Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:41:27Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:41
Redak 78:		Redak 78:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscat = Myxinidae~~
	~~\|wikivrste = Myxinidae~~
	}}

	[[Kategorija:Kružnouste]]		[[Kategorija:Kružnouste]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T14:06:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Sljepulje
| slika = Myxine glutinosa.jpg
| slika_širina = 230px
| slika_opis = [[Pacifička sljepulja]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| superclassis = [[Besčeljusti|Agnatha]]
| classis = [[Kružnouste|Cyclostomata]]
| classis = '''Myxinoida'''
| ordo = '''Myxiniformes'''
| familia = '''Myxinidae'''
| razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]]
| razdioba =
''[[Eptatretus]]'' 
''[[Myxine]]'' 
''[[Nemamyxine]]'' 
''[[Neomyxine]]'' 
''[[Notomyxine]]'' 
''[[Paramyxine]]'' 
''[[Rubicundus]]''
}}

'''Sljepulje''' (Myxini, Myxinoida) su [[takson]] koji se zajedno s [[paklare|paklarama]] i nizom izumrlih prvobitnih [[lubanjci|lubanjaca]] (Craniata) svrstava u [[nadrazred]] [[besčeljusti|besčeljusnih]]. Prema danas važećoj [[filogeneza|filogenetičkoj]] [[sistematika|sistematici]], sljepulje se smatraju sestrinskom grupom svih lubanjaca. Danas postoji još 78 [[vrsta]] sljepulja. Žive u svim [[more|morskim]] područjima (izuzetak je [[Crveno more]], [[Arktički ocean]] i područje oko [[Antarktika|Antarktike]]) na dubinama od 30 do 2.000 m.

== Osobine ==
Sljepulje su najčešće duge između 35 i 60 cm, iako ima manjih (do 18 cm ''Myxine pequenoi''), ali i većih (do 1 m ''Epaptretus carlhubbsi''). Boja im se najčešće između bijele i blijedo ružičaste, iako ima i vrsta koje su tamno ružičaste ili čak crvenosmeđe. Na koži nemaju [[krljušt]]i. Umjesto toga, obavijene su debelim slojem guste [[sluz]]i. Repni dio je bočno spljošten i oivičen vjencem [[peraja]] od leđne preko repa do trbušne strane. Analni otvor nalazi se neposredno ispred završetka perajnog vjenčića na trbušnoj strani.
[[Datoteka:Pacific hagfish Myxine.jpg|mini|lijevo|Pacifička sljepulja]]
Prednji kraj životinje razaznaje se po [[brci (ribe)|brcima]] na tom dijelu tijela. To su tri para velikih izraslina i jedan par malih ticala. Vrlo su pokretljivi i osjetlivi na dodir. Sasvim sprijeda imaju i [[nos]]ni otvor, dok se usta nalaze s donje strane. [[Oko|Oči]] su im jako zakržljale i prekrivene [[koža|kožom]], tako da nisu vidljive. Nemaju [[oko|leću]] kao niti [[oko|šarenicu]], i vidne sposobnosti su im vrlo ograničene. Ali zato imaju na koži [[receptor]]e osjetljive na [[svjetlo]], tako da mogu razaznati količinu svjetla u okolini. Glavna osjetila su im [[njuh]] i opip.

Sluz se stvara u [[stanica]]ma u koži, izlazeći van na [[pora|pore]]. Sluz sadrži, između ostalog, [[keratin]]ske [[protein]]e, što daje sluzi njenu žilavu [[konzistencija|konzistentnost]].

== Stanište i hrana ==
Sljepulje veći dio vremena provode ukopane u [[sediment]] morskog dna. Ukapaju se prvo stražnjim dijelom tijela uvijajući se, da bi si onda, sporije, pomagale u ukapanju i glavom. Populacije koje žive na dubinama do kojih još dopire [[svjetlo]] aktivne su prije svega noću.

Hrana su im s jedne strane [[organizam|organizmi]] koji žive na dnu, maleni [[mekušci]], [[crvi]], [[jednostanični organizmi|jednostaničari]] i [[bakterije]], a s druge [[strvina|strvinom]] [[ribe|riba]] i drugih većih [[životinje|životinja]]. Sljepulje vrlo efikasno iskorištavaju te lešine. Da bi ušle u njihovu unutrašnjost, sljepulje koriste tjelesne otvore. Pored uginulih, napadaju još žive, ranjene ili bespomoćne životinje, kao primjerice ribe ulovljene u mrežu. Time nanose značajne štete [[ribarstvo|ribarstvu]].

== Razmnožavanje i razvoj ==
[[Datoteka:Myxine.jpg|mini|280px|Sljepulje ''Myxine glutinosa'', ''Myxine australis'' i [[morska paklara]] (''Petromyzon marinus'')]]
Sljepulje su [[dvospolac|dvospolci]], što znači da u tijelu razvijaju i muške i ženske [[gameta|gamete]]. Pri tome, gamete različitog spola vjerojatno sazrijevaju s vremenskim pomakom, kako bi se izbjegla [[samooplodnja]]. Tvorba gameta odvija se u [[gonada|gonadi]] koja se nalazi u stražnjem dijelu tijela životinje.

[[Oplodnja]] jajnih stanica odvija se u otvorenoj vodi. Pri tome je više jajašaca međusobno povezano, a građena su ovalno, s velikim udjelom žumanjka. Nakon završenog razvoja, iz jaja izlaze mlade životinje koje su odmah nalik odraslim sljepuljama, ne postoji [[metamorfoza (zoologija)|larveni stadij]].

== Sistematika ==
=== Vanjska sistematika ===
Sljepulje se obično, zajedno s [[paklare|paklarama]] (Petromyzontida), svrstavaju u [[besčeljusti|besčeljuste]] (Agnatha), a unutar njih, kako bi ih se razdvojilo od različitih [[fosil]]a, zajedno u [[kružnouste]]. Ovo zajedničko grupiranje sljepulja i paklara na temelju niza [[morfologija (biologija)|morfoloških]] i [[fiziologija|fizioloških]] osobina moderna [[filogeneza|filogenetička]] sistematika uglavnom odbija prihvatiti jer vjerojatno ne odgovara rekonstrukciji [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]], dakle, ne odgovara [[evolucija (biologija)|evolucijskom]] razvoju ove skupine životinja. Međutim, novija usporedna istraživanja [[genom]]a 2002<ref>Delarbre u. a., 2002.</ref> i 2003<ref>Takezaki u. a., 2003.</ref> paklara i sljepulja ipak čine njihovu blisku srodnost vrlo vjerojatnom.

---- [[kralježnjaci]] (Vertebrata)
|-- [[besčeljusti]] (Agnatha)
| |-- '''sljepulje''' (Myxoinoida)
| '-- [[paklare]] (Petromyzontidae)
|
'-- [[čeljustouste]] (Gnathostomata)

Danas se [[paklare]] redovno svrstavaju zajedno s višim [[lubanjci|lubanjcima]] (između ostalih s [[hrskavičnjače|hrskavičnjačama]], [[koštunjače|koštunjačama]] i [[kopneni kralježnjaci|kopnenim kralježnjacima]]) u [[kralježnjaci|kralježnjake]]. Temelj tome je čitav niz zajedničkih osobina koje su se razvile tek nakon odvajanja sljepulja. Među ostalim, to su [[mišić]]i koji se nalaze u bazi [[peraja]], [[srce]] koje ima [[živac|živce]], građa [[slezena|slezene]] i [[pankreas]]a i niz [[fiziologija|fizioloških]] svojstava. Trenutno se razvojno stablo vidi uglavnom ovako:

---- [[lubanjci]] (Craniota)
|-- '''sljepulje''' (Myxoinoida)
'-- [[Myopterygia]]
|-- [[paklare]] (Petromyzontidae)
'-- [[čeljustouste]] (Gnathostomata)

=== Unutrašnja sistematika ===
Oko 60 [[recentna vrsta|recentnih]] vrsta sljepulja dijeli se na dva [[takson]]a koja se u klasičnoj [[sistematika|sistematici]] smatraju [[potporodica]]ma jedine [[Porodica (taksonomija)|porodice]] Mixinidae. Kao specifična obilježja koriste se položaj i broj sluznih pora kao i rožnati zubi. Najvažnije obilježje za razlikovanje potporodica je broj izvana vidljivih [[škrge|škržnih]] otvora. Pri tome kod

* '''Myxininae''', koja ima 23 vrste podijeljene u četiri [[Rod (taksonomija)|roda]], postoji sam jedan vanjski škržni otvor i na njega izlaze svi škržni kanali:
** ''Myxine''
** ''Nemamyxine''
** ''Neomyxine''
** ''Notomyxine''

* '''Eptatetrinae''' s 35 vrsta svrstanih u 2 roda. Ove vrste imaju više od jednog škržnog otvora, njihov broj najčešće odgovara broju škržnih džepova. Uzajamne veze između ovih vrsta nisu sasvim razjašnjene.
** ''Eptatretus''
** ''Paramyxine''

== Izvori ==
{{izvori}}
{{WProjekti
|commonscat = Myxinidae
|wikivrste = Myxinidae
}}

[[Kategorija:Kružnouste]]

Sljepulje - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵}}' u ''