WikiSysop: bny

2022-04-14T13:52:24Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 13:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Skolastika'''-->~~[[Datoteka:Laurentius de Voltolina 001.jpg\|mini\|300px\|desno\|Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači <small>(14. st.)</small>]]		[[Datoteka:Laurentius de Voltolina 001.jpg\|mini\|300px\|desno\|Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači <small>(14. st.)</small>]]

	'''Skolastika''' ([[grčki\|grč.]] '''{{polytonic\|σχολή}}''', [[latinski\|lat.]] '''schola''', ''dokolica'' > ''učeno razlaganje'' > ''škola''; '''scholasticus''', ''učenjački'' i ''učenjak'') je filozofska i teološka [[metoda]] poučavanja u kršćanskim [[škola]]ma, prvo onima u sastavu [[samostan]]a, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na [[sveučilište\|sveučilištima]]. To je oznaka za [[srednji vijek\|srednjovjekovni]] način filozofiranja, koji je ciljao na pomirenje [[Antička filozofija\|antičke]] – prvenstveno [[Aristotel]]ove – [[filozofija\|filozofije]] s [[Kršćanstvo\|kršćanskom]] [[teologija\|teologijom]]. Stoljećima – koliko je skolastika trajala – kršćanski je intelektualac (redovnik, klerik) bio «školnik», što znači da je filozofiju shvaćao ne kao slobodno istraživanje, nego kao učenje i poučavanje u službi teologije (pod motom ''philosophia ancilla theologiae'').		'''Skolastika''' ([[grčki\|grč.]] '''{{polytonic\|σχολή}}''', [[latinski\|lat.]] '''schola''', ''dokolica'' > ''učeno razlaganje'' > ''škola''; '''scholasticus''', ''učenjački'' i ''učenjak'') je filozofska i teološka [[metoda]] poučavanja u kršćanskim [[škola]]ma, prvo onima u sastavu [[samostan]]a, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na [[sveučilište\|sveučilištima]]. To je oznaka za [[srednji vijek\|srednjovjekovni]] način filozofiranja, koji je ciljao na pomirenje [[Antička filozofija\|antičke]] – prvenstveno [[Aristotel]]ove – [[filozofija\|filozofije]] s [[Kršćanstvo\|kršćanskom]] [[teologija\|teologijom]]. Stoljećima – koliko je skolastika trajala – kršćanski je intelektualac (redovnik, klerik) bio «školnik», što znači da je filozofiju shvaćao ne kao slobodno istraživanje, nego kao učenje i poučavanje u službi teologije (pod motom ''philosophia ancilla theologiae'').

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-13T10:17:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Laurentius de Voltolina 001.jpg|mini|300px|desno|Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.)]]

'''Skolastika''' ([[grčki|grč.]] '''{{polytonic|σχολή}}''', [[latinski|lat.]] '''schola''', ''dokolica'' > ''učeno razlaganje'' > ''škola''; '''scholasticus''', ''učenjački'' i ''učenjak'') je filozofska i teološka [[metoda]] poučavanja u kršćanskim [[škola]]ma, prvo onima u sastavu [[samostan]]a, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na [[sveučilište|sveučilištima]]. To je oznaka za [[srednji vijek|srednjovjekovni]] način filozofiranja, koji je ciljao na pomirenje [[Antička filozofija|antičke]] – prvenstveno [[Aristotel]]ove – [[filozofija|filozofije]] s [[Kršćanstvo|kršćanskom]] [[teologija|teologijom]]. Stoljećima – koliko je skolastika trajala – kršćanski je intelektualac (redovnik, klerik) bio «školnik», što znači da je filozofiju shvaćao ne kao slobodno istraživanje, nego kao učenje i poučavanje u službi teologije (pod motom ''philosophia ancilla theologiae'').

Nerijetko se – ponešto neprecizno – skolastikom naziva sva filozofska, teološka i znanstvena misao [[srednji vijek|srednjega vijeka]].

== Kontekst ==
[[Datoteka:University of Salamanca.jpg|mini|Fasada sveučilišta u Salamanki]]
Kršćanska se skolastička [[spekulacija]] odvijala unutar tradicije i pravovjerja što su ih ustanovili [[katoličanstvo|crkveni]] autoriteti. Prema skolastičarima, ne postoji neka [[istina]] koju bi trebalo tražiti, koja ne bi već bila dana; jer sve što je valjalo reći već je bilo predmetom božanske [[objava|objave]] i sadržano je u [[Biblija|Svetom pismu]]. [[Stari zavjet|Stari]] i [[Novi zavjet]], neposredna riječ [[Bog Otac|Božja]], predstavljaju najveći među svim autoritetima; oni su [[dogma]] koja ne može biti predmetom diskusije a da se ne zapadne u [[grijeh]] ili [[hereza|herezu]], a zadaća je srednjovjekovnog mislioca pokušati razjasniti ne uvijek očit smisao Pisma ili djela nekog ''[[auktora]]'' (renomiranog autora), uz pozivanje na spise drugih odabranih autora.

U jesen srednjeg vijeka na zalazu je bila i skolastika, zbog unutarnje [[kriza|krize]] određene samom njezinom prirodom, to jest zbog poimanja da je sve [[znanje]] zatvoren i već konačno dan sistem. Napretkom [[znanost]]i, rezultati skolastičke metode postajali su sve suptilniji i zamršeniji, a pribjegavanje znanju i mudrosti [[stari vijek|staroga vijeka]] razotkrivalo se u svoj svojoj problematičnosti. Prijevodi djela [[antika|antičkih]] autora s [[arapski|arapskog]] i grčkog ([[12. stoljeće|12.]]-13. st.) stavljali su na raspolaganje sve veći broj ranije izostavljanih ''auktora'', dok je napredak filologije otkrio da su mogi autori, naročito Platon i Aristotel, nepomirljivi kako između sebe tako i s kršćanskom doktrinom. Bilo je zaprepašćujuće, primjerice, otkriće da je Aristotel – konačno u većem opsegu dostupan u [[Averroes]]ovom prijevodu – držao da je pojedinačna [[duša]] («[[forma]]» tijela) smrtna, što je antikršćanska, a možda i [[ateizam|ateistička]] teza.

== Srednjovjekovno školstvo ==
[[Datoteka:Septem-artes-liberales Herrad-von-Landsberg Hortus-deliciarum 1180.jpg|mini|'''Sedam slobodnih vještina'''; u sredini sjedi Filozofija Herrad von Landsberg (12. st.)]]
Nastavni program srednjovjekovnih škola sastojao se od «sedam slobodnih vještina» (''septem artes liberales''). Slobodnima su se zvale zato što je bavljenje njima pretpostavljalo dokolicu (''sholế''). Sedam slobodnih vještina dijelilo se na ''trivij'' ([[gramatika]], [[retorika]] i [[dijalektika]]) i ''kvadrivij'' ([[aritmetika]], [[geometrija]], [[astronomija]] i [[muzika]]). Najviši cilj znanstvenog rada bio je sistematizacija odranije danog sadržaja. Dana se građa strukturirala u cjelinu primjenom [[definicija]], klasifikacija, [[silogizam|silogističkog]] [[dokaz]]ivanja, '''[[dedukcija|dedukcijom]]''' iz [[aksiom]]a i definicija.

Metode poučavanja u srednjovjekovnim školama bile su:
* ''lectio'', metoda zajedničkog čitanja i komentara, objašnjavanja i tumačenja filozofskog ili teološkog teksta nekog od ''auktora''
* ''disputatio'' ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''disput''), metoda praktične primjene silogističkih pravila u dokazivanju nekog spornog pitanja; usmena rasprava.

=== Metoda ===
[[Datoteka:Dialectica.jpg|mini|'''Dijalektika''' Hans Sebald Beham (16. st.)]]
Skolastika je temeljne [[metafizika|metafizičke]] pojmove naslijeđene [[Grčka filozofija|grčkom filozofskom tradicijom]] preoblikovala i primijenila na objavljene istine, uz postavku da se [[spoznaja]] ravna stanovitim vječnim i nepromjenjivim načelima i uz uvijek naglašavanu različitost i jedinstvo [[Religija|vjere]] i [[Znanje|znanja]], [[Teologija|teologije]] i filozofije.

Skolastičke metode stavljaju naglasak na [[Dijalektika|dijalektičko]] mišljenje i debatno nadmetanje. Primarna svrha skolastike bila je pronaći odgovor na neko pitanje ili razriješiti neku kontradikciju.

Skolastičari bi kao predmet istraživanja prvo izabrali djelo, primjerice knjigu iz [[Biblija|Biblije]] ili spis što ga je napisao kakav renomirani učenjak, ''auktor''. Čitajući knjigu kritički i u cijelosti, slušači su učili cijeniti teorije ''auktora''. Onda bi uzeli u obzir i druge dokumente povezane s izvornim tekstom, primjerice odredbe [[Ekumenski sabor|ekumenskih sabora]], papinske poslanice, ili štogod drugo na tu temu, bilo suvremenih bilo ranijih autora. Oko pitanja koja se nisu najuže ticale teologije, kao autoriteti su se dopuštali ne samo veliki grčki, nego i [[islam]]ski filozofi.

Potom bi se pribilježile točke neslaganja i prijepora pronađene u tim raznolikim izvorima. Takve pojedinačne rečenice ili ulomci zvali su se ''sententiae''. Biblija, primjerice, sadržava brojna prividna proturječja, i te su kontradikcije već pretresli brojni drugi učenjaci. Skolastičar bi prikupio sve argumente o kontradikcijama te ih sa svih ih strana kritički razmotrio.
[[Datoteka:KellsFol027v4Evang.jpg|mini|lijevo|Četiri kanonska evanđelja: '''autoritet kao istina''' (Simboli evanđelista u ''Knjizi iz Kellsa'')]]

Nakon što bi se naveli izvori i nesuglasice, dijalektički bi se prividno proturječni argumenti spojili u usklađenu i usuglašenu cjelinu. To se postizalo na dva načina.

Prvo, [[Filologija|filološkom]] analizom, gdje su se propitivale konkretne riječi i dokazivalo se da bi one mogle imati više od jednog značenja te da je autor riječi mogao pridati neko drugo značenje. Dvosmislenost u riječima mogla se koristiti da se nađu dodirne točke između dva inače kontradiktorna iskaza. Drugo, [[Logika|logičkom]] analizom – koja se oslanjala na pravila formalne logike – da se pokaže da kontradikcija nije ni bilo, nego je riječ o iskrivljenom tumačenju čitatelja.

==== Auktori ====
Kao auktori najčešće su se uzimali sljedeći autori i djela:
*[[Biblija]]
*[[Platon]] (naročito dijalog ''[[Timej (dijalog)|Timej]]'')
*[[Aristotel]] ("Filozof") i njegov prevoditelj i komentator Averroes ("Komentator")
*[[Aurelije Augustin]]
*[[Boecije|Boetije]] i njegov spis ''[[Utjeha filozofije]]''
*[[Petrus Lombardus]] (točnije, njegovo djelo ''Libri Quattuor Sententiarum'')

== Podjela po razdobljima ==
Skolastika se može podijeliti u sljedeća razdoblja:

* <tt>'''Rana skolastika''' (oko 800. – 1200./1250.).</tt> Postavlja se problem [[univerzalije|univerzalija]], proučavaju se Aristotelovi logički spisi, uobličuje se skolastička metoda
* <tt>'''Zrela skolastika''' (oko 1200./1250. – 1350./1400.).</tt> Proučavaju se i ostali Aristotelovi spisi, polemizira se s [[Islamska skolastika|islamskom]] i židovskom filozofijom, vjerske istine nastoje se pomiriti s filozofijom, točnije kršćanska tradicija s Aristotelovim nasljeđem
* <tt>'''Kasna skolastika''' (oko 1350./1400. – 1500.).</tt> Ovo je razdoblje razračunavanja s okamizmom; obilježio ga je i razdor između [[misticizam|mističnog]] iskustva i skolastičkog nauka
* <tt>'''Novovjekovna skolastika''' (16.-17. st.).</tt> Ovo razdoblje, nakon [[reformacija|reformacije]] i [[renesansa|renesanse]], posebno je obilježilo španjolsku i talijansku filozofiju
* <tt>'''Novoskolastika''' (od 19. st. naovamo).</tt> Nakon brojnih kritika, koje su je karakterizirale povijesnom i ograničenom na [[srednji vijek]], skolastika se rehabilitira.

== Predstavnici ==
=== Rana skolastika ===
[[Anselmo Canterburyjski]] ponekad se naziva ocem skolastike, zbog istaknutog mjesta koje u njegovoj teologiji zauzima [[razum]]. Dok je djelo njegovog jedinog velikog prethodnika, [[Ivan Skot Eriugena|Eriugene]], sadržavalo previše [[Spekulacija|spekulativnih]] i [[Misticizam|mističnih]] elemenata za dosljednog skolastičkog učenjaka, u Anselma nailazimo na klasične karakteristike skolastičke teološke misli: priznanje veze razuma i objave te pokušaje da se razradi racionalan sustav vjere. Valja ipak reći da Anselmov pristup u njegovo doba nije bio naročito utjecajan, te da se i on sam ograđivao od naučavanja katedralnih škola.

Među ostalim autorima i djelima ovog razdoblja valja još posebno istaknuti [[Anselmo iz Laona|Anselma iz Laona]] i njegove glose uz [[Sveto pismo]], [[Petar Abelard|Abelarda]] zaslužnoga za zamah dijalektike (jedne od ''vještina'' srednjovjekovnog trivija) te [[Petrus Lombardus|Petrusa Lombardusa]] i njegovu zbirku sentencija tj. mišljenja [[crkveni oci|crkvenih otaca]] i drugih ''auktora'' (''[[Libri Quattuor Sententiarum]]'').
[[Datoteka:Anselm of Canterbury.jpg|lijevo|140px|mini|'''Anselmo Canterburyjski''']]

==== Najznačajniji predstavnici ====
* [[Anselmo Canterburyjski]] ([[1033.]] – [[1109.]])
* [[Anselmo iz Laona]] (oko 1050.-[[1117.]])
* [[Hugo od sv. Viktora]] ([[1078.]] – [[1151.]])
* [[Petar Abelard]] ([[1079.]] – [[1142.]])
* [[Bernard od Clairvauxa]] ([[1090.]] – [[1153.]])
* [[Hildegarda iz Bingena]] ([[1098.]]-1179.)
* [[Petrus Lombardus]] (oko 1100.-[[1160.]])
* [[Alan iz Lillea]] (oko 1128.-[[1202.]])
* [[Joakim da Fiore]] (oko 1135.-1202.)

=== Zrela skolastika ===
U ovome je periodu skolastička je metoda – kombinirajući [[logika pojmova|logiku pojmova]], [[metafizika|metafiziku]] i [[semantika|semantiku]] u jednu disciplinu – izašla iz okvira teologije i proširila se i na filozofiju prirode, psihologiju, [[Teorija spoznaje|teoriju spoznaje]] i [[filozofija znanosti|filozofiju znanosti]]. U Španjolskoj su skolastičari dali znatan doprinos i [[ekonomija|ekonomskoj]] teoriji. 
Za zamah [[filozofija prirode|filozofije prirode]] i znanstvene metode na tlu teologije posebno su zaslužni [[Robert Grosseteste]] i [[Roger Bacon]].

Povijesni kontekst ovoga razdoblja obilježili su pokušaji gušenja različitih heterodoksnih vjerskih pokreta, kakvi su bili [[katari]] i [[valdenzi]]. Usporedan zamah [[Prosjački redovi|prosjačkih redova]] (osobito [[franjevci|franjevaca]] i [[dominikanci|dominikanaca]]) dijelom se može tumačiti kao vid ortodoksne alternative [[hereza|heretičkim]] pokretima. 
Iz redova franjevaca i dominikanaca potekli su teolozi kao što su [[Aleksandar Haleški]] i [[Bonaventura]] (oba franjevci) te [[Toma Akvinski]] (dominikanac).

To je također doba procvata [[mistika|mističke]] teologije, gdje su i žene – poput [[Mechthild iz Magdeburga]] – igrale važnu ulogu.
[[Datoteka:Giovanni di Paolo St. Thomas Aquinas Confounding Averroës.JPG|lijevo|210px|mini|'''Sv. Toma Akvinski''' zbunjuje Averroesa (Giovanni di Paolo, 15. st)]]
==== Najznačajniji predstavnici ====
* [[Sveti Dominik|Sv. Dominik]] ([[1170.]] – [[1221.]])
* [[Robert Grosseteste]] (oko [[1175.]] – [[1253.]])
* [[Sv. Franjo Asiški]] ([[1182.]] – [[1226.]])
* [[Aleksandar Haleški]] (oko 1185.-[[1245.]])
* [[Mechthild iz Magdeburga]] ([[1210.]] – [[1285.]])
* [[Roger Bacon]] ([[1214.]] – [[1294.]])
* [[Sveti Bonaventura|Sv. Bonaventura]] (1221.-[[1274.]])
* [[Sveti Toma Akvinski|Sv. Toma Akvinski]] ([[1225.]]-1274.)
* [[Anđela iz Foligna]] ([[1248.]] – [[1309.]])
* [[Meister Eckhart]] ([[1260.]] – [[1328.]])
* [[Marsilije iz Padove]] ([[1270.]] – [[1342.]])
* [[Duns Scot]] ([[1266.]] – [[1308.]])
* [[William Occam]] (oko 1285.-[[1349.]])

=== Kasna skolastika ===
Kasnu je skolastiku u filozofiji obilježilo razračunavanje s tradicijom [[Ivan Duns Škot|skotističkog]] [[voluntarizam|voluntarizma]] i [[William Occam|okamističkog]] [[nominalizam|nominalizma]] te sve kompleksnija, suptilnija i kruća terminologija i [[pojam|pojmovna]] diferenciranost.

Istodobno, to je razdoblje u kojemu su bili djelatni raznoliki pokreti s ciljem reforme institucionalne crkve ([[koncilijarizam]], [[lolardi]], [[husiti]]). Širili su se i različiti pokreti duhovne obnove, kao što je ''[[devotio moderna]]''.

Nepomirljiv razdor između struja koje je odlikovao strog i formalistički filozofsko-teološkog nauk i onih koje su davale prednost neposrednom mističnom iskustvu najavio je razrješenje skolastike. Također, izvana, u duhu [[humanizam|humanizma]], skolastika je viđena kao krut, zastario i neprikladan način filozofiranja, te je potisnuta i donekle zaboravljena (premda se mjestimice i dalje njegovala, primjerice u [[Salamanca|Salamanki]]).
[[Datoteka:Thomas a kempis agnietenberg painting.jpg|mini|lijevo|'''Toma Kempenac''' na brdu Sv. Agneze (nepoznat autor, 16. st)]]
==== Najznačajniji predstavnici ====
* [[John Wycliffe]] (oko [[1320.]] – [[1384.]])
* [[Julijana iz Norwicha]] ([[1342.]] – [[1413.]])
* [[Geert Groote]] ([[1340.]] – [[1384.]])
* [[Sveta Katarina Sijenska|Sv. Katarina Sijenska]] ([[1347.]] – [[1380.]])
* [[Jean Gerson]] ([[1363.]] – [[1429.]])
* [[Jan Hus]] (oko [[1369.]] – [[1415.]])
* [[Toma Kempenac]] ([[1380.]] – [[1471.]])



== Također pogledajte ==

* [[Kršćanska filozofija]]
* [[Katolicizam]]

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/eb/article-9108672/Scholasticism Scholasticism] (''Encyclopædia Britannica'')
* {{eng oznaka}} Joseph Rickaby, [http://www2.nd.edu/Departments/Maritain/etext/scholas1.htm Scholasticism] (''Jacques Maritain Center'')
* {{eng oznaka}} [http://www.newadvent.org/cathen/13548a.htm Scholasticism] (''The Catholic Encyclopedia'')

{{filozofija}}

[[Kategorija:Kršćanska skolastika| ]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna filozofija]]

Skolastika - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica