Slaveni - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-13T12:40:34Z

Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:40
Redak 120:		Redak 120:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Slavs~~
	~~\|commonscathr = Slaveni~~
	~~\|wikizvor = Slaveni u davnini~~
	~~\|wikizvor_autor =~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}

	[[Kategorija:Slaveni\| ]]		[[Kategorija:Slaveni\| ]]

Suradnik10 u (test) 13:35, 4. travanj 2025.

2025-04-04T13:35:15Z

←Starija inačica		Inačica od 4. travanj 2025. u 13:35
Redak 64:		Redak 64:
	Nedavno se javila suprotna teorija, koja tvrdi da su Slaveni autohtoni još od vremena prije ledenog doba. Prema toj teoriji, [[Germani]] i Romani ([[Vlasi]]) nastali su zbog jezičnih promjena nakon osvajanja. Ta se teorija zasniva na genetici i teoriji razvitka ljudi u više centara, za razliku od ideje "svi iz Afrike", te tvrdi da je slavenska pradomovina uključivala područja koja [[Gaj Kornelije Tacit\|Tacit]] navodi kao [[Germanija\|Germaniju]]. Uostalom, Tacit je pisao da je pojam "Germanija" u smislu domovine Germana nastao relativno nedavno (u 1. stoljeću).		Nedavno se javila suprotna teorija, koja tvrdi da su Slaveni autohtoni još od vremena prije ledenog doba. Prema toj teoriji, [[Germani]] i Romani ([[Vlasi]]) nastali su zbog jezičnih promjena nakon osvajanja. Ta se teorija zasniva na genetici i teoriji razvitka ljudi u više centara, za razliku od ideje "svi iz Afrike", te tvrdi da je slavenska pradomovina uključivala područja koja [[Gaj Kornelije Tacit\|Tacit]] navodi kao [[Germanija\|Germaniju]]. Uostalom, Tacit je pisao da je pojam "Germanija" u smislu domovine Germana nastao relativno nedavno (u 1. stoljeću).

	Dodatnu zbrku unosi činjenica da su neki slavenski narodi nastali zbog potpune asimilacije drevnih neslavenskih naroda. Tako se korijeni današnjih [[Bugari\|Bugara]] mogu naći u Srednjoj Aziji. Tu spadaju i mitovi o [[Iranska teorija o ~~porijeklu~~ Hrvata\|iranskom ~~porijeklu~~ Hrvata]] i [[vandali\|vandalskom]] ~~porijeklu~~ Poljaka.		Dodatnu zbrku unosi činjenica da su neki slavenski narodi nastali zbog potpune asimilacije drevnih neslavenskih naroda. Tako se korijeni današnjih [[Bugari\|Bugara]] mogu naći u Srednjoj Aziji. Tu spadaju i mitovi o [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata\|iranskom podrijetlu Hrvata]] i [[vandali\|vandalskom]] podrijetlu Poljaka.

	=== Podrijetlo imena ===		=== Podrijetlo imena ===
Redak 73:		Redak 73:
	Kasniji pisci bilježili su Slavene kao ''Sklaveni'', ''Skloveni'' i ''Anti''. [[Jordanes]] navodi da se Veneti dijele na tri skupine: Venete, Ante i Sklavene. Tradicionalno se ime "Veneti" počelo vezati uz Zapadne Slavene, "Sklaveni" uz Južne Slavene, a "Anti" uz Istočne Slavene.		Kasniji pisci bilježili su Slavene kao ''Sklaveni'', ''Skloveni'' i ''Anti''. [[Jordanes]] navodi da se Veneti dijele na tri skupine: Venete, Ante i Sklavene. Tradicionalno se ime "Veneti" počelo vezati uz Zapadne Slavene, "Sklaveni" uz Južne Slavene, a "Anti" uz Istočne Slavene.

	Čak i ~~porijeklo~~ riječi "Slaven" nije sigurno. Očito postoji sličnost s riječju "slovo", pa možda "Slaveni" (Slovjani) znači "oni koji znaju govoriti", za razliku od "[[Nijemci]]", od "něm", "nijem", "oni koji ne znaju govoriti" (na sličan način su Grci skovali riječ "[[barbari]]"). Druga očita veza je riječ "slava", koja ima zajednički korijen sa "slovo" - kad je netko slavan, o njemu se širi glas.		Čak i podrijetlo riječi "Slaven" nije sigurno. Očito postoji sličnost s riječju "slovo", pa možda "Slaveni" (Slovjani) znači "oni koji znaju govoriti", za razliku od "[[Nijemci]]", od "něm", "nijem", "oni koji ne znaju govoriti" (na sličan način su Grci skovali riječ "[[barbari]]"). Druga očita veza je riječ "slava", koja ima zajednički korijen sa "slovo" - kad je netko slavan, o njemu se širi glas.

	U nekim slavenskim jezicima naziv za Slavene ima korijen slov-, na primjer u [[slovenski jezik\|slovenskom]] ''Slovani'' ili [[srpski jezik\|srpskom]] ''Sloveni'', a u drugima slav-, kao u [[ruski jezik\|ruskom]] (''Slavjane'') ili [[hrvatski jezik\|hrvatskom]]. Prema nekim teorijama korijen slav- nastao je zbog ruskog akanja (prelaženja nenaglašenog 'o' u 'a'). Moguće je također da se radi o danas nepoznatom toponimu (sufiks -jane karakterističan je za toponime), vjerojatno rijeci ili drugoj vodenoj površini čije je ime prešlo na narod koji je živio u okolici.		U nekim slavenskim jezicima naziv za Slavene ima korijen slov-, na primjer u [[slovenski jezik\|slovenskom]] ''Slovani'' ili [[srpski jezik\|srpskom]] ''Sloveni'', a u drugima slav-, kao u [[ruski jezik\|ruskom]] (''Slavjane'') ili [[hrvatski jezik\|hrvatskom]]. Prema nekim teorijama korijen slav- nastao je zbog ruskog akanja (prelaženja nenaglašenog 'o' u 'a'). Moguće je također da se radi o danas nepoznatom toponimu (sufiks -jane karakterističan je za toponime), vjerojatno rijeci ili drugoj vodenoj površini čije je ime prešlo na narod koji je živio u okolici.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:16:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Slovanskisvet.PNG|mini|300px|Slavenske zemlje]]
[[Datoteka:Slavic languages hr.png|mini|300px|Rasprostranjenost slavenskih jezika]]
[[Datoteka:Slaveni 6 stoljece (Slavic people 6 ct).jpeg|mini|300px|Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću.]]
[[Datoteka:Istocni Slaveni 8 stoljece (East Slavic people 8 ct).jpeg|mini|300px|Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću.]]
'''Slaveni''' su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u [[Europa|Europi]]. Govore [[slavenski jezici|slavenske jezike]] i uglavnom nastanjuju istok kontinenta, ali rasprostranjeni su i u [[Azija|Aziji]] sve do [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Pojam "Slaven" je opširan i ne podrazumijeva pripadnost niti religiji niti naciji, nego opisuje etničko podrijetlo (ali ne i gensko). Prvi prodori Slavena u [[Europa|Europu]] bili su pljačkaškog karaktera. Postoje i 3 skupine Slavena: [[Istočni Slaveni|istočni]], [[Zapadni Slaveni|zapadni]] i [[Južni Slaveni|južni Slaveni]]

=== Etno-kulturna podjela ===

Uobičajilo se dijeliti Slavene na ove podskupine:
* '''[[Istočni Slaveni]]''':
**[[Rusi]]
***[[Starovjerci]] (Lipovski Rusi, Lipovjani)
**[[Ukrajinci]]
***[[Bukovci]]
**[[Rusini]] (Ruteni), <ref>[http://rusnak.info/hronologija_2.htm Rusnak]</ref>, <ref>http://www.petrovci.net/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=12 Rusini</ref>
****[[Lemki]]
****[[Bojki]]
****[[Huculi]]
**[[Bjelorusi]]
**[[Poliščuki|Polješčuci]] (između Ukrajinaca i Bjelorusa)

*'''[[Zapadni Slaveni]]''':
**[[Kašubi]]
**[[Slovinci (narod)|Slovinci]]
**[[Poljaci]]
***[[Mazuri]]
***[[Šlezi]]
***[[Kočevjaci]]
***[[Borovjaci]]
***[[Varmijaci]]
**[[Česi]]
***[[Moravci]]
**[[Slovaci]]
**[[Lužički Srbi]] (Sorbi)

*'''[[Južni Slaveni]]''':
**[[Bugari]]
***[[Pomaci]]
**[[Makedonci]]
***[[Mijaci]]
****[[Torbeši]]. Mijaci koji su primili islam.
**[[Hrvati]] (stara hrvatska plemena: [[Bašča]], [[Banjani]], [[Draganići]], [[Draginići]], [[Konjuh]])
***[[Bunjevci]]
***[[gradišćanski Hrvati]]: [[Haci]], [[Poljanci]], [[Dolinci]], [[Štoji]], [[Vlahi]].
***[[Janjevci]]. Podrijetlom od dubrovačkih trgovaca.
***[[Krašovani]] (Karašani, Karaševski Hrvati). U Rumunjskoj.
***[[moliški Hrvati]]
***[[Šokci]]
**[[Bošnjaci]] prije 1993. su se službeno nazivali [[Muslimani (narodnost)|"Muslimani" (u smislu narodnosti)]]<ref>''Bosniak as a national category was not in use even during Tito's rule, but Muslims were a Constitutional nationality. In 1993 Muslims in BiH choose the name Bosniak themselves'' http://www.eurac.edu/nr/rdonlyres/adac62a8-c37e-4dd4-9918-0e1948a4e240/0/bosniaandherzegovinareport.pdf</ref>
**[[Srbi]]
**[[Goranci (narod)|Goranci]]
**[[Crnogorci]]
**[[Slovenci]]
***[[Kranjci (Slovenci)|Kranjci]]

=== Pitanje podrijetla Slavena ===

U pitanju slavenske pradomovine postoje dvije velike teorije:
# ''autohtona'' teorija tvrdi da su Slaveni živjeli sjeverno od [[Karpati|Karpata]] od 1000. godine prije Krista.
# ''alohtona'' teorija tvrdi da su Slaveni došli na to područje u 5. ili 6. stoljeću poslije Krista.

[[Njemačka]] i razne slavenske nacije koristile su obje teorije za političku [[propaganda|propagandu]], pa je nastala opća zbrka. Neki znanstvenici (npr. [[Kazimierz Godlowski]] i [[Zdenek Vana]]) smatraju da su obje teorije apsurdne i tvrde da su se Slaveni pojavili kao posebno pleme negdje u vrijeme Krista. Jedna teorija tvrdi da su postojala dva vala Slavena, [[Praslaveni]] ([[Veneti]]) i Slaveni, koji su se pomiješali i stvorili današnje Slavene. Ta teorija barem pokuašva riješiti vrlo složena pitanja koja proizlaze iz [[arheologija|arheoloških]] nalaza u slavenskim područjima. Ukratko, nije sigurno gdje su Slaveni živjeli prije seobe na zapad. Prvi povijesni spomen Slavena smješta ih u područje močvara rijeke [[Pripjat]] ([[Poleška]]), ali znatan broj slavenskih riječi ima [[indoarijski jezici|indoarijske]] oblike koji ukazuju na zajednički prajezik.

Nedavno se javila suprotna teorija, koja tvrdi da su Slaveni autohtoni još od vremena prije ledenog doba. Prema toj teoriji, [[Germani]] i Romani ([[Vlasi]]) nastali su zbog jezičnih promjena nakon osvajanja. Ta se teorija zasniva na genetici i teoriji razvitka ljudi u više centara, za razliku od ideje "svi iz Afrike", te tvrdi da je slavenska pradomovina uključivala područja koja [[Gaj Kornelije Tacit|Tacit]] navodi kao [[Germanija|Germaniju]]. Uostalom, Tacit je pisao da je pojam "Germanija" u smislu domovine Germana nastao relativno nedavno (u 1. stoljeću).

Dodatnu zbrku unosi činjenica da su neki slavenski narodi nastali zbog potpune asimilacije drevnih neslavenskih naroda. Tako se korijeni današnjih [[Bugari|Bugara]] mogu naći u Srednjoj Aziji. Tu spadaju i mitovi o [[Iranska teorija o porijeklu Hrvata|iranskom porijeklu Hrvata]] i [[vandali|vandalskom]] porijeklu Poljaka.

=== Podrijetlo imena ===
Slaveni se u prvim povijesnim zapisima javljaju kao '''[[Veneti]]''' ili [[Vendi]], ali njihova veza s '''Vendima''' koje spominju [[Gaj Kornelije Tacit|Tacit]], [[Klaudije Ptolomej|Ptolemej]] i [[Plinije Stariji|Plinije]] ostaje nejasna, pa je sličnost između ta dva imena možda slučajna.

Raspravlja se i o vezi između [[Lužici|Lužika]] i Slavena. Neki istraživači povezuju Lužike sa Slavenima, drugi s Germanima, a treći tvrde da su Lužici bili miješano pleme ili savez plemena različitih naroda. Lužici su imali [[Kelti|keltske]] elemente, a spominju se i kao dio [[Vandali|Vandala]] u ''[[Magna Germania]]'', koja je pokrivala današnju [[Šleska|Šlesku]] (nazvanu po Silingi-Vandalima). Grad [[Legnica]] (Liegnitz) u Šleskoj možda vuče korijen iz imena Lužika.

Kasniji pisci bilježili su Slavene kao ''Sklaveni'', ''Skloveni'' i ''Anti''. [[Jordanes]] navodi da se Veneti dijele na tri skupine: Venete, Ante i Sklavene. Tradicionalno se ime "Veneti" počelo vezati uz Zapadne Slavene, "Sklaveni" uz Južne Slavene, a "Anti" uz Istočne Slavene.

Čak i porijeklo riječi "Slaven" nije sigurno. Očito postoji sličnost s riječju "slovo", pa možda "Slaveni" (Slovjani) znači "oni koji znaju govoriti", za razliku od "[[Nijemci]]", od "něm", "nijem", "oni koji ne znaju govoriti" (na sličan način su Grci skovali riječ "[[barbari]]"). Druga očita veza je riječ "slava", koja ima zajednički korijen sa "slovo" - kad je netko slavan, o njemu se širi glas.

U nekim slavenskim jezicima naziv za Slavene ima korijen slov-, na primjer u [[slovenski jezik|slovenskom]] ''Slovani'' ili [[srpski jezik|srpskom]] ''Sloveni'', a u drugima slav-, kao u [[ruski jezik|ruskom]] (''Slavjane'') ili [[hrvatski jezik|hrvatskom]]. Prema nekim teorijama korijen slav- nastao je zbog ruskog akanja (prelaženja nenaglašenog 'o' u 'a'). Moguće je također da se radi o danas nepoznatom toponimu (sufiks -jane karakterističan je za toponime), vjerojatno rijeci ili drugoj vodenoj površini čije je ime prešlo na narod koji je živio u okolici.

Engleska riječ "slave" (rob) vuče korijen iz "Slaven", jer su u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] Slaveni često bili robovi. Vidi [http://dictionary.reference.com/search?q=slave ovo englesko tumačenje].

=== Slaveni u seobi naroda ===

Kao prvo, vidi gornje poglavlje o podrijetlu Slavena.

Slaveni se javljaju u povijesti kad se za Germanima i Keltima kreću na zapad u 5. i 6. stoljeću, vjerojatno pod pritiskom naroda iz [[Sibir]]a i Istočne Europe ([[Huni]], [[Avari]], [[Bugari]] i [[Mađari]]). Tada su Slaveni naselili područje između [[Odra|Odre]] i [[Laba|Labe]] na sjeveru, zatim [[Češka|Češku]], [[Moravska|Moravsku]], velik dio današnje [[Austrija|Austrije]], [[Panonija|Panoniju]] i [[Balkan]], te kod gornjeg toka rijeke [[Dnjepar]].

=== Slaveni nakon seobe ===
Kad su se smjestili, Slaveni su uspostavili prve oblike [[država]], kojima su upravljali knezovi s riznicom i vojskom, kao i prve klasne podjele, s plemićima koji su pristajali uz [[Franačka|Franke]] i [[Sveto Rimsko Carstvo]].

[[Karantanija]], koja je pokrivala današnju Austriju i Sloveniju, bila je prva slavenska država, a stare države su i [[Samo]]va država, [[Nitra]] i [[Moravska]]. U tom razdoblju su postojale i države središnjih Slavena, kao što je [[Blatonski Koštel|Koceljeva država]] i [[Severjani]], ali širenje [[Mađari|Mađara]] i [[Rumunji|Rumunja]], kao i [[germanizacija]] [[Austrije]] razdvojili su sjeverne od južnih Slavena. U starijoj povijesti nije bilo nikakvog jedinstva slavenskih naroda, iako je povremeno bilo suradnje.

=== Panslavenstvo ===

S obzirom da su Slaveni pokrivali golemo i raznoliko područje, pojavilo se nekoliko središta koja su radila na jedinstvu Slavena. U 19. stoljeću se pojavio pokret ''[[panslavizam|panslavenstva]]'' među intelektualcima, znanstvenicima i književnicima, ali rijetko je utjecao na praktičnu politiku, osim na Balkanu. [[Zagreb]] je bio vrlo jak centar te ideologije, pa se u njemu razvila klica onoga što će kasnije postati [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]. Nakon raspada Jugoslavije i [[SSSR]]-a krajem [[1980-ih|1980-ih]], mogućnost udruživanja Slavena manja je nego ikad prije.

=== Antislavenstvo ===

U prvoj polovici 20. stoljeća, [[nacizam|nacisti]] su forsirali ideju rasa i tvrdili da je germanska rasa nadređena slavenskoj, koja je trebala služiti kao roblje u [[Treći Reich|Trećem Reichu]].

Korijeni ovakvih zamisli se nalaze, među ostalim, u [[Bismarck]]ovim izjavama o Slavenima.

Međutim, nacističke su se ideje ugasile s porazom [[Njemačka|Njemačke]] u [[Drugi svjetski rat|2. svj. ratu]].

=== Vjera ===

Vjerski se Slaveni tradicionalno dijele na dvije glavne skupine:
# [[pravoslavci]] -- [[Rusi]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]], [[Srbi]], [[Bugari]], [[Makedonci]], [[Rusini]] i [[Crnogorci]].
# [[katolici]] -- [[Poljaci]], [[Slovaci]], [[Hrvati]], [[Slovenci]], [[Česi]] i Gornjolužičani u [[Saska (pokrajina)|Saskoj]].

Postoje i Slaveni [[muslimani]] ([[Bošnjaci]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Pomaci]] i [[Torbeši]]).<br/>
Protestanti su [[Lužički Srbi]], tj. Donjolužičani u današnjem [[Brandenburg|Brandenburgu]]. Naravno, u stvarnosti postoje katoličke, pravoslavne, protestantske i muslimanske manjine u svim tim zemljama. Također treba zabilježiti da je protestanstvo i u pojedinim slavenskim državama igralo ulogu reformacije - ponajviše u zemljama kojima su vladali Nijemci. [[Jan Hus]] u Češkoj i [[Primož Trubar]] u Sloveniji bili su protestanti te iako nisu uspjeli u svojoj misiji, njihova primjena domaćih jezika založila je osnovu za očuvanje i razvoj tih jezika usprkos preobladanju latinskoga i njemačkoga u najvažnijim sferama života.

== Pismo ==
Slaveni pišu [[latinica|latinicom]] i [[ćirilica|ćirilicom]]. Islamizirani Slaveni su rabili i [[arabica|arabicu]].

Rimokatolička crkva u [[Hrvati|Hrvata]] je njegovala i uporabu uglate [[glagoljica|glagoljice]] i [[arvatica|arvatice]] (hrv. ćirilica, poljičica, bosančica...).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Slavs
|commonscathr = Slaveni
|wikizvor = Slaveni u davnini
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Slaveni| ]]

Slaveni - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10 u (test) 13:35, 4. travanj 2025.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''