WikiSysop: bny

2022-04-14T12:34:23Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 12:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Skiti'''-->~~{{Infookvir etnička grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime =Skiti		\| ime =Skiti
	\| slika =[[Datoteka:Scythia-Parthia 100 BC.png\|300px]]		\| slika =[[Datoteka:Scythia-Parthia 100 BC.png\|300px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

2021-12-16T23:44:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2021. u 23:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Skiti'''-->{{~~Etnička~~ grupa		<!--'''Skiti'''-->{{Infookvir etnička grupa
	\| ime =Skiti		\| ime =Skiti
	\| slika =[[Datoteka:Scythia-Parthia 100 BC.png\|300px]]		\| slika =[[Datoteka:Scythia-Parthia 100 BC.png\|300px]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T09:26:23Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 09:26
Redak 87:		Redak 87:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Scythians}}~~

	{{Rusija}}		{{Rusija}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T05:35:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Etnička grupa
| ime =Skiti
| slika =[[Datoteka:Scythia-Parthia 100 BC.png|300px]]
| opis slike =Rasprostiranje [[Skitija|Skitije]] u [[1. stoljeće pr. Kr.]] (narančasto)
| populacija =nepoznato
| regije = [[Istočna Europa]] [[Centralna Azija]] [[Zapadna Azija]] Sjeverna [[Indija]]
| jezik = [[skitski jezik]] - jedan od [[Iranski jezici|iranskih jezika]]
| vjera = [[animizam]]
| srodne = [[Sarmati]] [[Dahejci]] [[Saki]] [[Indo-Skiti]] [[Masageti]] [[Jati]] [[Nairi]]
}}

'''Skiti''' ([[grčki]]: ''Σκύθες, Σκύθοι''), [[Nomadski narodi|nomadski narodi]] i plemena [[Iranski narodi|iranskog]] porijekla koja u 8. i 7. stoljeću pr. Kr. migriraju iz središnje [[Azija|Azije]] na područje čije je središte bila današnja [[Ukrajina]], i gdje su osnovali tzv. Skitsko kraljevstvo. [[Skitija]] se protezala sve od [[Dunav]]a na zapadu pa do granica [[Kina|Kine]] na istoku a vladavina ovog naroda održala se negdje do 2. stoljeća pr. Kr.
Skiti su bili veoma vješti nomadski jahači koji nije imao svoj sistem pisanja, a većina podataka o njima potjeće od Grka [[Herodot]]a koji je živio u 5. stoljeću pr. Kr. Njihove 'kuće' bili su šatori od pusti koje su prenosili na kolima sa volovskim zapregama. Poznavali su [[stremen]] i [[laso]] i kao i [[Sarmati]] pili su uzavrelo kobilje mlijeko, '[[kumys]]'. [[Grci]] koji su ih nazivali barbarima trgovali su sa njima u 7. stoljeću pr. Kr. prodajući im [[vino]] i drugu luksuznu robu. Poznato je da su u istom stoljeću upali u gornju [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] i [[Sirija|Siriju]] i u 4. stoljeću pr. Kr. na [[Balkan]], te da su ratovali sa [[Darije I. Veliki|Darijem I.]] ([[512. pr. Kr.]]). Oko [[300.]] su iščezli na [[Balkan|Balkanu]], a u [[Rusija|Rusiji]] su ih tijekom [[2. godina prije Krista|2.]] ili [[1. godina prije Krista|1.]] [[Prije Krista|godine prije Krista]] zamijenili [[Sarmati]].

== Ime ==

'''Skite''' je prozvao [[Herodot]] (Historija 4.6) po ''Skolotoi'' kako su sami sebe zvali. Grčki naziv ''Skythēs'' je vjerojatno inačica istog imena, ili ''*Skuδa''- (gdje Herod nepoznati glas [ð] mijenja s Λ; dok -toi predstavlja istočnoiransku množinu nastavka -ta). Ova riječ je izvorno značila "strijelac", a izvedena je od indo-europskog korijena ''*skeud-'' u značenju "bacati, pucati" (usporedi s [[engleski]]m ''shoot'', ili [[njemački]]m ''Schütze'').

[[Sogdijanci]] su svoje ime - ''Swγδ'', najvjerojatnije izveli iz istog korijena (''*Skuδa > *Suγuδa'' s anaptičkim glasnikom). Ime postoji i u [[Asirski|asirskom jeziku]] u obliku ''Aškuzai'' ili ''Iškuzai'' ("Skit"). Što je možda bio izvor biblijskom [[Hebrejski|hebrejskom]] nazivu ''Aškenaz'' (izvorno ''*אשכוז'' ’škuz se pogrešno čita kao ''אשכנז'' ’šknz), što je bio kasniji [[Židovi|židovski]] naziv za [[Germani|germanska]] područja [[Srednja Europa|središnje Europe]] i skupni naziv za Židove koji su živjeli na tim područjima - ''Aškenazi'' ("[[Nijemci]]") koji su sebe tada nazivali [[Teutonski viteški red|Teutoncima]] ili Vendelima.

== Etnografske odlike ==
[[Datoteka:Бой скифов со славянами.jpg|mini|300px|lijevo|<center>[[Romantizam|Romantičarski]] prikaz ''Bitke Skita i Slavena'' ([[Viktor Vasnetsov|Viktora Vaznjecova]] iz [[1881.]])<center>]]
[[Datoteka:Scythian Warriors.jpg|mini|300px|<center>Skitski ratnici s vrča od [[elektrum]]a iz [[kurgan]]a Kul-Oba iz [[Kerč]]a u [[Ukrajina|Ukrajini]]]]
Skiti su prvi nomadski narod koji se pojavio na stepi kao vješt jahači narod, na [[konj]]ima, i bez [[sedlo|sedla]]. Njihova velika vještina u jahanju uskoro će biti prihvaćena od susjednih naroda sa kojima su došli u kontakte. Služili su se i volovskim zapregama na kojima su prenosili svoje pustene [[šator]]e prilikom čestih seoba. Ovaj narod razvio je kulturu sa umjetnošću koja je poznata kao 'stepska umjetnost', a poznavali su i jedan običaj za koje mnogi misle da je bio raširen tek kod američkih [[Indijanci|Indijanaca]], to je [[skalpiranje]]. Skiti su bili prvi narod kod kojih je uočen ovaj surovi ratnički običaj, a još ga je prije 2500 godina opisao grčki povjesničar Herodot. Potvrdu o običaju skalpiranja raširenu među Skitima potvrdili su i [[arheologija|arheolozi]] koji su pronašli prve čvrste dokaze. Iskopane su četiri muške [[lubanja|lubanje]] na kojima su ostali tragovi operacije skalpiranja i koje se danas nalaze u [[Rusija|ruskim]] [[muzej]]ima. Tri od ovih lubanja porijeklom su sa skitskog groblja, a četvrta iz skitskog kraljevskog groba, na [[mumifikacija|mumificiranom]] tijelu, a oba se mjesta nalaze u južnom [[Sibir]]u. O običajima skalpiranja među Skitima upućena je dr. [[Eileen M. Murphy]] na Queen's University u [[Belfast]]u.

[[Datoteka:PazyrikHorseman.JPG|mini|200px|<center>Konjanik iz Pazyryka u Sibiru [[tapiserija]] u [[Ermitaž]]u, [[Sankt Peterburg]]<center>]]
Ono što se zna o Skitima ostavio nam je Herodot, ili je ostalo zakopano u skitskim grobovima, veoma dobro očuvanim. U [[Pazyryk]]u na rijeci [[Bolshoy Ulagan]] su skitski grobovi iz 5. stoljeća pr. Kr. ostali pod naslagama leda, gdje se očuvao sav organski materijal, koji bi u normalnim okolnostima istrunuo. Pazyryk se nalazi u suhoj dolini u [[Kazahstan]]u, a sastoji se od 5 velikih i devet malenih grobnih humaka koji datiraju u vremenu između 5. i 3. stoljeća pr. Kr., iskopanih [[1929.]] i između [[1947.]] i [[1949.]] Oni su najvažniji izvor podataka o Skitima prije njihove migracije u zapadnu Aziju i Europu. Pronađena su drvena kola, razni predmeti od [[koža|kože]], drveta, konjska oprema, glazbeni instrumenti, [[krzno]], [[tekstil]], [[sag]]ovi ([http://www9.georgetown.edu/faculty/millwarj/website%20images/pazyryk_carpet.jpg Najstariji pleteni sag, pronađen u smrznutom skitskom grobu u Pazaryku na planinama Altaj, datira iz 5. stoljeća pr. Kr. (slika)]), [[svila]] i tetovirana tijela pokojnika. –Svila je porijeklom iz [[Kina|Kine]], i po svoj prilici bili su posrednici [[trgovina|trgovini]] ovom veoma traženom robom. Skiti su razvili svoju osobito vlastitu umjetnost i nisu bili siromašan narod. Imali su i [[zlato|zlata]] i voljeli su ga, a neki zlatni i [[bronca|brončani]] predmeti pronađeni su i u području [[Kostromskaya|Kostromskaye]] u južnom Sibiru i porijeklom su iz grčkih gradova na crnomorskoj obali ili su ih radili grčki umjetnici koji su živjeli u Skitiji.

Jedina stalna naselja Skita nalazila su se u južnom Sibiru, a i ona su rijetka. Najpoznatije se nalazilo sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]] kod Kamenskoye, bilo je to veliko utvrđeno naselje. Većina ih je bila nomadska a kretali su se sa stadima [[govedo|goveda]], [[ovca|ovaca]] i konja, prevozeći svoje šatore na zapregama, u potrazi za pasišnjacima, a ponekad bi se kad je prigoda pozabavili i lovom. Skit je jahač, naoružan lukom i strijelom, vrstan ratnik koji poznaje [[gerila|gerilsku]] [[vojna taktika|taktiku]] i koji će u skalpirati svog pobijeđenog neprijatelja. I Grci i Perzijanci Skitima su se znali služiti kao najmljenom konjicom, u to vrijeme najboljih jahača svijeta.

Skitska plemena napadaju na istočnu i jugoistočnu Europu u 4 stoljeću pr. Kr., a njihovi grobovi pronađeni su od sjeverne [[Njemačka|Njemačke]] do [[Balkan]]a.

== Povijest ==

''' ''Porijeklo i mit'' '''

Skitska glavna plemena potjeću prema mitu, od tri brata, sinova [[Targitaos]]a, to su: [[Lipoxais]] (Leipoxais), [[Arpoxais]] i [[Kolaxais]]. Najstariji od braće, Lipoxais, postade začetnik plemena Auchatai, Skythai geōrgoi (“farmerski Skiti”) ili Skiti-ratari. Drugi mlađi brat Arpoxais začme plemena Katiaroi i Traspies, a to bi trebali biti Skythai nomads, odnosno Skiti-nomadi i najmlađi Kolaxais postade praotac kraljeva, odnosno Kraljevskih Skita, plemena koje poznajemo i pod imenom Paralatai ili kako ih identificira Holzer kao Skythai basilēioi.

''' ''Sakâ'' '''

[[Datoteka:AzesIITriratna.jpg|mini|300px|<center>Srebrni novac kralja [[Azes II.|Azesa II.]] (oko [[35. pr. Kr.|35.]]-[[12. pr. Kr.]]) s [[Budizam|budističkim]] simbolom [[triratna|triratne]] u lijevom polju stražnjeg dijela kovanice.<center>]]
Srednjoazijska stepa, dom stoljećima je bila dom mnogih plemena što su napadali urbane centre na zapadu i jugu. Prvi ih opisuje Herodot i često ove skupine naziva Sacae. Sami sebe ovi Sacae i Skiti nazivali su ''Skudat'', i uz isto ime imali su iste običaje. Perzijanci su ih nazvali Sakâ, [[Grci]] ih prozvaše Skythai a Kinezi Sai.

Skitsko porijeklo treba tražiti u plemenima koja su učestvovala u stvaranjima indiranskih (arijskih) naroda koji se na području današnjeg [[Afganistan]]a podijeliše na nekoliko glavnih skupina. Ova plemena početkom 2. tisućljeća pr. Kr. koja su još govorila proto-indoiranskim jezikom sa područja Ukrajine migriraju na jugoistok gdje tada sa arheološke točke gledišta pastoralnu kulturu [[jamnaja]] mijenja andronovska kultura, tako prozvana po selu [[Andronovo]]. Zauzeše područje kasnijeg Afganistana i podijeliše se na iransku i [[Indijski narodi|indijsku]] grupu. Prvi se zatim nasele oko [[1000. pr. Kr.]] u zemlji Aria, čije će se ime sačuvati u riječi [[Iran]]. Druga grupa stigla je oko 1500. pr. Kr. na područje [[Pandžab]]a. Od drugog tisućljeća postoje dvije skupine jezika kojima govore njihovi potomci, a to su indoarijska i iranska.

Indijska grana, današnji su [[Hindusi]] koji na području [[Indija|Indije]] stvoriše više naroda koji su razvili vlastite jezike. Iranska grupa podijeli se na brojna plemena, a to su:
a) Perzijanci s plemenima [[Pasargad]], [[Maraphii]] i [[Maspii]]. Plemenu Pasargadi pripada i klan [[Ahemenidi|Ahemenida]] čijeg je porijekla prva perzijska dinastija. Ostala plemena bila su nomadska: [[Dahae]], [[Mardi]], [[Dropici]], [[Sagarti]].

Druga grupa iranskih plemena su [[Kimerijci]] koje su [[Asirci]] nazvali ''Gimirru''. Po njima [[Krim]] je dobio ime. Ovi u ranom 7. stoljeću uništiše kraljevstvo [[Urartu]]. Kimerijci su po svoj prilici potisnuli Skiti jer su se još očuvale kimerijske utvrde.

Od ovih iranskih plemena u u 6, 5, i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] preostalo je nekoliko nomadskih plemena u srednjoazijskoj stepi koja su poznata kao Sakâ:
*The [[Sakâ haumavargâ]] ('haoma-drinking Sacae'), odnosno pilci pića haoma, koje se priprema od muhare ili Amanite muscarie, nema je južno od Amudarje, a omilkena je kod sibirskih šamana. Njih Herodot naziva Amyrgian Skiti, a poznati su i po tome što su se u ratu služili ratnom sjekirom Sagaris. Živjeli su u Uzbekistanu.
*[[Sakâ tigrakhaudâ]] ('Sacae with pointed hats'), ovo pleem Herodot zove Sakâ tigrakhaudâ a živjeli su na donjoj Amudarji, ime su dobili po vrsti turbana. Porazio ih je 520./519. pr. Kr. perzijski kraj [[Darije I. Veliki]].
*Apâ Sakâ ('Water Sacae') nazivani i imenom Pausikoi, kako preferira Herodot. I oni su sa donje Amudarje a [[Arijan]] iz Nikomedije (u Anabasisu) i Amian Marcellin (u Rimskoj povijesti) zovu ih Abian Skiti. Isto i [[Apasiaki]].
*[[Massageti]], kako ih zove Herodot zvani su od Perzijanaca Mâh-Sakâ 'Moon Sacae', oni se smatraju odgovornima za smrt kralja Kira Velikog (530). Masageti su obožavali samo jednog boga, Sunce, pa je perzijski naziv očita teška pogreška. Herodot ih locira na Sirdarji (Jaxartes).
*Nomadsko pleme [[Dahâ]], 'robbers', Herodot naziva Dai, a živjeli su, prema kjizi Anabasis, na Sirdarji. od njih potječu [[Parni]], pleme koje je u 3. st. pr. Kr. osnovalo partijsko carstvo.
*Plemena [[Sakâ paradrayâ]] ('Sacae across the sea') živjelo je u Ukrajini, a Darije 514. ili 513. pr. Kr. protiv njih povede žestoki rat.

----
'''Skitska plemena'''

Upravo su plemena Sakâ paradrayâ oni koje Grci prozvaše Skitima:
*[[Kraljevski Skiti]] nastanjivala su južnu Ukrajinu, sjeverno od grčkih gradova.
*Skiti-farmeri ([[Skiti-ratari]]) izgleda da je identična sa kulturom Chernoles, odnosno sa Željeznim slavenskim dobom.
*[[Neuri]], ovo pleme ima skitske običaje, a prema Grcima koji su tamo živjeli, ovi su se mogli jednom godišnje pretvoriti u vukove, što bi potrajalo nekoliko dana. Herodot ih locira oko Dunava pa do izvora rijeke Dnjestra. Dovode se i u vezu sa mylohradskom ili milogradskom kulturom, ali ta kultura se povezuje i sa proto-slavenskom kulturom. Ukoliko se doista iranski Neuri i Skiti-farmeri ljudi koji su razvili kulture koje se dovode u vezu sa Proto-Slavenima i Slavenima željeznog doba, moglo bi se porijeklo nekih Slavena tražiti u iranskim korijenima.
U područjun duž rijeke Sule i jugoistočno od današnjeg Kijeva Herodot spominje i Ljudoždere, oni žive blizu Neura
*[[Argipejci]] (Argippaeans) ponekad se smatraju precima Kalmuka.
*[[Isedonci]] (Issedones), možda su identični sa narodom Wu-sun who iz kineskih tekstova, živjeli su na Balkaškom jezeru.
----
'''Pojava Sarmata'''
*Sauromati su prema Herodotu potomci skitskih očeva i amazonskih majki, što je naravno legenda, ali vezana uz neki povijesni događaj. Sauromati su Sarmati, novi narod čija se koalicija sastojala od 4 plemena:
*[[Jazigi]] (Iazyges), koji su jednom živjeli na obalama [[Azovsko more|Azovskog mora]], pa se nastanili na sjevernoj obali [[Dunav]]a. Otuda su ušli u kasniju istočnu [[Mađarska|Mađarsku]], gdje su se naselili oko 50. godine n.e., a 175. porazio ih je rimski car [[Marko Aurelije]].
*[[Urgi]], sa obala Dnjepra južno od [[Kijev]]a
*[[Kraljevski Skiti]] koji su još opstali u južnoj Ukrajini, i postali najznačajnije sarmatsko pleme. Plemena Urgi i Kraljevski Skiti i postaju poznati kao Sarmati.
*[[Roksolani]] (Roxolani) su četvrto pleme ovog saveza, a živjeli su između Dona i Dnjepra, te se zatim naselili na donjim pritocima [[Dunav]]a, gdje su prije svog odlaska za Mađarsku nekada živjeli Jazigi.

Njihovi posljednji predstavnici su [[Alani]], plemena koja su se očuvala još u prvom stoljeću n.e. a živjeli su u [[Kazahstan]]u odakle polaze na zapad, tjerani od Huna koje su [[Kinezi]] nazvali Xiung-nu. Skiti su nestali a u povijesti su se pojavili neki novi narodi koje znamo kao [[Avari|Avare]], [[Hazari|Hazare]], [[Bugari|Bugare]], [[Kumani|Kumane]], [[Mađari|Mađare]] i druge. Skiti možda ipak nisu nestali, ali se njihovi potomci danas zovu malo drugačije, to su Oseti, narod koji govori jednim iranskim jezikom i koje su tako prozvali kavkaski [[Gruzi]]. Njihovo pravo ime je Alani, i potomci su onih Alana koji su ovamo došli pred hunskom najezdom.

== Literatura ==
*Golden, Peter B. (1990). "The Peoples of the South Russian Steppe." In The Cambridge History of Early Inner Asia. ed. Denis Sinor. Cambridge: Cambridge University Press.
*Talbot-Rice, Tamara (1957). The Scythians [Ancient Peoples and Places, vol. 2], ed. G. Daniel. London: Thames and Hudson.
*Cernenko, E. V., The Scythians (London, 1983)

==Poveznice==

* [[Skitska umjetnost]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Scythians}}

{{Rusija}}
{{Slovačka}}

*[http://www.historyforkids.org/learn/westasia/history/scythians.htm The Scythians]
*[http://www.turanianhorse.org/scythians.html The Horses of the Scythians]

[[Kategorija:Iranski narodi]]
[[Kategorija:Nestali narodi]]
[[Kategorija:Povijest Rusije]]
[[Kategorija:Povijest Ukrajine]]
[[Kategorija:Povijest Slovačke]]
[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]

Skiti - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica