj]] koji je uvijek manji od 1, te se množi sa 100 i izražava u [[Postotak|postocima]], to jest:

:<math> \phi = {a \over a_{max}} \cdot 100\% </math>

{{citat|'''Relativna vlažnost izražava u postotcima dio maksimalne vlage koja se nalazi u zraku kod određene temperature'''.}}

== Dugovalno zračenje Zemlje ==
{{glavni|Dugovalno zračenje Zemlje}}

Najveći dio apsorbirane energije [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]] [[Zemlja]] pretvara u [[toplina|toplinu]]. Tako zagrijana Zemljina površina [[Emisija|emitira]] natrag u [[atmosfera|atmosferu]] svoje [[elektromagnetsko zračenje]], i to u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području spektra]] (dugovalno zračenje). [[Valna duljina]] i [[Jakost zračenja|jakost (intenzitet)]] Zemljina dugovalnog [[zračenje|zračenja]] ovise o [[temperatura|temperaturi]] Zemljine površine ''T0''. Energija ''L0'' koju zrači Zemlja iznosi:

:<math> L_0= k \cdot \sigma \cdot T_0^{4}</math>

gdje je: ''L0'' - [[zračenje]] Zemlje po jedinici [[ploština|ploštine]] ([[indeks]] ''0'' označuje da se radi o površini Zemlje, a zračenje je usmjereno od tla u atmosferu), ''k'' - koeficijent ovisan o vrsti tla (najčešće iznosi 0,95, na primjer za suhi pijesak ''k'' = 0,949, a za gustu zelenu travu ''k'' = 0,986), ''σ'' - [[Stefan–Boltzmannova konstanta]], ''T0'' - [[apsolutna temperatura]] Zemljine površine. Gornji izraz je zapravo [[Stefan-Boltzmannov zakon]] zračenja [[crno tijelo|crnog tijela]], ispravljen [[koeficijent]]om ''k'' za uvjete na Zemljinoj površini koja u fizikalnom smislu nije crno nego sivo tijelo.

Zemlja emitira dugovalno zračenje tokom dana i noći s maksimalnom jakošću (intenzitetom) u podnevnim i minimalnim u noćnim satima. Budući da je kratkovalno zračenje Sunca samo po danu, na Zemljinu tlu postoji stalna razlika između Sunčeva zračenja i dugovalnog zračenja Zemlje. Po vedrom danu tlo prima više [[energija|energije]] nego što je emitira, a po noći tlo samo predaje energiju. U ljetnim danima tlo prima više energije nego što je gubi, dok je zimi obrnuto. U godišnjem prosjeku [[tlo]] gubi više energije nego je prima kratkovalnim zračenjem Sunca, no Zemlja se ipak postepeno ne ohlađuje, jer tlo osim kratkovalnog zračenja Sunca prima i dugovalno zračenje atmosfere. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

=== Protuzračenje atmosfere ===
Osim kratkovalnog zračenja Sunca, u atmosferu prodire i dugovalno zračenje, emitirano s površine Zemlje. Za razliku od kratkovalnog zračenja Sunca, koje [[atmosfera]] uglavnom propušta i od njega se samo vrlo malo zagrijava, dugovalno zračenje Zemlje emitirano u atmosferu apsorbiraju [[vodena para]], [[ugljikov dioksid]] i [[ozon]], a vrlo malo neki spojevi [[dušik]]a i [[ugljikovodici]]. Ugljikov dioksid i vodena para selektivno apsorbiraju infracrveno zračenje u području od 5 do 7 μm i valove duljine od 17 μm, a uopće ne apsorbiraju zračenje u području od 8,5 do 12 μm za koje je atmosfera potpuno propusna. Zato zračenja valne duljine ''λ'' = 8,5 - 12 μm odlaze u međuplanetarni prostor i za Zemlju su izgubljena. Zbog apsorpcije dugovalnog zračenja, atmosfera se zagrijava, a prema [[Wienov zakon pomaka|Wienovu zakonu pomaka]], zbog svojih niskih temperatura atmosfera emitira dugovalno zračenje velikih valnih duljina od 2 do 80 μm. Jedan dio tog zračenja odlazi iz atmosfere u [[svemir]] (oznaka ''L∞↑''), pa je izgubljen za sustav Zemlje i atmosfere, a drugi dio, koji je usmjeren prema površini Zemlje (oznaka ''L0↓''), vraća energiju zračenja prema tlu i naziva se protuzračenjem atmosfere.

Protuzračenje atmosfere ima svoj dnevni hod s najnižim vrijednostima sat poslije izlaska Sunca. Protuzračenje atmosfere ovisi i o [[Vlažnost zraka|vlazi zraka]] i [[naoblaka|naoblaci]]. Povećanjem vlage i naoblake protuzračenje atmosfere se povećava.

Razlika između dugovalnog zračenja tla i protuzračenje atmosfere naziva se '''efektivnim zračenjem'''. Temperatura je atmosfere najčešće niža od temperature Zemljine površine, pa je stoga efektivno zračenje većinom negativno, osim pri jakim [[Temperaturna inverzija|inverzijama]] i visokoj vlazi, kad je protuzračenje atmosfere jače od dugovalnog zračenja podloge. Najveće vrijednosti efektivnog zračenja javljaju se ljeti pri vedrom nebu.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Klimatologija]]

Sparina - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica