Skriveni kurikulum - Povijest promjena

WikiSysop: bny

2022-04-14T14:00:55Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 14:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Skriveni kurikulum'''-->~~
	'''Skriveni kurikulum''' nuspojava je školovanja, "[lekcije] koje se uče, ali nisu otvoreno namijenjene"<ref name="Martin, Jane 1983">Martin, Jane. "What Should We Do with a Hidden Curriculum When We Find One?" The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 122–139.</ref> kao što je prenošenje normi, vrijednosti i vjerovanja saopćenih u učionici i društvenom okruženju.<ref name="Giroux 1983">Giroux, Henry and Anthony Penna. "Social Education in the Classroom: The Dynamics of the Hidden Curriculum." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 198 100–121.</ref> Treba napomenuti da je školski odmor važan dio skrivenog kurikuluma.<ref>Cf. Kaggelaris, N. - Koutsioumari, M. I. (2015), "The breaktime as part of the hidden curriculum in Public High School", ''Pedagogy theory & praxis'' 8 (2015): 76-87 [https://www.academia.edu/22694046/_%CE%A4%CE%BF_%CE%B4%CE%B9%CE%AC%CE%BB%CE%B5%CE%B9%CE%BC%CE%BC%CE%B1_%CF%89%CF%82_%CE%BC%CE%AD%CF%81%CE%BF%CF%82_%CF%84%CE%BF%CF%85_%CE%BA%CF%81%CF%85%CF%86%CE%BF%CF%8D_%CE%B1%CE%BD%CE%B1%CE%BB%CF%85%CF%84%CE%B9%CE%BA%CE%BF%CF%8D_%CF%80%CF%81%CE%BF%CE%B3%CF%81%CE%AC%CE%BC%CE%BC%CE%B1%CF%84%CE%BF%CF%82_%CF%83%CF%84%CE%BF_%CE%94%CE%B7%CE%BC%CF%8C%CF%83%CE%B9%CE%BF_%CE%93%CE%B5%CE%BD%CE%B9%CE%BA%CF%8C_%CE%9B%CF%8D%CE%BA%CE%B5%CE%B9%CE%BF_%CE%95%CF%80%CE%B9%CF%84%CF%8C%CF%80%CE%B9%CE%B1_%CE%AD%CF%81%CE%B5%CF%85%CE%BD%CE%B1_%CF%83%CF%84%CE%BF_1%CE%BF_%CE%93%CE%95%CE%9B_%CE%94%CF%81%CE%B1%CF%80%CE%B5%CF%84%CF%83%CF%8E%CE%BD%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CF%83%CF%84%CE%BF_3%CE%BF_%CE%93%CE%95%CE%9B_%CE%99%CE%BB%CE%AF%CE%BF%CF%85_The_breaktime_as_part_of_the_hidden_curriculum_in_Public_High_School_Pedagogy_theory_and_praxis_8_2015_76-87].</ref>		'''Skriveni kurikulum''' nuspojava je školovanja, "[lekcije] koje se uče, ali nisu otvoreno namijenjene"<ref name="Martin, Jane 1983">Martin, Jane. "What Should We Do with a Hidden Curriculum When We Find One?" The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 122–139.</ref> kao što je prenošenje normi, vrijednosti i vjerovanja saopćenih u učionici i društvenom okruženju.<ref name="Giroux 1983">Giroux, Henry and Anthony Penna. "Social Education in the Classroom: The Dynamics of the Hidden Curriculum." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 198 100–121.</ref> Treba napomenuti da je školski odmor važan dio skrivenog kurikuluma.<ref>Cf. Kaggelaris, N. - Koutsioumari, M. I. (2015), "The breaktime as part of the hidden curriculum in Public High School", ''Pedagogy theory & praxis'' 8 (2015): 76-87 [https://www.academia.edu/22694046/_%CE%A4%CE%BF_%CE%B4%CE%B9%CE%AC%CE%BB%CE%B5%CE%B9%CE%BC%CE%BC%CE%B1_%CF%89%CF%82_%CE%BC%CE%AD%CF%81%CE%BF%CF%82_%CF%84%CE%BF%CF%85_%CE%BA%CF%81%CF%85%CF%86%CE%BF%CF%8D_%CE%B1%CE%BD%CE%B1%CE%BB%CF%85%CF%84%CE%B9%CE%BA%CE%BF%CF%8D_%CF%80%CF%81%CE%BF%CE%B3%CF%81%CE%AC%CE%BC%CE%BC%CE%B1%CF%84%CE%BF%CF%82_%CF%83%CF%84%CE%BF_%CE%94%CE%B7%CE%BC%CF%8C%CF%83%CE%B9%CE%BF_%CE%93%CE%B5%CE%BD%CE%B9%CE%BA%CF%8C_%CE%9B%CF%8D%CE%BA%CE%B5%CE%B9%CE%BF_%CE%95%CF%80%CE%B9%CF%84%CF%8C%CF%80%CE%B9%CE%B1_%CE%AD%CF%81%CE%B5%CF%85%CE%BD%CE%B1_%CF%83%CF%84%CE%BF_1%CE%BF_%CE%93%CE%95%CE%9B_%CE%94%CF%81%CE%B1%CF%80%CE%B5%CF%84%CF%83%CF%8E%CE%BD%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CF%83%CF%84%CE%BF_3%CE%BF_%CE%93%CE%95%CE%9B_%CE%99%CE%BB%CE%AF%CE%BF%CF%85_The_breaktime_as_part_of_the_hidden_curriculum_in_Public_High_School_Pedagogy_theory_and_praxis_8_2015_76-87].</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T21:09:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 21:09
Redak 12:		Redak 12:
	==Aspekti==		==Aspekti==

	Različiti aspekti učenja doprinose uspjehu skrivenog kurikuluma, uključujući prakse, procedure, pravila, odnose i strukture. <ref name="Martin, Jane 1983"/> Mnogi izvori specifični za školu, od kojih su neki možda uključeni u ove aspekte učenja, daju važne elemente skrivenog kurikuluma. Ti izvori mogu uključivati, ali nisu ograničeni na, društvene strukture učionice, vršenje vlasti nastavnika, pravila koja reguliraju odnos između učitelja i učenika, standardne aktivnosti učenja, način komunikacije nastavnika, udžbenike, audio-vizualna pomagala, namještaj, arhitektura, disciplinske mjere, raspored, sustavi za praćenje i prioriteti u kurikulumu.<ref name="Martin, Jane 1983"/> Varijacije među ovim izvorima potiču razlike uočene pri uspoređivanju skrivenih kurikuluma koji odgovaraju različitim razrednim i društvenim statusima. "Svaka je škola istovremeno i izraz političke situacije i učiteljica politike."<ref name="GreatAtlantic1972">{{~~cite book~~\|author=Great Atlantic and Pacific School Conspiracy (Group)\|title=Doing your own school: a practical guide to starting and operating a community school\|url=https://books.google.com/books?id=1Ws2AAAAIAAJ\|accessdate=26 May 2013\|year=1972\|publisher=Beacon Press\|isbn=978-0-8070-3172-8\|page=95}}</ref>		Različiti aspekti učenja doprinose uspjehu skrivenog kurikuluma, uključujući prakse, procedure, pravila, odnose i strukture. <ref name="Martin, Jane 1983"/> Mnogi izvori specifični za školu, od kojih su neki možda uključeni u ove aspekte učenja, daju važne elemente skrivenog kurikuluma. Ti izvori mogu uključivati, ali nisu ograničeni na, društvene strukture učionice, vršenje vlasti nastavnika, pravila koja reguliraju odnos između učitelja i učenika, standardne aktivnosti učenja, način komunikacije nastavnika, udžbenike, audio-vizualna pomagala, namještaj, arhitektura, disciplinske mjere, raspored, sustavi za praćenje i prioriteti u kurikulumu.<ref name="Martin, Jane 1983"/> Varijacije među ovim izvorima potiču razlike uočene pri uspoređivanju skrivenih kurikuluma koji odgovaraju različitim razrednim i društvenim statusima. "Svaka je škola istovremeno i izraz političke situacije i učiteljica politike."<ref name="GreatAtlantic1972">{{Citiranje knjige\|author=Great Atlantic and Pacific School Conspiracy (Group)\|title=Doing your own school: a practical guide to starting and operating a community school\|url=https://books.google.com/books?id=1Ws2AAAAIAAJ\|accessdate=26 May 2013\|year=1972\|publisher=Beacon Press\|isbn=978-0-8070-3172-8\|page=95}}</ref>

	Iako je stvarni materijal koji učenici usvajaju kroz skriveni kurikulum od najveće važnosti, osoblje koje ga prenosi evocira posebnu istragu. To se posebno odnosi na socijalne i moralne lekcije koje donosi skriveni kurikulum, jer se moralne karakteristike i ideologije učitelja i drugih autoritetnih osoba prevode u njihove lekcije, iako ne nužno s namjerom.<ref>Kohlberg, Lawrence. "The Moral Atmosphere of the School." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 61–81.</ref> Pa ipak, ta nenamjerna iskustva u učenju mogu biti rezultat interakcije ne samo s instruktorima, već i s vršnjacima. Kao i interakcije s autoritetima, interakcije među vršnjacima mogu promicati moralne i društvene ideale, ali i potaknuti razmjenu informacija, te su tako važni izvori znanja koji doprinose uspjehu skrivenog kurikuluma.		Iako je stvarni materijal koji učenici usvajaju kroz skriveni kurikulum od najveće važnosti, osoblje koje ga prenosi evocira posebnu istragu. To se posebno odnosi na socijalne i moralne lekcije koje donosi skriveni kurikulum, jer se moralne karakteristike i ideologije učitelja i drugih autoritetnih osoba prevode u njihove lekcije, iako ne nužno s namjerom.<ref>Kohlberg, Lawrence. "The Moral Atmosphere of the School." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 61–81.</ref> Pa ipak, ta nenamjerna iskustva u učenju mogu biti rezultat interakcije ne samo s instruktorima, već i s vršnjacima. Kao i interakcije s autoritetima, interakcije među vršnjacima mogu promicati moralne i društvene ideale, ali i potaknuti razmjenu informacija, te su tako važni izvori znanja koji doprinose uspjehu skrivenog kurikuluma.
Redak 28:		Redak 28:
	Iako skriveni kurikulum prenosi mnogo znanja učenicima, nejednakost koju promoviraju razlike između razreda i socijalnih statusa često priziva negativnu konotaciju. Na primjer, [https://en.wikipedia.org/wiki/Pierre_Bourdieu Pierre Bourdieu] tvrdi da kapital za obrazovanje mora biti dostupan kako bi se promicala akademska postignuća. Učinkovitost škola postaje ograničena kada su ti oblici kapitala nejednako raspoređeni.<ref>Gordon, Edmumd W., Beatrice L. Bridglall, and Aundra Saa Meroe. Preface. Supplemental Education: The Hidden Curriculum of High Academic Achievement. By Gordon, Edmumd W., Beatrice L. Bridglall, and Aundra Saa Meroe. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield Publishers, Inc., 2005. ix–x.</ref> Budući da se skriveni kurikulum smatra oblikom kapitala povezanim s obrazovanjem, on promiče tu neučinkovitost škola kao rezultat nejednake raspodjele. Skriveni kurikulum kao sredstvo društvene kontrole potiče prihvaćanje društvene sudbine bez promicanja racionalnog i reflektivnog razmatranja.<ref>Greene, Maxine. Introduction. The Hidden Curriculum and Moral Education. By Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 1–5.</ref> Prema Elizabeth Vallance, funkcije skrivenog kurikuluma uključuju "usvajanje vrijednosti, političku socijalizaciju, obuku poslušnosti i pokornosti, trajanje tradicionalnih klasnih struktura-funkcija koje se općenito mogu okarakterizirati kao društveni nadzor."<ref>Vallance, Elizabeth. "Hiding the Hidden Curriculum: An Interpretation of the Language of Justification in Nineteenth-Century Educational Reform." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 9–27.</ref> Skriveni kurikulum može također biti povezan s jačanjem socijalne nejednakosti, o čemu svjedoči razvoj različitih odnosa prema kapitalu temeljen na vrstama posla i radnim aktivnostima dodijeljenim studentima koji se razlikuju ovisno o društvenoj klasi. <ref>Anyon, Jean. "Social Class and the Hidden Curriculum of Work." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 143–167.</ref>		Iako skriveni kurikulum prenosi mnogo znanja učenicima, nejednakost koju promoviraju razlike između razreda i socijalnih statusa često priziva negativnu konotaciju. Na primjer, [https://en.wikipedia.org/wiki/Pierre_Bourdieu Pierre Bourdieu] tvrdi da kapital za obrazovanje mora biti dostupan kako bi se promicala akademska postignuća. Učinkovitost škola postaje ograničena kada su ti oblici kapitala nejednako raspoređeni.<ref>Gordon, Edmumd W., Beatrice L. Bridglall, and Aundra Saa Meroe. Preface. Supplemental Education: The Hidden Curriculum of High Academic Achievement. By Gordon, Edmumd W., Beatrice L. Bridglall, and Aundra Saa Meroe. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield Publishers, Inc., 2005. ix–x.</ref> Budući da se skriveni kurikulum smatra oblikom kapitala povezanim s obrazovanjem, on promiče tu neučinkovitost škola kao rezultat nejednake raspodjele. Skriveni kurikulum kao sredstvo društvene kontrole potiče prihvaćanje društvene sudbine bez promicanja racionalnog i reflektivnog razmatranja.<ref>Greene, Maxine. Introduction. The Hidden Curriculum and Moral Education. By Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 1–5.</ref> Prema Elizabeth Vallance, funkcije skrivenog kurikuluma uključuju "usvajanje vrijednosti, političku socijalizaciju, obuku poslušnosti i pokornosti, trajanje tradicionalnih klasnih struktura-funkcija koje se općenito mogu okarakterizirati kao društveni nadzor."<ref>Vallance, Elizabeth. "Hiding the Hidden Curriculum: An Interpretation of the Language of Justification in Nineteenth-Century Educational Reform." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 9–27.</ref> Skriveni kurikulum može također biti povezan s jačanjem socijalne nejednakosti, o čemu svjedoči razvoj različitih odnosa prema kapitalu temeljen na vrstama posla i radnim aktivnostima dodijeljenim studentima koji se razlikuju ovisno o društvenoj klasi. <ref>Anyon, Jean. "Social Class and the Hidden Curriculum of Work." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 143–167.</ref>

	Iako skriveni kurikulum ima negativne konotacije, on sam po sebi nije negativan, a prešutni čimbenici koji su uključeni mogu potencijalno utjecati na pozitivni razvoj učenika. Neki obrazovni pristupi, poput [https://en.wikipedia.org/wiki/Democratic_education demokratskog obrazovanja], aktivno nastoje umanjiti, izričiti i / ili preusmjeriti skriveni kurikulum na takav način da ima pozitivan razvojni utjecaj na učenike. Slično tome, u područjima [https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_education obrazovanja za okoliš] i [https://en.wikipedia.org/wiki/Education_for_sustainable_development obrazovanja za održivi razvoj], postojalo je zalaganje za što prirodnije i održivije školsko okruženje, tako da prešutne razvojne snage, kojima ovi fizički faktori djeluju na učenike, mogu postati pozitivni čimbenici u njihovom razvoju kao građana okoliša.<ref>{{~~Cite book~~\|title=Earth in mind: On education, environment, and the human prospect\|last=Orr\|first=D.\|publisher=Island Press\|year=2004\|isbn=\|location=Covelo, CA\|pages=}}</ref><ref>{{~~Cite book~~\|title=Sustainable education: Re-visioning learning and change\|last=Sterling\|first=S.\|publisher=Green Books\|year=2001\|isbn=\|location=Devon, UK\|pages=}}</ref>		Iako skriveni kurikulum ima negativne konotacije, on sam po sebi nije negativan, a prešutni čimbenici koji su uključeni mogu potencijalno utjecati na pozitivni razvoj učenika. Neki obrazovni pristupi, poput [https://en.wikipedia.org/wiki/Democratic_education demokratskog obrazovanja], aktivno nastoje umanjiti, izričiti i / ili preusmjeriti skriveni kurikulum na takav način da ima pozitivan razvojni utjecaj na učenike. Slično tome, u područjima [https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_education obrazovanja za okoliš] i [https://en.wikipedia.org/wiki/Education_for_sustainable_development obrazovanja za održivi razvoj], postojalo je zalaganje za što prirodnije i održivije školsko okruženje, tako da prešutne razvojne snage, kojima ovi fizički faktori djeluju na učenike, mogu postati pozitivni čimbenici u njihovom razvoju kao građana okoliša.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Earth in mind: On education, environment, and the human prospect\|last=Orr\|first=D.\|publisher=Island Press\|year=2004\|isbn=\|location=Covelo, CA\|pages=}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|title=Sustainable education: Re-visioning learning and change\|last=Sterling\|first=S.\|publisher=Green Books\|year=2001\|isbn=\|location=Devon, UK\|pages=}}</ref>

	== Visoko obrazovanje ==		== Visoko obrazovanje ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T11:00:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 11:00
Redak 17:		Redak 17:

	=== Heteronormativnost ===		=== Heteronormativnost ===
	Prema Merfatu Ayesh Alsubaieju, skriveni kurikulum [https://en.wikipedia.org/wiki/Heteronormativity heteronormativnosti] predstavlja brisanje [https://en.wikipedia.org/wiki/LGBT LGBTQ] identiteta u nastavnom planu i programu privilegiranjem heteroseksualnih identiteta.<ref name=":1">{{Cite journal\|last=Alsubaie\|first=Merfat Ayesh\|date=2015\|title=Hidden Curriculum as One of Current Issue of Curriculum\|url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1083566.pdf\|journal=Journal of Education and Practice\|volume=\|pages=\|via=}}</ref> U citatu iz Gust Yep-a, heteronormativnost je "pretpostavka i tvrdnja da je cijelo ljudsko iskustvo neupitno i automatski heteroseksualno".<ref name=":2">{{Cite journal\|last=Yep\|first=Gust\|date=2002\|title=From homophobia and heterosexism to heteronormativity\|pmid=24804596\|journal=Journal of Lesbian Studies\|volume=6\|pages=163–76\|via=\|doi=10.1300/J155v06n03_14}}</ref> Zakoni poput "[https://en.wikipedia.org/wiki/No_promo_homo_laws No Promo Homo]" koji zabranjuju spominjanje ili podučavanje o LGBTQ identitetima smatraju se djelotvornima za jačanje skrivenog kurikuluma heteronormativnosti.<ref name=":3">{{Cite journal\|last=Chesir-Teran\|first=Daniel\|date=2009\|title=Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students\|url=\|journal=Journal of Youth and Adolescence\|volume=\|pages=\|via=}}</ref><ref name=":4">{{~~Cite web~~\|url=https://www.glsen.org/learn/policy/issues/nopromohomo\|title="No Promo Homo" Laws\|website=GLSEN\|language=en\|access-date=2018-04-23}}</ref> Pored No Promo Homo zakona, trenutno više od polovice američkih država nije zakonski ovlašteno imati [https://en.wikipedia.org/wiki/Sex_education seksualno obrazovanje]. Prema Mary Preston, nedostatak seksualnog obrazovanja u školama uklanja LGBTQ identitete iz eksplicitnog kurikuluma i doprinosi skrivenom kurikulumu heteronormativnosti.<ref name=":5">{{Cite journal\|last=Preston\|first=Mary\|date=2016\|title=They're just not mature right now’: teachers' complicated perceptions of gender and anti-queer bullying\|url=\|journal=Sex Education\|volume=\|pages=\|via=}}</ref>		Prema Merfatu Ayesh Alsubaieju, skriveni kurikulum [https://en.wikipedia.org/wiki/Heteronormativity heteronormativnosti] predstavlja brisanje [https://en.wikipedia.org/wiki/LGBT LGBTQ] identiteta u nastavnom planu i programu privilegiranjem heteroseksualnih identiteta.<ref name=":1">{{Cite journal\|last=Alsubaie\|first=Merfat Ayesh\|date=2015\|title=Hidden Curriculum as One of Current Issue of Curriculum\|url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1083566.pdf\|journal=Journal of Education and Practice\|volume=\|pages=\|via=}}</ref> U citatu iz Gust Yep-a, heteronormativnost je "pretpostavka i tvrdnja da je cijelo ljudsko iskustvo neupitno i automatski heteroseksualno".<ref name=":2">{{Cite journal\|last=Yep\|first=Gust\|date=2002\|title=From homophobia and heterosexism to heteronormativity\|pmid=24804596\|journal=Journal of Lesbian Studies\|volume=6\|pages=163–76\|via=\|doi=10.1300/J155v06n03_14}}</ref> Zakoni poput "[https://en.wikipedia.org/wiki/No_promo_homo_laws No Promo Homo]" koji zabranjuju spominjanje ili podučavanje o LGBTQ identitetima smatraju se djelotvornima za jačanje skrivenog kurikuluma heteronormativnosti.<ref name=":3">{{Cite journal\|last=Chesir-Teran\|first=Daniel\|date=2009\|title=Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students\|url=\|journal=Journal of Youth and Adolescence\|volume=\|pages=\|via=}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba\|url=https://www.glsen.org/learn/policy/issues/nopromohomo\|title="No Promo Homo" Laws\|website=GLSEN\|language=en\|access-date=2018-04-23}}</ref> Pored No Promo Homo zakona, trenutno više od polovice američkih država nije zakonski ovlašteno imati [https://en.wikipedia.org/wiki/Sex_education seksualno obrazovanje]. Prema Mary Preston, nedostatak seksualnog obrazovanja u školama uklanja LGBTQ identitete iz eksplicitnog kurikuluma i doprinosi skrivenom kurikulumu heteronormativnosti.<ref name=":5">{{Cite journal\|last=Preston\|first=Mary\|date=2016\|title=They're just not mature right now’: teachers' complicated perceptions of gender and anti-queer bullying\|url=\|journal=Sex Education\|volume=\|pages=\|via=}}</ref>

	Kada su učenici izvan granica heteroseksualne norme u školama, nekim je učenicima i nastavnicima pokazano da vrate studente u red tako da su u skladu s heteronormativnim očekivanjima.<ref name=":6">{{Cite journal\|last=Puchner\|first=Laurel\|date=2011\|title=The right time and place? Middle school language arts teachers talk about not talking about sexual orientation\|url=\|journal=Equity and Excellence in Education\|volume=\|pages=\|via=}}</ref> C. J. Pascoe rekao je da se postupak održavanja poretka odvija upotrebom nasilničkog ponašanja poput upotrebe riječi kao što su "peder, homić ili lezba" koje se koriste da bi se sramili studenti s identitetom izvan norme. Pascoe je rekao da uporaba LGBTQ pogrda tvori "Diskusiju o pederima". "Diskusija o pederima" u školama podržava heteronormativnost kao svetu, djeluje na prigušivanje LGBTQ glasova i postavlja LGBTQ identitet u skriveni kurikulum. <ref name=":0">{{Cite journal\|last=Pascoe\|first=C.J.\|date=2005\|title='Dude, you're a fag': Adolescent masculinity and the fag discourse\|url=\|journal=Sexualities\|volume=\|pages=\|via=}}</ref>		Kada su učenici izvan granica heteroseksualne norme u školama, nekim je učenicima i nastavnicima pokazano da vrate studente u red tako da su u skladu s heteronormativnim očekivanjima.<ref name=":6">{{Cite journal\|last=Puchner\|first=Laurel\|date=2011\|title=The right time and place? Middle school language arts teachers talk about not talking about sexual orientation\|url=\|journal=Equity and Excellence in Education\|volume=\|pages=\|via=}}</ref> C. J. Pascoe rekao je da se postupak održavanja poretka odvija upotrebom nasilničkog ponašanja poput upotrebe riječi kao što su "peder, homić ili lezba" koje se koriste da bi se sramili studenti s identitetom izvan norme. Pascoe je rekao da uporaba LGBTQ pogrda tvori "Diskusiju o pederima". "Diskusija o pederima" u školama podržava heteronormativnost kao svetu, djeluje na prigušivanje LGBTQ glasova i postavlja LGBTQ identitet u skriveni kurikulum. <ref name=":0">{{Cite journal\|last=Pascoe\|first=C.J.\|date=2005\|title='Dude, you're a fag': Adolescent masculinity and the fag discourse\|url=\|journal=Sexualities\|volume=\|pages=\|via=}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T20:25:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2021. u 20:25
Redak 22:		Redak 22:

	=== Autizam ===		=== Autizam ===
	Izraz "skriveni kurikulum" odnosi se i na skup onih [https://en.wikipedia.org/wiki/Social_norms društvenih normi] i [https://en.wikipedia.org/wiki/Social_skills socijalnih vještina] koje osobe s [https://en.wikipedia.org/wiki/Autistic autizmom] moraju učiti eksplicitno, dok ih oni [https://en.wikipedia.org/wiki/Neurotypical neurotipični] ljudi uče automatski.<ref name="endow-2010">{{~~cite web~~\|url=https://autism-society.org/wp-content/uploads/2014/04/hidden-curriculum.pdf\|last=Endow\|first=Judy\|title=Navigating the Social World: The Importance of Teaching and Learning the Hidden Curriculum\|date=2010\|work=Autism Advocate\|publisher=Autism Society\|access-date=2020-03-03}}</ref>		Izraz "skriveni kurikulum" odnosi se i na skup onih [https://en.wikipedia.org/wiki/Social_norms društvenih normi] i [https://en.wikipedia.org/wiki/Social_skills socijalnih vještina] koje osobe s [https://en.wikipedia.org/wiki/Autistic autizmom] moraju učiti eksplicitno, dok ih oni [https://en.wikipedia.org/wiki/Neurotypical neurotipični] ljudi uče automatski.<ref name="endow-2010">{{Citiranje weba\|url=https://autism-society.org/wp-content/uploads/2014/04/hidden-curriculum.pdf\|last=Endow\|first=Judy\|title=Navigating the Social World: The Importance of Teaching and Learning the Hidden Curriculum\|date=2010\|work=Autism Advocate\|publisher=Autism Society\|access-date=2020-03-03}}</ref>

	== Funkcija ==		== Funkcija ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T14:06:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Skriveni kurikulum''' nuspojava je školovanja, "[lekcije] koje se uče, ali nisu otvoreno namijenjene"<ref name="Martin, Jane 1983">Martin, Jane. "What Should We Do with a Hidden Curriculum When We Find One?" The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 122–139.</ref> kao što je prenošenje normi, vrijednosti i vjerovanja saopćenih u učionici i društvenom okruženju.<ref name="Giroux 1983">Giroux, Henry and Anthony Penna. "Social Education in the Classroom: The Dynamics of the Hidden Curriculum." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 198 100–121.</ref> Treba napomenuti da je školski odmor važan dio skrivenog kurikuluma.<ref>Cf. Kaggelaris, N. - Koutsioumari, M. I. (2015), "The breaktime as part of the hidden curriculum in Public High School", ''Pedagogy theory & praxis'' 8 (2015): 76-87 [https://www.academia.edu/22694046/_%CE%A4%CE%BF_%CE%B4%CE%B9%CE%AC%CE%BB%CE%B5%CE%B9%CE%BC%CE%BC%CE%B1_%CF%89%CF%82_%CE%BC%CE%AD%CF%81%CE%BF%CF%82_%CF%84%CE%BF%CF%85_%CE%BA%CF%81%CF%85%CF%86%CE%BF%CF%8D_%CE%B1%CE%BD%CE%B1%CE%BB%CF%85%CF%84%CE%B9%CE%BA%CE%BF%CF%8D_%CF%80%CF%81%CE%BF%CE%B3%CF%81%CE%AC%CE%BC%CE%BC%CE%B1%CF%84%CE%BF%CF%82_%CF%83%CF%84%CE%BF_%CE%94%CE%B7%CE%BC%CF%8C%CF%83%CE%B9%CE%BF_%CE%93%CE%B5%CE%BD%CE%B9%CE%BA%CF%8C_%CE%9B%CF%8D%CE%BA%CE%B5%CE%B9%CE%BF_%CE%95%CF%80%CE%B9%CF%84%CF%8C%CF%80%CE%B9%CE%B1_%CE%AD%CF%81%CE%B5%CF%85%CE%BD%CE%B1_%CF%83%CF%84%CE%BF_1%CE%BF_%CE%93%CE%95%CE%9B_%CE%94%CF%81%CE%B1%CF%80%CE%B5%CF%84%CF%83%CF%8E%CE%BD%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CF%83%CF%84%CE%BF_3%CE%BF_%CE%93%CE%95%CE%9B_%CE%99%CE%BB%CE%AF%CE%BF%CF%85_The_breaktime_as_part_of_the_hidden_curriculum_in_Public_High_School_Pedagogy_theory_and_praxis_8_2015_76-87].</ref>

Svako iskustvo učenja može uključivati nepotrebne lekcije.<ref name="Martin, Jane 1983"/> Skriveni kurikulum često se odnosi na znanje stečeno u osnovnoškolskim i srednjoškolskim sredinama, obično s negativnom konotacijom gdje škola teži ravnopravnom intelektualnom razvoju (kao pozitivan cilj).<ref>Cornbleth, Catherine. "Beyond Hidden Curriculum?" Journal of Curriculum Studies. 16.1(1984): 29–36.</ref> U tom smislu, skriveni kurikulum pojačava postojeće socijalne nejednakosti obrazovanjem učenika u skladu s njihovim razredom i [https://en.wikipedia.org/wiki/Social_status socijalnim statusom]. Nejednaka raspodjela [https://en.wikipedia.org/wiki/Cultural_capital kulturnog kapitala] u društvu odražava odgovarajuću raspodjelu znanja među učenicima.<ref name="Apple 1983">Apple, Michael and Nancy King. "What Do Schools Teach?" The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 82–99.</ref>

== Obrazovna povijest ==

Rani radnici u području obrazovanja bili su pod utjecajem ideje da je očuvanje socijalnih privilegija, interesa i znanja jedne grupe stanovništva vrijedno iskorištavanja manje moćnih skupina.<ref name="Apple 1983"/> S vremenom je ova teorija postala manje neosporiva, ali njezini temeljni tonovi i dalje su faktor doprinosa pitanju skrivenog kurikuluma.

Nekoliko obrazovnih teorija razvijeno je kako bi skriveni kurikulum dobio značenje i strukturu te kako bi se prikazala uloga škole u [https://en.wikipedia.org/wiki/Socialization socijalizaciji]. Tri od ovih teorija, kako navode [https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Giroux Henry Giroux] i Anthony Penna, su [https://en.wikipedia.org/wiki/Structural_functionalism strukturalno-funkcionalni] pogled na školstvo, fenomenološki pogled povezan s "novom" sociologijom obrazovanja i radikalni kritički pogled koji odgovara [https://en.wikipedia.org/wiki/Neo-Marxist neo-Marksističkoj] analizi teorija i prakse obrazovanja. Strukturalno-funkcionalni pogled usredotočen je na to kako se norme i vrijednosti prenose unutar škola i kako se njihove potrebe za funkcioniranjem društva neosporno prihvaćaju. Fenomenološki pogled sugerira da se značenje stvara situacijskim susretima i interakcijama, a podrazumijeva da je znanje pomalo objektivno. Radikalno kritičko stajalište prepoznaje odnos između ekonomske i kulturne reprodukcije i naglašava odnos između teorije, ideologije i društvene prakse učenja. Iako su prve dvije teorije pridonijele analizi skrivenog kurikuluma, radikalni kritički pogled na školovanje daje najviše uvida.<ref name="Giroux 1983"/> Ono što je najvažnije, prepoznaje trajne ekonomske i socijalne aspekte obrazovanja koji su jasno prikazani skrivenim kurikulumom.

==Aspekti==

Različiti aspekti učenja doprinose uspjehu skrivenog kurikuluma, uključujući prakse, procedure, pravila, odnose i strukture. <ref name="Martin, Jane 1983"/> Mnogi izvori specifični za školu, od kojih su neki možda uključeni u ove aspekte učenja, daju važne elemente skrivenog kurikuluma. Ti izvori mogu uključivati, ali nisu ograničeni na, društvene strukture učionice, vršenje vlasti nastavnika, pravila koja reguliraju odnos između učitelja i učenika, standardne aktivnosti učenja, način komunikacije nastavnika, udžbenike, audio-vizualna pomagala, namještaj, arhitektura, disciplinske mjere, raspored, sustavi za praćenje i prioriteti u kurikulumu.<ref name="Martin, Jane 1983"/> Varijacije među ovim izvorima potiču razlike uočene pri uspoređivanju skrivenih kurikuluma koji odgovaraju različitim razrednim i društvenim statusima. "Svaka je škola istovremeno i izraz političke situacije i učiteljica politike."<ref name="GreatAtlantic1972">{{cite book|author=Great Atlantic and Pacific School Conspiracy (Group)|title=Doing your own school: a practical guide to starting and operating a community school|url=https://books.google.com/books?id=1Ws2AAAAIAAJ|accessdate=26 May 2013|year=1972|publisher=Beacon Press|isbn=978-0-8070-3172-8|page=95}}</ref>

Iako je stvarni materijal koji učenici usvajaju kroz skriveni kurikulum od najveće važnosti, osoblje koje ga prenosi evocira posebnu istragu. To se posebno odnosi na socijalne i moralne lekcije koje donosi skriveni kurikulum, jer se moralne karakteristike i ideologije učitelja i drugih autoritetnih osoba prevode u njihove lekcije, iako ne nužno s namjerom.<ref>Kohlberg, Lawrence. "The Moral Atmosphere of the School." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 61–81.</ref> Pa ipak, ta nenamjerna iskustva u učenju mogu biti rezultat interakcije ne samo s instruktorima, već i s vršnjacima. Kao i interakcije s autoritetima, interakcije među vršnjacima mogu promicati moralne i društvene ideale, ali i potaknuti razmjenu informacija, te su tako važni izvori znanja koji doprinose uspjehu skrivenog kurikuluma.

=== Heteronormativnost ===
Prema Merfatu Ayesh Alsubaieju, skriveni kurikulum [https://en.wikipedia.org/wiki/Heteronormativity heteronormativnosti] predstavlja brisanje [https://en.wikipedia.org/wiki/LGBT LGBTQ] identiteta u nastavnom planu i programu privilegiranjem heteroseksualnih identiteta.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Alsubaie|first=Merfat Ayesh|date=2015|title=Hidden Curriculum as One of Current Issue of Curriculum|url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1083566.pdf|journal=Journal of Education and Practice|volume=|pages=|via=}}</ref> U citatu iz Gust Yep-a, heteronormativnost je "pretpostavka i tvrdnja da je cijelo ljudsko iskustvo neupitno i automatski heteroseksualno".<ref name=":2">{{Cite journal|last=Yep|first=Gust|date=2002|title=From homophobia and heterosexism to heteronormativity|pmid=24804596|journal=Journal of Lesbian Studies|volume=6|pages=163–76|via=|doi=10.1300/J155v06n03_14}}</ref> Zakoni poput "[https://en.wikipedia.org/wiki/No_promo_homo_laws No Promo Homo]" koji zabranjuju spominjanje ili podučavanje o LGBTQ identitetima smatraju se djelotvornima za jačanje skrivenog kurikuluma heteronormativnosti.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Chesir-Teran|first=Daniel|date=2009|title=Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students|url=|journal=Journal of Youth and Adolescence|volume=|pages=|via=}}</ref><ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.glsen.org/learn/policy/issues/nopromohomo|title="No Promo Homo" Laws|website=GLSEN|language=en|access-date=2018-04-23}}</ref> Pored No Promo Homo zakona, trenutno više od polovice američkih država nije zakonski ovlašteno imati [https://en.wikipedia.org/wiki/Sex_education seksualno obrazovanje]. Prema Mary Preston, nedostatak seksualnog obrazovanja u školama uklanja LGBTQ identitete iz eksplicitnog kurikuluma i doprinosi skrivenom kurikulumu heteronormativnosti.<ref name=":5">{{Cite journal|last=Preston|first=Mary|date=2016|title=They're just not mature right now’: teachers' complicated perceptions of gender and anti-queer bullying|url=|journal=Sex Education|volume=|pages=|via=}}</ref>

Kada su učenici izvan granica heteroseksualne norme u školama, nekim je učenicima i nastavnicima pokazano da vrate studente u red tako da su u skladu s heteronormativnim očekivanjima.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Puchner|first=Laurel|date=2011|title=The right time and place? Middle school language arts teachers talk about not talking about sexual orientation|url=|journal=Equity and Excellence in Education|volume=|pages=|via=}}</ref> C. J. Pascoe rekao je da se postupak održavanja poretka odvija upotrebom nasilničkog ponašanja poput upotrebe riječi kao što su "peder, homić ili lezba" koje se koriste da bi se sramili studenti s identitetom izvan norme. Pascoe je rekao da uporaba LGBTQ pogrda tvori "Diskusiju o pederima". "Diskusija o pederima" u školama podržava heteronormativnost kao svetu, djeluje na prigušivanje LGBTQ glasova i postavlja LGBTQ identitet u skriveni kurikulum. <ref name=":0">{{Cite journal|last=Pascoe|first=C.J.|date=2005|title='Dude, you're a fag': Adolescent masculinity and the fag discourse|url=|journal=Sexualities|volume=|pages=|via=}}</ref>

=== Autizam ===
Izraz "skriveni kurikulum" odnosi se i na skup onih [https://en.wikipedia.org/wiki/Social_norms društvenih normi] i [https://en.wikipedia.org/wiki/Social_skills socijalnih vještina] koje osobe s [https://en.wikipedia.org/wiki/Autistic autizmom] moraju učiti eksplicitno, dok ih oni [https://en.wikipedia.org/wiki/Neurotypical neurotipični] ljudi uče automatski.<ref name="endow-2010">{{cite web|url=https://autism-society.org/wp-content/uploads/2014/04/hidden-curriculum.pdf|last=Endow|first=Judy|title=Navigating the Social World: The Importance of Teaching and Learning the Hidden Curriculum|date=2010|work=Autism Advocate|publisher=Autism Society|access-date=2020-03-03}}</ref>

== Funkcija ==

Iako skriveni kurikulum prenosi mnogo znanja učenicima, nejednakost koju promoviraju razlike između razreda i socijalnih statusa često priziva negativnu konotaciju. Na primjer, [https://en.wikipedia.org/wiki/Pierre_Bourdieu Pierre Bourdieu] tvrdi da kapital za obrazovanje mora biti dostupan kako bi se promicala akademska postignuća. Učinkovitost škola postaje ograničena kada su ti oblici kapitala nejednako raspoređeni.<ref>Gordon, Edmumd W., Beatrice L. Bridglall, and Aundra Saa Meroe. Preface. Supplemental Education: The Hidden Curriculum of High Academic Achievement. By Gordon, Edmumd W., Beatrice L. Bridglall, and Aundra Saa Meroe. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield Publishers, Inc., 2005. ix–x.</ref> Budući da se skriveni kurikulum smatra oblikom kapitala povezanim s obrazovanjem, on promiče tu neučinkovitost škola kao rezultat nejednake raspodjele. Skriveni kurikulum kao sredstvo društvene kontrole potiče prihvaćanje društvene sudbine bez promicanja racionalnog i reflektivnog razmatranja.<ref>Greene, Maxine. Introduction. The Hidden Curriculum and Moral Education. By Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 1–5.</ref> Prema Elizabeth Vallance, funkcije skrivenog kurikuluma uključuju "usvajanje vrijednosti, političku socijalizaciju, obuku poslušnosti i pokornosti, trajanje tradicionalnih klasnih struktura-funkcija koje se općenito mogu okarakterizirati kao društveni nadzor."<ref>Vallance, Elizabeth. "Hiding the Hidden Curriculum: An Interpretation of the Language of Justification in Nineteenth-Century Educational Reform." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 9–27.</ref> Skriveni kurikulum može također biti povezan s jačanjem socijalne nejednakosti, o čemu svjedoči razvoj različitih odnosa prema kapitalu temeljen na vrstama posla i radnim aktivnostima dodijeljenim studentima koji se razlikuju ovisno o društvenoj klasi. <ref>Anyon, Jean. "Social Class and the Hidden Curriculum of Work." The Hidden Curriculum and Moral Education. Ed. Giroux, Henry and David Purpel. Berkeley, California: McCutchan Publishing Corporation, 1983. 143–167.</ref>

Iako skriveni kurikulum ima negativne konotacije, on sam po sebi nije negativan, a prešutni čimbenici koji su uključeni mogu potencijalno utjecati na pozitivni razvoj učenika. Neki obrazovni pristupi, poput [https://en.wikipedia.org/wiki/Democratic_education demokratskog obrazovanja], aktivno nastoje umanjiti, izričiti i / ili preusmjeriti skriveni kurikulum na takav način da ima pozitivan razvojni utjecaj na učenike. Slično tome, u područjima [https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_education obrazovanja za okoliš] i [https://en.wikipedia.org/wiki/Education_for_sustainable_development obrazovanja za održivi razvoj], postojalo je zalaganje za što prirodnije i održivije školsko okruženje, tako da prešutne razvojne snage, kojima ovi fizički faktori djeluju na učenike, mogu postati pozitivni čimbenici u njihovom razvoju kao građana okoliša.<ref>{{Cite book|title=Earth in mind: On education, environment, and the human prospect|last=Orr|first=D.|publisher=Island Press|year=2004|isbn=|location=Covelo, CA|pages=}}</ref><ref>{{Cite book|title=Sustainable education: Re-visioning learning and change|last=Sterling|first=S.|publisher=Green Books|year=2001|isbn=|location=Devon, UK|pages=}}</ref>

== Visoko obrazovanje ==

Iako se studije o skrivenom kurikulumu uglavnom usredotočuju na fundamentalno osnovnoškolsko i srednješkolsko obrazovanje, visoko obrazovanje također osjeća učinke ovog latentnog znanja. Na primjer, spolne pristranosti postaju prisutne u određenim područjima studija; kvaliteta i iskustva povezana s prethodnim obrazovanjem postaju sve značajnija; a klasa, spol i rasa postaju očitiji na višim razinama obrazovanja.<ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Eric_Margolis_(sociologist) Margolis, Eric], Michael Soldatenko, Sandra Acker, and Marina Gair. "Peekaboo: Hiding and Outing the Curriculum." The Hidden Curriculum in Higher Education. Ed. Margolis, Eric. New York: Routledge, 2001.</ref>

Jedan dodatni aspekt skrivenog kurikuluma koji igra glavnu ulogu u razvoju učenika i njihovih sudbina je [https://en.wikipedia.org/wiki/Tracking_(education) tracking]. Ova metoda nametanja obrazovnih i karijernih puteva učenicima u mladoj dobi oslanja se na različite čimbenike kao što su klasa i status kako bi se pojačale socioekonomske razlike. Djeca su usmjerena na pravce koji ih vode prema socioekonomskim zanimanjima sličnim onima njihovih roditelja, bez pravog razmatranja njihovih snaga i slabosti. Dok studenti napreduju kroz obrazovni sustav, oni slijede svoje korake ispunjavanjem unaprijed utvrđenih tečajeva.<ref>Rosenbaum, James E. The Hidden Curriculum of High School Tracking. New York: John Wiley & Sons, 1976.</ref> Na primjer, ovo je jedan od glavnih faktora koji danas u Americi ograničavaju [https://en.wikipedia.org/wiki/Social_mobility socijalnu mobilnost].

== Književne reference ==

[https://en.wikipedia.org/wiki/John_Dewey John Dewey] istražio je skriveni nastavni plan i program obrazovanja u svojim radovima s početka 20. stoljeća, posebno njegov klasik, [https://en.wikisource.org/wiki/Democracy_and_Education Demokracija i obrazovanje]. Dewey je vidio obrasce i trendove koji se razvijaju u javnim školama i koji se prepuštaju njegovim demokratskim perspektivama. Njegov je rad vrlo brzo opovrgnuo teoretičar obrazovanja [https://en.wikipedia.org/wiki/George_Counts George Counts], čija je knjiga iz 1929. godine, [https://en.wikipedia.org/wiki/Dare_the_School_Build_a_New_Social_Order%3F Dare the School Build a New Social Order?] dovela u pitanje pretpostavljenu prirodu Deweyjevih djela. Counts je tvrdio da je Dewey pretpostavio jedinstven put kojim su prolazili svi mladi ljudi kako bi postali odrasli, ali Counts je isticao reaktivnu, prilagodljivu i višestruku prirodu učenja. Ovakva priroda uzrokovala je da su mnogi nastavnici usmrtili svoje poglede, prakse i ocjene uspješnosti učenika u određenim smjerovima koji su na njihove studente drastično utjecali. Ispite Countsa proširio je [https://en.wikipedia.org/wiki/Charles_A._Beard Charles A. Beard], a kasnije i [https://en.wikipedia.org/wiki/Myles_Horton Myles Horton] dok je stvarao ono što je postalo [https://en.wikipedia.org/wiki/Highlander_Folk_School Highlander Folk School] u Tennesseeju.

Izraz "skriveni kurikulum" navodno je skovao Philip W. Jackson (Life In Classrooms, 1968.). Tvrdio je da "[https://en.wikipedia.org/wiki/Education obrazovanje]" moramo razumijeti kao proces [https://en.wikipedia.org/wiki/Socialization socijalizacije]. Ubrzo nakon Jacksonovog kovanja izraza, [https://en.wikipedia.org/wiki/MIT MIT]-ov Benson Snyder objavio je [https://en.wikipedia.org/wiki/The_Hidden_Curriculum The Hidden Curriculum], koji se bavi pitanjem zašto učenici — čak i oni najdarovitiji — okreću leđa obrazovanju. Snyder zagovara tezu da je velik dio sukoba u kampusu i osobne anksioznosti studenata uzrokovan mnoštvom nestabilnih akademskih i društvenih normi koje sprečavaju sposobnost učenika da se razvijaju samostalno ili kreativno razmišljaju.

Skriveni kurikulum dodatno su istražili brojni nastavnici. Počevši s [https://en.wikipedia.org/wiki/Pedagogy_of_the_Oppressed Pedagogy of the Oppressed],objavljenom 1972., do kasnih 1990-ih, brazilski nastavnik [https://en.wikipedia.org/wiki/Paulo_Freire Paulo Freire] istražio je različite učinke pretpostavljene nastave na učenike, škole i društvo u cjelini.Freireova su istraživanja bila u skladu s istraživanjima [https://en.wikipedia.org/wiki/John_Caldwell_Holt John Holt] i [https://en.wikipedia.org/wiki/Ivan_Illich Ivan Illich], od kojih su svi brzo identificirani kao radikalni nastavnici. Ostali teoretičari koji su utvrdili jezivu prirodu skrivenih kurikuluma i skrivenih dnevnih reda uključuju [https://en.wikipedia.org/wiki/Neil_Postman Neil Postmana], [https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Goodman_(writer) Paul Goodmana], [https://en.wikipedia.org/wiki/Joel_Spring Joel Springa], [https://en.wikipedia.org/wiki/John_Taylor_Gatto John Taylor Gattoa] i drugi.

Novije definicije dao je Roland Meighan ("A Sociology of Education", 1981):
<blockquote>Skriveni kurikulum predaje škola, a ne bilo koji učitelj ... učenicima se nešto događa, o čemu se na predavanju nikad ne može govoriti ili o tome se moliti. Oni odabiru pristup životu i stav prema učenju.</blockquote>
i Michael Haralambos ("Sociology: Themes and Perspectives", 1991):
<blockquote>Skriveni kurikulum sastoji se od onih stvari koje učenici nauče kroz iskustvo tijekom pohađanja škole, a ne iz navedenih obrazovnih ciljeva takvih institucija.</blockquote>

Obrazovni kritičari [https://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Giroux Henry Giroux],<ref name="Giroux 1983"/> [https://en.wikipedia.org/wiki/Bell_hooks Bell Hooks], i [https://en.wikipedia.org/wiki/Jonathan_Kozol Jonathan Kozol] također su ispitali učinke skrivenog kurikuluma.

[https://en.wikipedia.org/wiki/Developmental_psychologist Psiholog razvoja] [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Kegan Robert Kegan] uputio je na skriveni kurikulum svakodnevnog života u svojoj knjizi iz 1994. godine [https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Kegan#In_Over_Our_Heads In Over Our Heads], koja se usredotočila na odnos [https://en.wikipedia.org/wiki/Cognitive_development kognitivnog razvoja] i "kognitivnih zahtjeva" kulturnih očekivanja.

Profesor komunikacije [https://en.wikipedia.org/wiki/Joseph_Turow Joseph Turow], u svojoj knjizi iz 2017. godine ''The Aisles Have Eyes'', upotrijebio je koncept kako bi opisao akulturaciju za masivno [https://en.wikipedia.org/wiki/Data_collection prikupljanje osobnih podataka]; napisao je:<ref>{{[https://en.wikipedia.org/wiki/Joseph_Turow cite book |last=Turow |first=Joseph |authorlink=Joseph Turow] |date=2017 |title=The aisles have eyes: how retailers track your shopping, strip your privacy, and define your power |location=New Haven [https://en.wikipedia.org/wiki/Yale_University_Press |publisher=[[Yale University Press<nowiki>]]</nowiki>] |isbn=9780300212198 |oclc=959871776}}</ref>
<blockquote>Sama djela koja zaziraju privatnost i zagovornici borbe protiv diskriminacije već postaju svakodnevna navika u američkim životima i dio su američkih kulturnih rutina. Maloprodaja je na vodećem rubu novog skrivenog kurikuluma za američko društvo - podučavajući ljude ono od čega moraju odustati da bi se snalazili u dvadeset prvom stoljeću.</blockquote>

== Više ==
{{Div col|colwidth=30em}}
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Curriculum Curriculum]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Curriculum_studies Curriculum studies]
* ''[https://en.wikipedia.org/wiki/Dumbing_Us_Down Dumbing Us Down]''
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Educational_assessment Educational assessment]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Educational_inequality Educational inequality]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Ideology_and_Ideological_State_Apparatuses Ideology and Ideological State Apparatuses]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Tacit_knowledge Tacit knowledge]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Youth_voice Youth voice] in education
{{Div col end}}

== Izvori ==
{{reflist|colwidth=30em}}

{{DEFAULTSORT:Hidden Curriculum}}
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]]
[[Kategorija:Pedagogija]]