Sloboda govora i blasfemija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T07:09:15Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 07:09
Redak 31:		Redak 31:
	*Godine 2006. američki [[animacija\|animirani]] televizijski komični program ''[[South Park]]'', koji je prethodno prikazao Muhameda kao lik [[superjunak]]a u epizodi "[[Super Best Friends]]" od 4. srpnja 2001.<ref>{{cite episode \| title = Super Best Friends \| episodelink = Super Best Friends \| series = South Park \| serieslink = South Park \| airdate = 2001-07-04 \| season = 5 \| number = 68}}</ref> i potom prikazivao Muhameda u uvodnoj špici od navedene epizode nadalje, <ref>[http://www.tvsquad.com/2006/04/15/south-parks-been-showing-muhammad-all-season/ Ryan J. Budke. "South Park's been showing Muhammad all season!" TVSquad.com; 15. travnja 2006.]</ref> pokušao je satirički ocrtati incident u danskim novinama. U epizodi "[[Cartoon Wars Part II]]" namjeravali su prikazati Muhameda kako nabija [[Peter Griffin\|Petera Griffina]], lika u [[Fox Broadcasting Company\|Fox]]ovoj animiranoj televizijskoj emisiji ''[[Family Guy]]''. [[Comedy Central]], prikazivatelji ''South Parka'' ipak su odbili scenu navodivši zabrinutost zbog nasilnih prosvjeda u [[islamski svijet\|islamskom svijetu]]. Tvorci ''South Parka'' reagirali su tako što su umjesto toga satirizirali Comedy Centralov [[dvostruki standard]] u prihvatljivosti emitiranja ubacivši stoga isječak epizode "[[Cartoon Wars Part II]]" u kojoj crtani [[predsjednik Sjedinjenih Država\|američki predsjednik]] [[George W. Bush]] i [[Isus]] prazne crijeva nad [[zastava Sjedinjenih Američkih Država\|zastavom Sjedinjenih Država]].		*Godine 2006. američki [[animacija\|animirani]] televizijski komični program ''[[South Park]]'', koji je prethodno prikazao Muhameda kao lik [[superjunak]]a u epizodi "[[Super Best Friends]]" od 4. srpnja 2001.<ref>{{cite episode \| title = Super Best Friends \| episodelink = Super Best Friends \| series = South Park \| serieslink = South Park \| airdate = 2001-07-04 \| season = 5 \| number = 68}}</ref> i potom prikazivao Muhameda u uvodnoj špici od navedene epizode nadalje, <ref>[http://www.tvsquad.com/2006/04/15/south-parks-been-showing-muhammad-all-season/ Ryan J. Budke. "South Park's been showing Muhammad all season!" TVSquad.com; 15. travnja 2006.]</ref> pokušao je satirički ocrtati incident u danskim novinama. U epizodi "[[Cartoon Wars Part II]]" namjeravali su prikazati Muhameda kako nabija [[Peter Griffin\|Petera Griffina]], lika u [[Fox Broadcasting Company\|Fox]]ovoj animiranoj televizijskoj emisiji ''[[Family Guy]]''. [[Comedy Central]], prikazivatelji ''South Parka'' ipak su odbili scenu navodivši zabrinutost zbog nasilnih prosvjeda u [[islamski svijet\|islamskom svijetu]]. Tvorci ''South Parka'' reagirali su tako što su umjesto toga satirizirali Comedy Centralov [[dvostruki standard]] u prihvatljivosti emitiranja ubacivši stoga isječak epizode "[[Cartoon Wars Part II]]" u kojoj crtani [[predsjednik Sjedinjenih Država\|američki predsjednik]] [[George W. Bush]] i [[Isus]] prazne crijeva nad [[zastava Sjedinjenih Američkih Država\|zastavom Sjedinjenih Država]].

	<!-- [[~~File~~:South park muhammad.jpg\|thumb\|210 px\|right\|Muhamed se 2001. godine pojavio u epizodi ''[[South Park]]a'' "[[Super Best Friends]]". Prikaz je poslije uklonjen iz epizode "[[Cartoon Wars Part II\|Cartoon Wars]]" iz 2006. i epizoda "[[200 (South Park)\|200]]" i "[[201 (South Park)\|201]]" iz 2010. zbog kontroverzija oko crtanih prikaza Muhameda u europskim novinama.]] -->		<!-- [[Datoteka:South park muhammad.jpg\|thumb\|210 px\|right\|Muhamed se 2001. godine pojavio u epizodi ''[[South Park]]a'' "[[Super Best Friends]]". Prikaz je poslije uklonjen iz epizode "[[Cartoon Wars Part II\|Cartoon Wars]]" iz 2006. i epizoda "[[200 (South Park)\|200]]" i "[[201 (South Park)\|201]]" iz 2010. zbog kontroverzija oko crtanih prikaza Muhameda u europskim novinama.]] -->

	*Prizori Muhameda na [[Pozdravno hodočašće\|Pozdravnom hodočašću]] koje je izazvalo kontroverziju kada su neki urednici poželjeli ukloniti ga s Wikipedije.<ref name=maome>{{Citiranje weba \| url=http://expositions.bnf.fr/livrarab/grands/0_01.htm \| title=Le Prophete Mahomet \| publisher=L'art du livre arabe \| accessdate=2. ožujka 2007}}</ref>		*Prizori Muhameda na [[Pozdravno hodočašće\|Pozdravnom hodočašću]] koje je izazvalo kontroverziju kada su neki urednici poželjeli ukloniti ga s Wikipedije.<ref name=maome>{{Citiranje weba \| url=http://expositions.bnf.fr/livrarab/grands/0_01.htm \| title=Le Prophete Mahomet \| publisher=L'art du livre arabe \| accessdate=2. ožujka 2007}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T05:55:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 05:55
Redak 23:		Redak 23:
	*Crtana knjiga [[Gerhard Haderer\|Gerharda Haderera]] ''Život Isusov'' zabranjena je u Grčkoj 2003. godine na osnovi grčkih zakona o "blasfemiji" i "vrijeđanju religije". Godine 2005. njezinu je autoru dosuđena šestomjesečna uvjetna zatvorska kazna ''in absentia''. Tijekom priziva odbačena je i zabrana i presuda nakon što je prvotna odluka izazvala zgražanje u Grčkoj i Europi.[http://www.theage.com.au/news/World/Greek-court-lifts-ban-on-Jesus-cartoon-book/2005/04/14/1113251690792.html][http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,1480744,00.html]		*Crtana knjiga [[Gerhard Haderer\|Gerharda Haderera]] ''Život Isusov'' zabranjena je u Grčkoj 2003. godine na osnovi grčkih zakona o "blasfemiji" i "vrijeđanju religije". Godine 2005. njezinu je autoru dosuđena šestomjesečna uvjetna zatvorska kazna ''in absentia''. Tijekom priziva odbačena je i zabrana i presuda nakon što je prvotna odluka izazvala zgražanje u Grčkoj i Europi.[http://www.theage.com.au/news/World/Greek-court-lifts-ban-on-Jesus-cartoon-book/2005/04/14/1113251690792.html][http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,1480744,00.html]
	*Godine 2008. punkerski festival u [[Linköping]]u u [[Švedska\|Švedskoj]] rabio je marketinčke plakate s prikazom sotone kako prazni crijeva nad Isusom na križu, a sve pod sloganom "Punx against christ [''[[sic]]'']!" Plakat je povučen na zahtjev općine Linköpinga.<ref>[http://www.corren.se/archive/2008/3/1/jm18052787j6leg.xml Satan far inte bajsa pa Jesus i Linköping<!-- Bot generated title -->]</ref> Objava plakata u lokalnim novinama [[Östgöta Correspondenten]]u uzrokovala je prijetnje smrću glavnom uredniku.<ref>[http://www.corren.se/archive/2008/3/7/jmchd1wx24imlii.xml Varför elda pa fördomens bal?<!-- Bot generated title -->]</ref>		*Godine 2008. punkerski festival u [[Linköping]]u u [[Švedska\|Švedskoj]] rabio je marketinčke plakate s prikazom sotone kako prazni crijeva nad Isusom na križu, a sve pod sloganom "Punx against christ [''[[sic]]'']!" Plakat je povučen na zahtjev općine Linköpinga.<ref>[http://www.corren.se/archive/2008/3/1/jm18052787j6leg.xml Satan far inte bajsa pa Jesus i Linköping<!-- Bot generated title -->]</ref> Objava plakata u lokalnim novinama [[Östgöta Correspondenten]]u uzrokovala je prijetnje smrću glavnom uredniku.<ref>[http://www.corren.se/archive/2008/3/7/jmchd1wx24imlii.xml Varför elda pa fördomens bal?<!-- Bot generated title -->]</ref>
	*Dana 8. rujna 2011. [[Advertising Standards Authority (Ujedinjena Kraljevina)\|Advertising Standards Authority]], [[UK\|britanska]] nadzorna služba, zabranio je reklamu za mobilni telefon [[Phones4U]] s prikazom slike [[Isus Krist\|Isusa Krista]] nakon što je primio gotovo 100 pritužba da je "ismijan i podcijenjen" kršćanskom vjerom.<ref>{{~~cite news~~\| url=http://www.guardian.co.uk/media/2011/sep/07/jesus-mobile-phone-ad-banned \| location=London \| work=The Guardian \| first=Mark \| last=Sweney \| title='Jesus' mobile phone ad banned \| date=7. rujna 2011.}}</ref> Prema nadzornoj službi crtani prikaz Isusa kako namiguje i podiže palac gore označen je kao "nepoštovanje kršćanske vjere" i da će "vjerojatno uzrokovati ozbiljnu uvredu, posebice za kršćane".<ref>http://news.sky.com/home/business/article/16064199</ref>		*Dana 8. rujna 2011. [[Advertising Standards Authority (Ujedinjena Kraljevina)\|Advertising Standards Authority]], [[UK\|britanska]] nadzorna služba, zabranio je reklamu za mobilni telefon [[Phones4U]] s prikazom slike [[Isus Krist\|Isusa Krista]] nakon što je primio gotovo 100 pritužba da je "ismijan i podcijenjen" kršćanskom vjerom.<ref>{{Citiranje novina\| url=http://www.guardian.co.uk/media/2011/sep/07/jesus-mobile-phone-ad-banned \| location=London \| work=The Guardian \| first=Mark \| last=Sweney \| title='Jesus' mobile phone ad banned \| date=7. rujna 2011.}}</ref> Prema nadzornoj službi crtani prikaz Isusa kako namiguje i podiže palac gore označen je kao "nepoštovanje kršćanske vjere" i da će "vjerojatno uzrokovati ozbiljnu uvredu, posebice za kršćane".<ref>http://news.sky.com/home/business/article/16064199</ref>
	*U siječnju 2013. godine zagrebačko [[kazalište Gavella]] povuklo je plakat za predstavu ''[[Fine mrtve djevojke]]'' zbog neviđenog pritiska.<ref>{{~~cite news~~\|title="Gavela" uklanja plakat za "Fine mrtve djevojke"\|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=manjine-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=197806&tx_ttnews%5BbackPid%5D=881&cHash=3ce71d3eb5 \| work=HRT vijesti \| date=16. siječnja 2013. \| accessdate=2013-01-29}}</ref> Udruga Vigilare označila je [[kazališni plakat]] s prikazom dviju žena u zagrljaju kao "izrazito vulgaran, uvredljiv i ponižavajući način [kojim se] prikazuje [[Marija (majka Isusova)\|Blažena Djevica Marija]]" te da se njime "na najgrublji način ismijavaju, omalovažavaju i vrijeđaju svetinje, kao i vjerski osjećaji većine građana u Republici Hrvatskoj."<ref>{{~~cite news~~\|title="Kazalište Gavella" uklanja plakat za "Fine mrtve djevojke"\|url=http://www.vigilare.org/akcija/kazaliste-gavella \| work=Vigilare \| date=15. siječnja 2013. \| accessdate=2013-01-29}}</ref>		*U siječnju 2013. godine zagrebačko [[kazalište Gavella]] povuklo je plakat za predstavu ''[[Fine mrtve djevojke]]'' zbog neviđenog pritiska.<ref>{{Citiranje novina\|title="Gavela" uklanja plakat za "Fine mrtve djevojke"\|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=manjine-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=197806&tx_ttnews%5BbackPid%5D=881&cHash=3ce71d3eb5 \| work=HRT vijesti \| date=16. siječnja 2013. \| accessdate=2013-01-29}}</ref> Udruga Vigilare označila je [[kazališni plakat]] s prikazom dviju žena u zagrljaju kao "izrazito vulgaran, uvredljiv i ponižavajući način [kojim se] prikazuje [[Marija (majka Isusova)\|Blažena Djevica Marija]]" te da se njime "na najgrublji način ismijavaju, omalovažavaju i vrijeđaju svetinje, kao i vjerski osjećaji većine građana u Republici Hrvatskoj."<ref>{{Citiranje novina\|title="Kazalište Gavella" uklanja plakat za "Fine mrtve djevojke"\|url=http://www.vigilare.org/akcija/kazaliste-gavella \| work=Vigilare \| date=15. siječnja 2013. \| accessdate=2013-01-29}}</ref>

	==Islam==		==Islam==
Redak 37:		Redak 37:
	[[Slika:Maome.jpg\|250px\|thumb\|right\|Ilustracija iz 15. stoljeća u [[rukopis]]u [[Al-Biruni\|Al-Birunija]] s prikazom Muhameda kako naučava Kur'an u Meki izazvala je kontroverziju kada su je neki urednici poželjeli ukloniti s Wikipedije.<ref name="maome"/>]]		[[Slika:Maome.jpg\|250px\|thumb\|right\|Ilustracija iz 15. stoljeća u [[rukopis]]u [[Al-Biruni\|Al-Birunija]] s prikazom Muhameda kako naučava Kur'an u Meki izazvala je kontroverziju kada su je neki urednici poželjeli ukloniti s Wikipedije.<ref name="maome"/>]]

	* Prosvjed kojem je traženo da [[Wikipedija]] ukloni slike Muhameda iz svih članaka započela je u veljači 2008. Glavna slika koja je dovedena u pitanje bila je [[:Slika:Maome.jpg\|slika]] Muhameda u [[Meka\|Meki]]. Wikipedija je odbila ukloniti slike.<ref>{{~~cite news~~\|url=http://www.nytimes.com/2008/02/05/books/05wiki.html?_r=1&ref=world&oref=slogin\|title=Wikipedia Islam Entry is Criticized\|publisher=NY Times\|date=5. veljače 2008\|author=Cohen, Noam}}</ref>		* Prosvjed kojem je traženo da [[Wikipedija]] ukloni slike Muhameda iz svih članaka započela je u veljači 2008. Glavna slika koja je dovedena u pitanje bila je [[:Slika:Maome.jpg\|slika]] Muhameda u [[Meka\|Meki]]. Wikipedija je odbila ukloniti slike.<ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.nytimes.com/2008/02/05/books/05wiki.html?_r=1&ref=world&oref=slogin\|title=Wikipedia Islam Entry is Criticized\|publisher=NY Times\|date=5. veljače 2008\|author=Cohen, Noam}}</ref>

	==Sikhizam==		==Sikhizam==
	*Godine 2002. pojavljivanje [[videoigra\|videoigre]] ''[[Hitman 2: Silent Assassin]]'' izazvalo je kontroverziju zbog razine koja je sadržavala ubijanje Sikha unutar prikaza njihova najsvetijeg mjesta [[Harmandir Sahib]]a.<ref>{{~~cite news~~\|url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/sci_tech/newsid_2440000/2440713.stm\|title=Young Sikhs force changes to ''Hitman 2''\|publisher=[[CBBC]]\|date=21. studenoga 2002\|accessdate=2008-01-28}}</ref> Izmijenjena inačica ''Silent Assassina'' naposljetku je objavljena s uklonjenim spornim materijalom iz igre.		*Godine 2002. pojavljivanje [[videoigra\|videoigre]] ''[[Hitman 2: Silent Assassin]]'' izazvalo je kontroverziju zbog razine koja je sadržavala ubijanje Sikha unutar prikaza njihova najsvetijeg mjesta [[Harmandir Sahib]]a.<ref>{{Citiranje novina\|url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/sci_tech/newsid_2440000/2440713.stm\|title=Young Sikhs force changes to ''Hitman 2''\|publisher=[[CBBC]]\|date=21. studenoga 2002\|accessdate=2008-01-28}}</ref> Izmijenjena inačica ''Silent Assassina'' naposljetku je objavljena s uklonjenim spornim materijalom iz igre.

	*Godine 2004. kazalište u [[Birmingham]]u u [[Engleska\|Engleskoj]] otkazalo je izvedbu drame ''[[Behzti]]'' (''Beščašće'') dramatičara [[Gurpreet Kaur Bhatti\|Gurpreeta Kaura Bhattija]]. Drama je prikazivala seksualno napastovanje i ubojstvo u [[gurdvara\|gurdvari (sikhskom hramu)]].<ref>{{~~cite news~~\|title=bbc\|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/west_midlands/4107437.stm \| work=BBC News \| date=19. prosinca 2004 \| accessdate=2010-01-04}}</ref>		*Godine 2004. kazalište u [[Birmingham]]u u [[Engleska\|Engleskoj]] otkazalo je izvedbu drame ''[[Behzti]]'' (''Beščašće'') dramatičara [[Gurpreet Kaur Bhatti\|Gurpreeta Kaura Bhattija]]. Drama je prikazivala seksualno napastovanje i ubojstvo u [[gurdvara\|gurdvari (sikhskom hramu)]].<ref>{{Citiranje novina\|title=bbc\|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/west_midlands/4107437.stm \| work=BBC News \| date=19. prosinca 2004 \| accessdate=2010-01-04}}</ref>

	==Hinduizam==		==Hinduizam==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T03:47:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 03:47
Redak 8:		Redak 8:

	==Kršćanstvo==		==Kršćanstvo==
	*Godine 1886. američki [[slobodoumlje\|slobodni mislilac]] [[Robert G. Ingersoll]] branio je Charlesa B. Reynoldsa iz [[Boonton, New Jersey\|Boontona]] u [[New Jersey]]ju zbog optužba o blasfemiji.<ref>{{~~cite book~~\|last=Ingersoll\|first=Robert G.\|title=The Works of Robert G. Ingersoll, Vol. XI\|year=2009\|publisher=Cosimo\|isbn=1605208965\|pages=55–117\|url=http://www.cosimobooks.com/b2887_The-Works-of-Robert-G.-Ingersoll--Vol.-XI-%28in-12-volumes%29-1605208965-9781605208961.htm\|accessdate=24. rujna 2012}}</ref> Reynolds je izgubio spor i kažnjen je novčanom kaznom od 50 $ koju je platio Ingersoll. Ingersollova obrana Reynoldsa dovela je u ozbiljnu ustavnu sumnju zakone o blasfemiji, pa je tek nekoliko država nakon toga pokušalo progoniti nekoga zbog optužbe o blasfemiji.		*Godine 1886. američki [[slobodoumlje\|slobodni mislilac]] [[Robert G. Ingersoll]] branio je Charlesa B. Reynoldsa iz [[Boonton, New Jersey\|Boontona]] u [[New Jersey]]ju zbog optužba o blasfemiji.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Ingersoll\|first=Robert G.\|title=The Works of Robert G. Ingersoll, Vol. XI\|year=2009\|publisher=Cosimo\|isbn=1605208965\|pages=55–117\|url=http://www.cosimobooks.com/b2887_The-Works-of-Robert-G.-Ingersoll--Vol.-XI-%28in-12-volumes%29-1605208965-9781605208961.htm\|accessdate=24. rujna 2012}}</ref> Reynolds je izgubio spor i kažnjen je novčanom kaznom od 50 $ koju je platio Ingersoll. Ingersollova obrana Reynoldsa dovela je u ozbiljnu ustavnu sumnju zakone o blasfemiji, pa je tek nekoliko država nakon toga pokušalo progoniti nekoga zbog optužbe o blasfemiji.
	*Godine 1933. [[Norveška\|norveški]] je autor [[Arnulf Overland]] optužen za blasfemiju nakon održana predavanja nazvana ''Kristendommen - den tiende landeplage'' ("Kršćanstvo - deseta pošast"), no oslobođen je optužba. Poslije toga nitko nije tužen zbog blasfemije u Norveškoj.<ref>Hvor gar grensen? http://www.hvorgargrensen.no/?aid=9072383</ref>		*Godine 1933. [[Norveška\|norveški]] je autor [[Arnulf Overland]] optužen za blasfemiju nakon održana predavanja nazvana ''Kristendommen - den tiende landeplage'' ("Kršćanstvo - deseta pošast"), no oslobođen je optužba. Poslije toga nitko nije tužen zbog blasfemije u Norveškoj.<ref>Hvor gar grensen? http://www.hvorgargrensen.no/?aid=9072383</ref>
	*Godine 1951. 40-minutni film [[talijanski neorealizam\|talijanskog neorealista]] Roberta Rossellinija s naslovom ''[[L'Amore (film)\|Ljubav]]'' izazvao je opće moralno zgražanje.<ref>Kozlovic, Anton Karl (2003). ''[http://www.quodlibet.net/kozlovic-fears.shtml Religious Film Fears 1: Satanic Infusion, Graven Images and Iconographic Perversion]'', 5 ('''2-3''').</ref> U središtu filma bio je čovjek "sveti Josip" koji je nasilno oplodio "Nanni", uznemirenu seljanku koja je bila uvjerena da je Djevica Marija. Prosvjednici u Parizu dočekivali su pred kinodvoranama film noseći vitriolične znakove s porukama poput "Ovaj je film uvreda svakoj poštenoj ženi i njezinoj majci", "Nemoj biti komunist" i "Nemoj ući u Cesspool."<ref>Black, G. D. (1998). ''The Catholic crusade against the movies, 1940-1975.'' Cambridge: Cambridge University Press.</ref> Film je kritiziran kao "nasilan, štetan i blasfemičan". Nakon što je Katolička Crkva izvršila određen pritisak New York Board of Regents opozvao je dopusnicu filmu na osnovi toga što je "svetogrdan". Distributer filma Joseph Burstyn naknadno je uložio priziv na tu odluku koju je Vrhovni sud SAD-a 1952. godine proglasio neustavnom u slučaju ''[[Joseph Burstyn, Inc v. Wilson]]''.<ref>Jowett, G. (1996). "A significant medium for the communication of ideas": The Miracle decision and the decline of motion picture censorship, 1952-1968. ''Movie censorship and American culture'', 258-276. Washington: Smithsonian Institution Press.</ref>		*Godine 1951. 40-minutni film [[talijanski neorealizam\|talijanskog neorealista]] Roberta Rossellinija s naslovom ''[[L'Amore (film)\|Ljubav]]'' izazvao je opće moralno zgražanje.<ref>Kozlovic, Anton Karl (2003). ''[http://www.quodlibet.net/kozlovic-fears.shtml Religious Film Fears 1: Satanic Infusion, Graven Images and Iconographic Perversion]'', 5 ('''2-3''').</ref> U središtu filma bio je čovjek "sveti Josip" koji je nasilno oplodio "Nanni", uznemirenu seljanku koja je bila uvjerena da je Djevica Marija. Prosvjednici u Parizu dočekivali su pred kinodvoranama film noseći vitriolične znakove s porukama poput "Ovaj je film uvreda svakoj poštenoj ženi i njezinoj majci", "Nemoj biti komunist" i "Nemoj ući u Cesspool."<ref>Black, G. D. (1998). ''The Catholic crusade against the movies, 1940-1975.'' Cambridge: Cambridge University Press.</ref> Film je kritiziran kao "nasilan, štetan i blasfemičan". Nakon što je Katolička Crkva izvršila određen pritisak New York Board of Regents opozvao je dopusnicu filmu na osnovi toga što je "svetogrdan". Distributer filma Joseph Burstyn naknadno je uložio priziv na tu odluku koju je Vrhovni sud SAD-a 1952. godine proglasio neustavnom u slučaju ''[[Joseph Burstyn, Inc v. Wilson]]''.<ref>Jowett, G. (1996). "A significant medium for the communication of ideas": The Miracle decision and the decline of motion picture censorship, 1952-1968. ''Movie censorship and American culture'', 258-276. Washington: Smithsonian Institution Press.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-14T22:50:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 14. studeni 2021. u 22:50
Redak 33:		Redak 33:
	<!-- [[File:South park muhammad.jpg\|thumb\|210 px\|right\|Muhamed se 2001. godine pojavio u epizodi ''[[South Park]]a'' "[[Super Best Friends]]". Prikaz je poslije uklonjen iz epizode "[[Cartoon Wars Part II\|Cartoon Wars]]" iz 2006. i epizoda "[[200 (South Park)\|200]]" i "[[201 (South Park)\|201]]" iz 2010. zbog kontroverzija oko crtanih prikaza Muhameda u europskim novinama.]] -->		<!-- [[File:South park muhammad.jpg\|thumb\|210 px\|right\|Muhamed se 2001. godine pojavio u epizodi ''[[South Park]]a'' "[[Super Best Friends]]". Prikaz je poslije uklonjen iz epizode "[[Cartoon Wars Part II\|Cartoon Wars]]" iz 2006. i epizoda "[[200 (South Park)\|200]]" i "[[201 (South Park)\|201]]" iz 2010. zbog kontroverzija oko crtanih prikaza Muhameda u europskim novinama.]] -->

	*Prizori Muhameda na [[Pozdravno hodočašće\|Pozdravnom hodočašću]] koje je izazvalo kontroverziju kada su neki urednici poželjeli ukloniti ga s Wikipedije.<ref name=maome>{{~~Cite web~~ \| url=http://expositions.bnf.fr/livrarab/grands/0_01.htm \| title=Le Prophete Mahomet \| publisher=L'art du livre arabe \| accessdate=2. ožujka 2007}}</ref>		*Prizori Muhameda na [[Pozdravno hodočašće\|Pozdravnom hodočašću]] koje je izazvalo kontroverziju kada su neki urednici poželjeli ukloniti ga s Wikipedije.<ref name=maome>{{Citiranje weba \| url=http://expositions.bnf.fr/livrarab/grands/0_01.htm \| title=Le Prophete Mahomet \| publisher=L'art du livre arabe \| accessdate=2. ožujka 2007}}</ref>

	[[Slika:Maome.jpg\|250px\|thumb\|right\|Ilustracija iz 15. stoljeća u [[rukopis]]u [[Al-Biruni\|Al-Birunija]] s prikazom Muhameda kako naučava Kur'an u Meki izazvala je kontroverziju kada su je neki urednici poželjeli ukloniti s Wikipedije.<ref name="maome"/>]]		[[Slika:Maome.jpg\|250px\|thumb\|right\|Ilustracija iz 15. stoljeća u [[rukopis]]u [[Al-Biruni\|Al-Birunija]] s prikazom Muhameda kako naučava Kur'an u Meki izazvala je kontroverziju kada su je neki urednici poželjeli ukloniti s Wikipedije.<ref name="maome"/>]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T12:24:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Često postoji napetost između [[politička sloboda|političkih sloboda]], posebice [[sloboda govora|slobode govora]], te određenih primjera umjetnosti, književnosti, govora ili drugih akata koje neki smatraju [[svetogrđe|svetogrdnima]] ili [[blasfemija|blasfemičnima]]. Dokaz o tome da ta napetost nije iščeznula očituje se u mnogim primjerima kontroverzija i sukoba u čitavu svijetu.

Iako je mnogo zakona o zabrani blasfemije ukinuto već dugo vremena, posebice u [[zapadni svijet|zapadnom svijetu]], ovi su zakoni još uvijek na snazi u mnogim zemljama i jurisdikcijama (vidi [[zakoni protiv blasfemije]]). U nekim se slučajevima takvi zakoni još uvijek odnose na tisak iako se aktivno više ne provode.

Pitanje '''slobode govora i blasfemije''' ne može se sagledavati odvojeno od uloge religije kao izvora [[politička moć|političke moći]] u nekim društvima. U takvu društvu, blasfemija je jednaka prijetnji ne samo za religiju, već i za postojeći politički poredak; stoga su u tim slučajevima institucionalna kazna i opći odgovor na blasfemiju puno teži i nasilniji.

Neiscrpan popis modernih incidenata koji su doveli do [[moralna panika|moralne panike]], javnih protesta, [[progon]]a, poziva na ubojstvo ili drugih oblika [[represija|represije]] naveden je dalje u članku. Prije navođenja takvih primjera valja uzeti u obzir da danas postoji struja mišljenja o tome da je svaki zakon koji kažnjava blasfemiju nazadan, nasilan i krši [[ljudska prava]] jer svaki čovjek ima pravo na slobodu izražavanja.

==Kršćanstvo==
*Godine 1886. američki [[slobodoumlje|slobodni mislilac]] [[Robert G. Ingersoll]] branio je Charlesa B. Reynoldsa iz [[Boonton, New Jersey|Boontona]] u [[New Jersey]]ju zbog optužba o blasfemiji.<ref>{{cite book|last=Ingersoll|first=Robert G.|title=The Works of Robert G. Ingersoll, Vol. XI|year=2009|publisher=Cosimo|isbn=1605208965|pages=55–117|url=http://www.cosimobooks.com/b2887_The-Works-of-Robert-G.-Ingersoll--Vol.-XI-%28in-12-volumes%29-1605208965-9781605208961.htm|accessdate=24. rujna 2012}}</ref> Reynolds je izgubio spor i kažnjen je novčanom kaznom od 50 $ koju je platio Ingersoll. Ingersollova obrana Reynoldsa dovela je u ozbiljnu ustavnu sumnju zakone o blasfemiji, pa je tek nekoliko država nakon toga pokušalo progoniti nekoga zbog optužbe o blasfemiji.
*Godine 1933. [[Norveška|norveški]] je autor [[Arnulf Overland]] optužen za blasfemiju nakon održana predavanja nazvana ''Kristendommen - den tiende landeplage'' ("Kršćanstvo - deseta pošast"), no oslobođen je optužba. Poslije toga nitko nije tužen zbog blasfemije u Norveškoj.<ref>Hvor gar grensen? http://www.hvorgargrensen.no/?aid=9072383</ref>
*Godine 1951. 40-minutni film [[talijanski neorealizam|talijanskog neorealista]] Roberta Rossellinija s naslovom ''[[L'Amore (film)|Ljubav]]'' izazvao je opće moralno zgražanje.<ref>Kozlovic, Anton Karl (2003). ''[http://www.quodlibet.net/kozlovic-fears.shtml Religious Film Fears 1: Satanic Infusion, Graven Images and Iconographic Perversion]'', 5 ('''2-3''').</ref> U središtu filma bio je čovjek "sveti Josip" koji je nasilno oplodio "Nanni", uznemirenu seljanku koja je bila uvjerena da je Djevica Marija. Prosvjednici u Parizu dočekivali su pred kinodvoranama film noseći vitriolične znakove s porukama poput "Ovaj je film uvreda svakoj poštenoj ženi i njezinoj majci", "Nemoj biti komunist" i "Nemoj ući u Cesspool."<ref>Black, G. D. (1998). ''The Catholic crusade against the movies, 1940-1975.'' Cambridge: Cambridge University Press.</ref> Film je kritiziran kao "nasilan, štetan i blasfemičan". Nakon što je Katolička Crkva izvršila određen pritisak New York Board of Regents opozvao je dopusnicu filmu na osnovi toga što je "svetogrdan". Distributer filma Joseph Burstyn naknadno je uložio priziv na tu odluku koju je Vrhovni sud SAD-a 1952. godine proglasio neustavnom u slučaju ''[[Joseph Burstyn, Inc v. Wilson]]''.<ref>Jowett, G. (1996). "A significant medium for the communication of ideas": The Miracle decision and the decline of motion picture censorship, 1952-1968. ''Movie censorship and American culture'', 258-276. Washington: Smithsonian Institution Press.</ref>
*Godine 1966. [[Nizozemska|nizozemski]] autor [[Gerard Reve]] sudski je proganjan zbog blasfemije nakon što je u dijelu svoje proze opisao vođenje ljubavi s bogom utjelovljenom u liku trogodišnjeg magarca. Oslobođen je na osnovi da se radilo o umjetničkom izrazu zaštićenom slobodom govora.{{Citation needed|date=October 2009}}
*Godine 1966. [[Finska|finski]] je autor [[Hannu Salama]] također proganjan i optužen zbog knjige (''Juhannustanssit'') koju je napisao dvije godine prije toga. Presuda je suspendirana i konačno mu je oprošteno 1968.
*Filmovi koji su bili predmet kritike zbog navodna blasfemična sadržaja uključuju ''[[Posljednja kušnja Kristova|Posljednju kušnju Kristovu]]'' i ''[[Brianov život Montyja Pythona]]''.{{Citation needed|date=October 2009}}
*Fotografija [[Piss Christ]] umjetnika [[Andres Serrano|Andresa Serrana]] koja prikazuje raspelo uronjeno u mokraću izazvalo je sličnu kontroverziju poput slike ''[[The Holy Virgin Mary]]'' umjetnika [[Chris Ofili|Chrisa Ofilija]] koja je prikazivala crnačku [[Marija (majka Isusova)|Mariju]] okruženu prizorima [[blaxploitation|bleksploitacijskih]] filmova i krupnim kadrom ženskih genitalija izreznim iz pornografskih časopisa.{{Citation needed|date=October 2009}}
*Godine 1998. švedska je umjetnica [[Elisabeth Ohlson]] održala svoju izložbu ''[[Ecce Homo (izložba)|Ecce Homo]]'' s prikazima biblijskih likova prilagođenih LGBT temama uključujući Krista kao žrtvu AIDS-a. Biskup uppsalski Tord Harlin izjavio je "u najboljem slučaju riječ je o lošoj teologiji, a u najgorem o blasfemiji".{{Citation needed|date=October 2010}}
*Britanska evangelička organizacija [[Christian Voice (UK)|Kršćanski glas]] predvodila je ulične prosvjede protiv BBC-jeva prikazivanja mjuzikla ''[[Jerry Springer – The Opera]]'' u kojem jedan od glumaca nosi [[pelena|pelene]] da bi potom, dok je glumio lik Isusa, izjavio "Malo sam gay". Kršćanski glas objavio je na svojem mrežnom mjestu kućne adrese i telefonske brojeve nekoliko BBC-jevih izvršnih urednika. To je dovelo do toga da su te osobe primile [[prijetnja smrću|prijetnje smrću]]. Druga je organizacija [[Christian Institute|Kršćanski institut]] pokušala podnijeti tužbu za blasfemiju protiv BBC-a. Visoki sud ih je sve odbio.{{Citation needed|date=October 2009}}
*Filmska komedija ''[[Dogma (film)|Dogma]]'' (1999.) rezultirala je [[piket (prosvjed)|piketiranjem]] i tužbama za blasfemiju, te "dvjema i pol" prijetnjama smrću upućenima njezinu redatelju [[Kevin Smith|Kevinu Smithu]] i producentima [[Bob Weinstein|Bobu]] i [[Harvey Weinstein|Harveyju Weinsteinu]].{{Citation needed|date=October 2009}}
*Godine 2002. autor španjolske [[videoigra|osobnoračunalne]] igre ''Slaughter Cofrade'' u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] poznat po inicijalima "J. C. C. S." službeno je optužen od Crista del Gran Podera zbog kršenja članka 525. kaznenog zakonika koji zabranjuje bilo kakav "napad" na religijsku [[dogma|dogmu]], vjerovanje ili ceremoniju. Njegove su igre prikazivale pucanje u likove odjevene u vjersko ruho i koji su nosili [[kršćanski križ|kršćanske križeve]].{{Citation needed|date=October 2009}}
*Godine 2004. [[magneti za hladnjak]] [[Jesus Dress Up]], koji prikazuju crtani lik raspetog Isusa u gaćicama koji se može odjenuti u sotonsku spavaćicu, izazvali su nacionalnu kontroverziju u SAD-u, a Urban Outfitters primili su više od 250.000 pritužba nakon što su prikazani na MSNBC-u. Distributer je otkazao sve preostale narudžbe tvorcu magneta [[Normal Bob Smith|Normalu Bobu Smithu]], a zatim je kao posljedicu ove pozornosti aktivistička skupina nazvana Laptop Lobbyists uzbunila umjetnikovu mrežnu kompaniju kojom su privremeno uspjeli ugasiti mrežno mjesto Jesus Dress Up<ref>[http://www.jesusdressup.com/]</ref>
*Godine 2005. Marithé i François Girbaud parodirali su [[Leonardo da Vinci|Leonardovu]] religijsku sliku [[Posljednja večera (Leonardo)|''Posljednju večeru'']] na javnu plakatu. Katolička je Crkva pokrenula parnicu protiv Girbauda izazvavši zabrinutost glede slobode izražavanja i blasfemije. Sudac je okarakterizirao plakat kao "uvredu za kršćane". Parnica je naposljetku odbačena.<ref>Irene Peroni, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4236499.stm ''Milan bans 'blasphemous' poster''], BBC News, 4. veljače, 2005.</ref>
*Crtana knjiga [[Gerhard Haderer|Gerharda Haderera]] ''Život Isusov'' zabranjena je u Grčkoj 2003. godine na osnovi grčkih zakona o "blasfemiji" i "vrijeđanju religije". Godine 2005. njezinu je autoru dosuđena šestomjesečna uvjetna zatvorska kazna ''in absentia''. Tijekom priziva odbačena je i zabrana i presuda nakon što je prvotna odluka izazvala zgražanje u Grčkoj i Europi.[http://www.theage.com.au/news/World/Greek-court-lifts-ban-on-Jesus-cartoon-book/2005/04/14/1113251690792.html][http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,1480744,00.html]
*Godine 2008. punkerski festival u [[Linköping]]u u [[Švedska|Švedskoj]] rabio je marketinčke plakate s prikazom sotone kako prazni crijeva nad Isusom na križu, a sve pod sloganom "Punx against christ [''[[sic]]'']!" Plakat je povučen na zahtjev općine Linköpinga.<ref>[http://www.corren.se/archive/2008/3/1/jm18052787j6leg.xml Satan far inte bajsa pa Jesus i Linköping]</ref> Objava plakata u lokalnim novinama [[Östgöta Correspondenten]]u uzrokovala je prijetnje smrću glavnom uredniku.<ref>[http://www.corren.se/archive/2008/3/7/jmchd1wx24imlii.xml Varför elda pa fördomens bal?]</ref>
*Dana 8. rujna 2011. [[Advertising Standards Authority (Ujedinjena Kraljevina)|Advertising Standards Authority]], [[UK|britanska]] nadzorna služba, zabranio je reklamu za mobilni telefon [[Phones4U]] s prikazom slike [[Isus Krist|Isusa Krista]] nakon što je primio gotovo 100 pritužba da je "ismijan i podcijenjen" kršćanskom vjerom.<ref>{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/media/2011/sep/07/jesus-mobile-phone-ad-banned | location=London | work=The Guardian | first=Mark | last=Sweney | title='Jesus' mobile phone ad banned | date=7. rujna 2011.}}</ref> Prema nadzornoj službi crtani prikaz Isusa kako namiguje i podiže palac gore označen je kao "nepoštovanje kršćanske vjere" i da će "vjerojatno uzrokovati ozbiljnu uvredu, posebice za kršćane".<ref>http://news.sky.com/home/business/article/16064199</ref>
*U siječnju 2013. godine zagrebačko [[kazalište Gavella]] povuklo je plakat za predstavu ''[[Fine mrtve djevojke]]'' zbog neviđenog pritiska.<ref>{{cite news|title="Gavela" uklanja plakat za "Fine mrtve djevojke"|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=manjine-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=197806&tx_ttnews%5BbackPid%5D=881&cHash=3ce71d3eb5 | work=HRT vijesti | date=16. siječnja 2013. | accessdate=2013-01-29}}</ref> Udruga Vigilare označila je [[kazališni plakat]] s prikazom dviju žena u zagrljaju kao "izrazito vulgaran, uvredljiv i ponižavajući način [kojim se] prikazuje [[Marija (majka Isusova)|Blažena Djevica Marija]]" te da se njime "na najgrublji način ismijavaju, omalovažavaju i vrijeđaju svetinje, kao i vjerski osjećaji većine građana u Republici Hrvatskoj."<ref>{{cite news|title="Kazalište Gavella" uklanja plakat za "Fine mrtve djevojke"|url=http://www.vigilare.org/akcija/kazaliste-gavella | work=Vigilare | date=15. siječnja 2013. | accessdate=2013-01-29}}</ref>

==Islam==
*Dana 18. kolovoza 1925. sada ugasle [[london]]ske večernje novine ''[[The Star (London)|The Star]]'' tiskale su crtani [[David Low (animator)|Davida Lowa]] u kojem je kapetan engleske kriketske momčadi [[Jack Hobbs]] oslikan kao visok kip u 'Galeriji najvažnijih povijesnih slavnih osoba' i kao onaj u kojega su svi uprijeli pogled odozdo. Među ostalima bio je Muhamed. Colin Seymour-Ure i Jim Schoff u svojoj knjizi ''David Low'' pišu "dovoljno bezopasan kod kuće, prikaz Muhameda značio je da je u Indiji crtani 'zgrčio mnogo Muslimana u zanijemljenu bijesu', kao što je kalkutski izvjestitelj ''[[Morning Post]]a'' sročio u tekstu. Skupovi su održani i prosvjedne rezolucije su usvojene."<ref>Colin Seymour-Ure i Jim Schoff, "David Low", Secker and Warburg 1985, str. 63</ref>

*Godine 2006. američki [[animacija|animirani]] televizijski komični program ''[[South Park]]'', koji je prethodno prikazao Muhameda kao lik [[superjunak]]a u epizodi "[[Super Best Friends]]" od 4. srpnja 2001.<ref>{{cite episode | title = Super Best Friends | episodelink = Super Best Friends | series = South Park | serieslink = South Park | airdate = 2001-07-04 | season = 5 | number = 68}}</ref> i potom prikazivao Muhameda u uvodnoj špici od navedene epizode nadalje, <ref>[http://www.tvsquad.com/2006/04/15/south-parks-been-showing-muhammad-all-season/ Ryan J. Budke. "South Park's been showing Muhammad all season!" TVSquad.com; 15. travnja 2006.]</ref> pokušao je satirički ocrtati incident u danskim novinama. U epizodi "[[Cartoon Wars Part II]]" namjeravali su prikazati Muhameda kako nabija [[Peter Griffin|Petera Griffina]], lika u [[Fox Broadcasting Company|Fox]]ovoj animiranoj televizijskoj emisiji ''[[Family Guy]]''. [[Comedy Central]], prikazivatelji ''South Parka'' ipak su odbili scenu navodivši zabrinutost zbog nasilnih prosvjeda u [[islamski svijet|islamskom svijetu]]. Tvorci ''South Parka'' reagirali su tako što su umjesto toga satirizirali Comedy Centralov [[dvostruki standard]] u prihvatljivosti emitiranja ubacivši stoga isječak epizode "[[Cartoon Wars Part II]]" u kojoj crtani [[predsjednik Sjedinjenih Država|američki predsjednik]] [[George W. Bush]] i [[Isus]] prazne crijeva nad [[zastava Sjedinjenih Američkih Država|zastavom Sjedinjenih Država]].



*Prizori Muhameda na [[Pozdravno hodočašće|Pozdravnom hodočašću]] koje je izazvalo kontroverziju kada su neki urednici poželjeli ukloniti ga s Wikipedije.<ref name=maome>{{Cite web | url=http://expositions.bnf.fr/livrarab/grands/0_01.htm | title=Le Prophete Mahomet | publisher=L'art du livre arabe | accessdate=2. ožujka 2007}}</ref>

[[Slika:Maome.jpg|250px|thumb|right|Ilustracija iz 15. stoljeća u [[rukopis]]u [[Al-Biruni|Al-Birunija]] s prikazom Muhameda kako naučava Kur'an u Meki izazvala je kontroverziju kada su je neki urednici poželjeli ukloniti s Wikipedije.<ref name="maome"/>]]

* Prosvjed kojem je traženo da [[Wikipedija]] ukloni slike Muhameda iz svih članaka započela je u veljači 2008. Glavna slika koja je dovedena u pitanje bila je [[:Slika:Maome.jpg|slika]] Muhameda u [[Meka|Meki]]. Wikipedija je odbila ukloniti slike.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2008/02/05/books/05wiki.html?_r=1&ref=world&oref=slogin|title=Wikipedia Islam Entry is Criticized|publisher=NY Times|date=5. veljače 2008|author=Cohen, Noam}}</ref>

==Sikhizam==
*Godine 2002. pojavljivanje [[videoigra|videoigre]] ''[[Hitman 2: Silent Assassin]]'' izazvalo je kontroverziju zbog razine koja je sadržavala ubijanje Sikha unutar prikaza njihova najsvetijeg mjesta [[Harmandir Sahib]]a.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/sci_tech/newsid_2440000/2440713.stm|title=Young Sikhs force changes to ''Hitman 2''|publisher=[[CBBC]]|date=21. studenoga 2002|accessdate=2008-01-28}}</ref> Izmijenjena inačica ''Silent Assassina'' naposljetku je objavljena s uklonjenim spornim materijalom iz igre.

*Godine 2004. kazalište u [[Birmingham]]u u [[Engleska|Engleskoj]] otkazalo je izvedbu drame ''[[Behzti]]'' (''Beščašće'') dramatičara [[Gurpreet Kaur Bhatti|Gurpreeta Kaura Bhattija]]. Drama je prikazivala seksualno napastovanje i ubojstvo u [[gurdvara|gurdvari (sikhskom hramu)]].<ref>{{cite news|title=bbc|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/west_midlands/4107437.stm | work=BBC News | date=19. prosinca 2004 | accessdate=2010-01-04}}</ref>

==Hinduizam==
*[[M.F. Hussain]]a, priznatog indijskog slikara, napale su hinduske nacionalističke organizacije poput [[Rashtriya Swayamsevak Sangh]]a, [[Vishva Hindu Parishad]]a i [[Shiv Sena|Shiv Sene]] zbog prikazivanja obnaženih hinduskih božanstava i zbog njegova prikaza Bharat mate u kojem je naslikao golu ženu s imenima indijskih država napisanima na njezinu tijelu.{{citation needed|date=April 2012}}

==Više informacija==
*[[blasfemija]]
*[[religijska cenzura]]
*[[kontroverzne novinske karikature]]
*[[kulturni rat]]
*[[prikazi Muhameda]]
*[[Everybody Draw Mohammed Day]]
*[[sloboda govora]]
*[[religijska uvreda]]
*[[trijumfalizam]]

==Referencije==
{{izvori|2}}

[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Religija]]
[[Kategorija:Kritika religije]]