Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:55:25Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:55
Redak 160:		Redak 160:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = سوريا~~
	~~\|commonshr = Sirija~~
	~~\|commonscat = Syria~~
	~~\|commonscathr = Sirija~~
	~~\|wječnik = Sirija~~
	}}

	;Mrežna mjesta		;Mrežna mjesta

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T06:51:18Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 06:51
Redak 46:		Redak 46:
	=== Klima ===		=== Klima ===
	[[Klima]] je u Siriji određena [[reljef]]om. U područjima bližima moru prevladava umjerena klima sa suhim [[ljeto]]m (Cs). Uz morsku je obalu jak utjecaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljeta [[zima\|zime]] tamo vlažne (i do 1000 mm padalina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim dijelovima na klimu utječe visina pa se može govoriti o preplaninskoj klimi.		[[Klima]] je u Siriji određena [[reljef]]om. U područjima bližima moru prevladava umjerena klima sa suhim [[ljeto]]m (Cs). Uz morsku je obalu jak utjecaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljeta [[zima\|zime]] tamo vlažne (i do 1000 mm padalina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim dijelovima na klimu utječe visina pa se može govoriti o preplaninskoj klimi.
	[[~~File~~:Tree on a mountain - from monastry of Semen Stolbnik near Aleppo - Syria.jpg\|thumb\|left\|Krajolik nedaleko [[Alep]]a]]		[[Datoteka:Tree on a mountain - from monastry of Semen Stolbnik near Aleppo - Syria.jpg\|thumb\|left\|Krajolik nedaleko [[Alep]]a]]
	U područjima između [[Alep]]a i [[Damask]]a [[padaline]] su rjeđe i variraju između 255 mm i 510 mm. U pustinjskim predjelima padaline variraju između 25 i 127 mm.		U područjima između [[Alep]]a i [[Damask]]a [[padaline]] su rjeđe i variraju između 255 mm i 510 mm. U pustinjskim predjelima padaline variraju između 25 i 127 mm.

Redak 82:		Redak 82:
	Gradskog stanovništva ima 52%. Najveći grad je Damask (Damasq) s populacijom od 1 934 000 stanovnika. Drugi najvažniji grad je [[Alep]] (oko 1 600 000). Treći velegrad je [[Homs]] (Hims) s oko 600 000 ljudi. Najvažnija luka je [[Latakija]]. Prirodna promjena stanovništva je velika (25,4 potisućaka). Stopa [[natalitet]]a je 30,6, [[mortalitet]]a 5,2 a godišnja promjena stanovništva iznosi 2,6%.		Gradskog stanovništva ima 52%. Najveći grad je Damask (Damasq) s populacijom od 1 934 000 stanovnika. Drugi najvažniji grad je [[Alep]] (oko 1 600 000). Treći velegrad je [[Homs]] (Hims) s oko 600 000 ljudi. Najvažnija luka je [[Latakija]]. Prirodna promjena stanovništva je velika (25,4 potisućaka). Stopa [[natalitet]]a je 30,6, [[mortalitet]]a 5,2 a godišnja promjena stanovništva iznosi 2,6%.

	[[~~File~~:Damascus, traditional clothing (6364877017).jpg\|thumb\|right\|Tradicionalna nošnja u [[Damask]]u]]		[[Datoteka:Damascus, traditional clothing (6364877017).jpg\|thumb\|right\|Tradicionalna nošnja u [[Damask]]u]]

	===Narodnosni sastav===		===Narodnosni sastav===

WikiSysop: bny

2022-04-14T08:55:22Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 08:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sirija'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Okvir_zemlje_svijeta \|		{{Okvir_zemlje_svijeta \|
	ime = Sirijska Arapska Republika \|		ime = Sirijska Arapska Republika \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:55:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Sirijska Arapska Republika |
izvorno_ime =
الجمهوريّة العربيّة السّوريّة 
(al-Džumhūrīyâ al-`Arabīyâ as-Sūrīyâ) |
ime_genitiv = Sirije |
eng_ime = Syria |
zastava = Flag of the United Arab Republic.svg |
grb = Coat of arms of Syria.svg |
lokacija = Syria (orthographic projection).svg |
službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]] |
glavni_grad = [[Damask]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Bašar al-Asad]] |
površina_poredak = 86 |
površina = 185.180 |
vode = 0,06 |
stanovništvo_poredak = 55 |
stanovništvo = 17.585.545 |
godina_popisa = 2002 |
gustoća_stanovništva = 93 |
neovisnost = Od [[Francuska|Francuske]] [[17. travnja]] [[1946.]] |
valuta = [[sirijska funta]] |
stoti_dio_valute = 100 piastera'''1''' |
vremenska_zona = +2 [[UTC]] +3 ljeti |
himna = [[Homat el Diyar]] |
internetski_nastavak = .sy |
pozivni_broj = +963 |
komentar = '''(1)''' izvan uporabe |
moto =
}}
'''Sirija''', službeno '''Sirijska Arapska Republika''' je [[država]] u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]] na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Na zapadu 180 km dugom obalom izlazi na istočno [[Sredozemno more|Sredozemlje]], a graniči na sjeveru s [[Turska|Turskom]], na istoku s [[Irak]]om, na jugu s [[Jordan]]om, na jugozapadu s [[Izrael]]om te na zapadu s [[Libanon]]om.

== Zemljopis ==
===Položaj i reljef===
Zemlja se sastoji od nekoliko [[regija]]: uske obalne nizine, planinske zone (Nusayriya na sjeveru, Anti-Libanon, u kojem se nalazi najviši vrh, 2814 m visoki Šajh, na jugu) na koju se prema istoku nastavlja brežuljakasta visoravan s malo padalina i vrlo oskudnom vegetacijom. Kroz istočni dio zemlje protječe rijeka [[Eufrat]] čije se vode koriste za natapanje.

Sirija je zemlja smještena u [[jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]]. Veliki dijelovi zemlje su [[pustinja]] i polupustinja. Njezin se teritorij može podijeliti na nekoliko dijelova. Uz 180 km duge obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] nalazi se ravnica široka oko trideset kilometara. Usporedno s obalnom ravnicom pruža se lanac planina [[Jabbal al Nusayiriyah]]; a na njih se južno nastavljaju [[Anti-Libanonske planine]] gdje se nalazi i najviši vrh Sirije, 2814 metara visok Hermon. U jugozapadnom dijelu Sirije nalazi se [[Golanska visoravan]] čiji je veći dio pod kontrolom [[Izrael]]a, dio je demilitarizirana zona pod kontrolom UN-a. Većinu južnog dijela Sirije zauzima [[Sirijska pustinja]] koja je praktički prostrana [[visoravan]]. Ostatak zemlje nalazi se na izdignutom platou (nižem od Sirijske pustinje) koji je u većem dijelu dio zaravnjenog prostora zvanog [[Al Jazirah]]. Na platou se nalazi i najveće sirijsko [[jezero]] [[al-Asad]] na najvećoj sirijskoj rijeci Eufratu, te drugo po veličini jezero [[Nuzayzah]].

Eufrat je najvažnija i najveća rijeka u Siriji. Nije plovna, ali je njeno značenje veliko zbog natapanja. Ona je osnova Sirijske [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Osim Eufrata važne su tekućice [[Orontes]] i [[Khabur]].

Najvažniji grad na sirijskoj obali je [[Latakija]] (Al-Ladiqiyah). To je i najveća [[luka]]. Izlaz na Sredozemno more daje Siriji na geostrateškoj važnosti i pogoduje razvoju gospodarskih grana vezanih uz [[more]].

=== Klima ===
[[Klima]] je u Siriji određena [[reljef]]om. U područjima bližima moru prevladava umjerena klima sa suhim [[ljeto]]m (Cs). Uz morsku je obalu jak utjecaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljeta [[zima|zime]] tamo vlažne (i do 1000 mm padalina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim dijelovima na klimu utječe visina pa se može govoriti o preplaninskoj klimi.
[[File:Tree on a mountain - from monastry of Semen Stolbnik near Aleppo - Syria.jpg|thumb|left|Krajolik nedaleko [[Alep]]a]]
U područjima između [[Alep]]a i [[Damask]]a [[padaline]] su rjeđe i variraju između 255 mm i 510 mm. U pustinjskim predjelima padaline variraju između 25 i 127 mm.

Razlike u [[temperatura|temperaturi]] su male; prosječne [[siječanj]]ske variraju od 4,4 °C do 6,4 °C, a [[srpanj]]ske oko 30 °C.

=== Tlo ===
[[tlo|Tla]] su uglavnom smeđa, a u vegetaciji prevladavaju [[stepa|stepska]] i pustinjska [[vegetacija]], dok je u mediteranskom dijelu zemlje prisutna i sredozemna vegetacija. Od raslinja najvažniji su [[maslina]], [[tamaris]], [[pamuk]] te [[alepski bor]] i [[sirijski hrast]] (u višim područjima). Nastanak ovog prostora datira u [[tercijar]].

===Biljni pokrov i životinjski svijet===
Od životinja su najvažnije [[antilopa]], [[jelen]], [[Zečevi|zec]], [[dikobraz]], [[Pelikani|pelikan]] te brojne vrste [[gušteri|guštera]] koje obitavaju u pustinjama.

== Povijest ==
Prostor Sirije nalazi se na razmeđu [[civilizacija]] i stoga je redovito kroz [[povijest]] bio poprište sukoba. Sirija je bila središte jedne od najstarijih poznatih civilizacija, [[Ebla|Eble]]. Na ovom su se prostoru izmjenjivali [[Feničani]], [[Egipćani]], [[Hetiti]], [[Aramejci]], [[Asirci]], [[Babilon]]ci, [[Perzijanci]] te na kraju [[Aleksandar Makedonski]]. Tada [[helenizam]] prodire u Siriju sa [[Seleukovići|Seleukidskom dinastijom]].
[[Datoteka:Palmyra 03.jpg|thumb|Ruševine [[Palmira|Palmire]]]]
Zemlju kasnije osvajaju [[Rimljani]] i u tom je razdoblju jedna od najrazvijenijih provincija. Bila je prva [[Pokrštavanje|kristijanizirana]] pokrajina u [[Rimsko Carstvo|Carstvu]]. Pri podjeli Carstva pripala je [[Bizant]]u.

U 7. je stoljeću osvajaju [[Arapi]] koji šire [[islam]]. Damask je tada bio prijestolnica [[Omejidi|Omejidskog Carstva]] ([[660.]] – [[750.]]). U [[srednji vijek|srednjem]] je [[srednji vijek|vijeku]] poprište borba između Bizanta, Arapa, [[Križari|križara]] i [[Seldžuci|Turaka Seldžuka]]. U tom razdoblju zemlja je uglavnom razjedinjena, a najvažniji arapski vladar je [[Saladin]]. Od 16. st. zemljom vladaju [[Osmanlije|Turci Osmanlije]] i provode daljnju islamizaciju.

Nakon [[1. svjetski rat|prvog svjetskog rata]] postaje [[francuska]] kolonija, a protufrancuski je ustanak (1925.-1927.) krvavo ugušen, ali Francuzi pristaju na neke uvjete.<ref name="WDL">{{citiranje www |url = http://www.wdl.org/en/item/400/ |naslov = Report of the Commission Entrusted by the Council with the Study of the Frontier between Syria and Iraq |website = [[World Digital Library]] |dan = 1932. |preuzeto = 9. srpnja 2013. }}</ref>

Godine [[1941.]] proglašena je nezavisnost koja je ostvarena tek [[1946.]]<ref name="WDL"/> Borbe s Izraelom, vojni udari i neuspješno ujedinjenje 1958. s Egiptom u [[Ujedinjena Arapska Republika|UAR]], miješanje u prilike u [[Libanon]]u te [[Zaljevski rat]] obilježile su modernu Siriju.
[[Datoteka:Damascus from Qasiyon.JPG|thumb|left|Panorama suvremenog [[Damask]]a]]
Prvih 25 godina neovisnosti bilo je obilježeno političkom nestabilnošću s čestim prevratima i neuspješnim pokušajima stvaranja arapskih federacija s [[Egipat|Egiptom]] i [[Irak]]om. Dominirali su arapski nacionalisti i socijalisti iz stranke [[Baas]] koja je bila na vlasti i u susjednom Iraku. Izrael je u [[šestodnevni rat|šestodnevnom ratu]] [[1967.]] okupirao strateški važnu [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]] na jugozapadu zemlje.

Državni udar ministra obrane Hafiza al-Asada, pripadnika manjinske islamske sekte [[Alawiti|alavita]] [[1970.]] označio je kraj razdoblja nestabilnosti. Al-Asad se kombinacijom političke represije i ustupaka ključnim skupinama stanovništva uspio održati na vlasti sve do svoje smrti [[2000.]], a nasljedio ga je sin Bašar. Sirija igra dominantnu ulogu u političkom životu susjednog Libanona u kojem je sve donedavno držala jake vojne snage i brojne agente.

{{Glavni|Građanski rat u Siriji}}

== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Sirije}}

===Demografija===
Sirija je prema popisu iz [[2001.]] godine imala 17 040 000 ljudi, te je s površinom od 185 180 km2 imala prosječnu gustoću naseljenosti od 92 stanovnika/km2. S obzirom na klimu i reljef gustoća naseljenosti je poprilično visoka. Apsolutna većina stanovništva su Arapi (90,3%), a ostatak su uglavnom [[Kurdi]] i [[Armenci]]). Po [[religija|religijskom]] sastavu najbrojniji su [[suniti|sunitski muslimani]] (74%), [[alaviti|alavita]] ima oko 12%, a [[kršćani|kršćana]] 9%.

Gradskog stanovništva ima 52%. Najveći grad je Damask (Damasq) s populacijom od 1 934 000 stanovnika. Drugi najvažniji grad je [[Alep]] (oko 1 600 000). Treći velegrad je [[Homs]] (Hims) s oko 600 000 ljudi. Najvažnija luka je [[Latakija]]. Prirodna promjena stanovništva je velika (25,4 potisućaka). Stopa [[natalitet]]a je 30,6, [[mortalitet]]a 5,2 a godišnja promjena stanovništva iznosi 2,6%.

[[File:Damascus, traditional clothing (6364877017).jpg|thumb|right|Tradicionalna nošnja u [[Damask]]u]]

===Narodnosni sastav===
{{Glavni|Sirijci}}

Apsolutna većina građana Sirije su Arapi; pripadnici hamitsko-semitske rasne skupine. Najveća manjina su «nearapski» Kurdi kojih ima nešto više od 6% i žive uz granicu s [[Turska|Turskom]] te Armenci koji uglavnom žive u velikim [[grad]]ovima i obje pripadaju indo-europskoj rasnoj skupini. Postoji i zajednica Turaka. Od nekadašnje velike [[židovi|Židovske]] zajednice ostalo je samo oko 1 000 članova koji uglavnom žive u Damasku.

===Vjerski sastav===
Po vjerskom pitanju Sirija je relativno homogena zemlja za razliku od susjednog Libanona, no i ovdje postoje značajne vjerske manjine. Većina Sirijaca su sunitski muslimani (74%). Sljedeća su vjerska skupina [[šijiti|šijitski muslimani]] (12%), kršćana (armenskih pravoslavaca, maronita, grčkih pravoslavaca i katolika) ima oko 9-10%. U Siriji još djeluju zajednice [[Druzi|druga]] (vjera povezana s islamom, ali i s kršćanstvom i judaizmom), alavita (vjerske šizme šijita) i oko 1000 Židova.

{{Glavni|Kršćanstvo u Siriji}}

===Jezici===
Službeni jezik u Siriji je [[arapski]] (hamitsko-semitska porodica jezika), ali se u nekim područjima govore [[kurdski]], [[asirski jezik|asirski]]<ref>[http://www.aina.org/articles/asirija.htm Assyrian International News Agency] Asirija i Asirci, preuzeto 21. veljače 2011.</ref> i [[turski]] (altajska porodica jezika).

==Politički ustroj==
===Politički sustav===
Prema Ustavu od 13. ožujka 1973. godine Sirija je republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike poglavar je države, vrhovni zapovjednik oružanih snaga i nositelj izvršne vlasti. Biraju ga građani na referendumu apsolutnom većinom za razdoblje od 7 godina, bez ograničenja broja mandata. Kandidati za predsjednika mogu biti sirijski državljani s navršenih 40 godina života. Predsjedniku u obavljanju izvršne vlasti pomaže Vijeće ministara koje je njemu politički odgovorno.

Zakonodavnu vlast ima jednodomna Narodna skupština (''Madžlis al-Šaab'') s 250 zastupnika, koje biraju građani na izravnim izborima za mandat od 4 godine. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života.

Sudbenu vlast ima Vrhovni ustavni sud, koji čine predsjednik i 4 suca, a imenuje ih predsjednik republike za mandat od 4 godine, uz mogućnost obnove mandata.<ref name="SirijaHE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56214 Sirija], Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. ožujka 2016.</ref>

===Upravna podjela===
Upravno se Sirija dijeli na 14 [[Sirijske pokrajine|pokrajina]] ili provinicija (''[[muhafaza]]''), koje su dalje podjeljene na [[sirijski okruzi|okruge]] i [[sirijske nahije|nahije]]. Nacionalni blagdan je Dan neovisnosti, [[17. travnja]].<ref name="SirijaHE" />

===Zdravstvo===
Kakvoća [[zdravstvo|zdravstva]] koje je ograničeno na gradove i besplatno za siromašne te pitke vode i sanitarija nezadovoljavajuća je. Smrtnost [[djeca|djece]] je poprilično visoka, a socijalna skrb ograničena.

== Gospodarstvo ==
Sirija spada u donju srednju grupu zemalja po razvijenosti. Najveći dio stanovništva zaposlen je u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], a u primarnom sektoru radi 24% stanovništva. Sekundarni je sektor vrlo važan i u njemu je zaposleno 30% stanovništva. Najviša je zaposlenost u tercijarnom sektoru i u njemu radi 46%, a ostvaruje najveću dobit i [[turizam|turistički]] devizni priljev od 1 082 000 000 $ (2000.).

Sirijsko je gospodarstvo u velikim problemima. Unatoč izvozu nafte i turističkom potencijalu zemlja se nije razvila. Planiran razvoj industrije nije se dovoljno ostvario, što zbog državnog vlasništva, što zbog političkih sukoba i tenzija. Gospodarstvo ovisi o nafti koje ima puno manje nego u ostalim arapskim zemljama.

Godine [[1991.]] nakon sudjelovanja u Zaljevskom ratu Sirija je zatoplila odnose sa Zapadom. Tada su se povećala ulaganja i [[trgovina]] sa Sirijom, a zemlja je dobila i znatnu novčanu pomoć. Danas izvoz Sirije iznosi 4 490 milijuna $, a uvoz 4 300. Novčana jedinica je [[sirijska funta]] (SYP), a stoti dio [[pijastera]].

===Poljoprivreda===
[[Pamuk]] je glavna i najpouzdanija [[ratarstvo|ratarska]] kultura. Proizvodnja pamučnog vlakna iznosi 272 000 tona i 10. je u svijetu. [[Uljarice]] su također vrlo važne i Sirija je 4. u svijetu po proizvodnji [[maslinovo ulje|maslinovog ulja]] sa 180 000 tona. Dosta se sadi i [[duhan]] koji je visoke kvalitete. Od [[stočarstvo|stočarstva]] najviše se uzgajaju [[koze]], [[ovce]] i [[deve]]. One pasu iz navodnjavanih pašnjaka čija je tehnika [[navodnjavanje|navodnjavanja]] stara 4 000 godina.

===Industrija===
Najvažniji sirijski proizvodi su [[nafta]] i [[zemni plin]]. Proizvodnja nafte vezana je uz tanke zalihe i iznosi 530 000 barela dnevno. Proizvodnja [[fosfati|fosfata]] iznosi 2 400 000 tona (10. u [[svijet]]u). Postoje i izdašne zalihe [[minerali|minerala]]. Hidroenergetska postrojenja na Eufratu, uz [[termoelektrane]] na pogon naftom proizvode sasvim dovoljno [[električna energija|struje]] za potrebe zemlje. [[Industrija]] uključuje proizvodnju [[tekstil]]a, [[prehrambena industrija|preradu hrane]] i strojogradnju.

===Turizam===
[[Turizam]] sa svojih preko milijardu dolara prihoda sve je značajnija gospodarska grana. Osobito je popularno odredište ruševine [[Palmira|Palmire]]; antičkoga grada kao i ostaci od ranijih civilizacija preko Arapa i križara pa sve do Turaka.

===Promet===
[[Promet]]na je povezanost dobra, pogotovo između dva najveća grada. [[cesta|Cestovna]] i [[željeznica|željeznička]] mreža su dobro razvijene, a gradovi Damask i Allep imaju imeđunarodne [[zračna luka|zračne luke]]. Najveća morska luka je Latakija.

==Kultura==
[[Datoteka:Oumayad Mosque.jpg|thumb|right|Džamija Oumayad u [[Damask]]u]]
U Siriji, zemlji s bogatim povijesnim nasljeđem nalazi se i mnogo [[muzej]]a i [[knjižnica]]. Najznačajniji muzej je Nacionalni muzej u Damasku koji sadrži brojne izloške iz azijske, grčke, rimske, bizantske i [[Islamska umjetnost i arhitektura|islamske umjetnosti]]. Najveća je knjižnica ona sveučilišna u Damasku s preko 150 000 naslova.

Današnja je Sirijska kultura i način života pod velikim utjecajem vanjskih čimbenika. Najveći je utjecaj imao [[SSSR]] koji je imao dobre [[politika|političke]], [[vojska|vojne]] i [[gospodarstvo|gospodarske]] veze sa Sirijom. Utjecaj SSSR-a imao je i pozitivnih strana tako da je Sirija jedna od rijetkih arapskih zemalja gdje je postignuta visoka razina emancipacije žena.

===Obrazovanje===
Iako je [[školstvo]] u Siriji besplatno blizu 30% stanovništva starijeg od 15 godina je nepismeno. Nepismenost u [[muškarac]]a je blizu 15%, a u [[žena]] nešto više od 44%. U razdoblju od 1991. do 2001. nepismenost je smanjena za oko 6%.

U Siriji djeluju 4 [[Sveučilište|sveučilišta]] u kojima je sredinom [[1990-ih]] studiralo oko 170 000 studenata. U Damasku djeluje i Arapska akademija osnovana [[1919.]] godine i ta je institucija jedna od najvažnijih među onima koje se bave proučavanjem arapskog jezika, [[književnost]]i, [[povijest]]i i [[kultura|kulture]].

== Hrvatsko-sirijski odnosi==
{{Glavni|Hrvatsko-sirijski odnosi}}

U periodu nakon 2. svj. rata, hrvatska zajednica u Siriji je bila značajna, a imali su i glasilo [[Hrvatska volja: glasilo Hrvata na Orijentu]].

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}

* ''Novi Atlas svijeta'' Andromeda Oxford, 1996. / Extrade, Rijeka, 2003.
* ''Microsoft Encarta Encyclopedia'', [[Microsoft|Microsoft corporation]], Seattle U.S.A., 1997.
* ''Atlas Azije'', Monde Neuf / [[Europapress holding]], Zagreb, 2005., {{ISBN|9536748053}}
* ''Atlas Svijeta'', Monde Neuf / [[Europapress holding]], Zagreb, 2005., {{ISBN|953674807X}}
* ''Enciklopedijski atlas svijeta'', Dušević i Kršovnik d.o.o., Zagreb 2003.

{{slobodna uporaba|1=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56214|2=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatske enciklopedije]]|3=enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx}}

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = سوريا
|commonshr = Sirija
|commonscat = Syria
|commonscathr = Sirija
|wječnik = Sirija
}}

;Mrežna mjesta
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56214 Hrvatska enciklopedija - Sirija]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sy.html The World Factbook - Syria] {{eng oznaka}}
* [http://looklex.com/e.o/syria.htm LookLex Encyclopaedia - Syria] {{eng oznaka}}
* [http://www.newadvent.org/cathen/14399a.htm Catholic Encyclopedia - Syria] {{eng oznaka}}
* [http://www.arabdecision.org/coun_sel_3_5.htm Arab Decision - Syria], popis sirijskih institucija {{eng oznaka}}
* [http://www.syriatourism.org/index.php?newlang=eng Ministry of Tourism - Syria], stranice sirijskog ministarstva turizma {{eng oznaka}}
* [http://www.pbase.com/dosseman_syria/root PBase.com - pictures of Syria], fotografije Sirije {{eng oznaka}}
* [http://www.travel-images.com/syria.html www.travel-images.com - Syria], fotografije Sirije {{eng oznaka}}
* [https://www.scribd.com/doc/297403556/Obja%C5%A1njenje-rata-u-Siriji-za-sve-koji-%C5%BEele-znati ''Objašnjenje rata u Siriji za sve koji žele znati''], www.scribd.com
* [http://globalcir.com/vest/4862 ''Assada rušimo od 2000. godine kada je odbio prijedlog o katarskom plinovodu''], globalcir.com

;Bibliografija
* Vlatko Cvrtila, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=209546 ''Sirija i Libija: što ih povezuje, a što dijeli?''], [[Političke analize]], Vol.3 No.12, prosinac 2012., [[Hrčak (portal)|Hrčak]]
* Eva Katarina Glazer, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=167329 ''Urbanizacijski procesi na prostoru Sirije u rano brončano doba''], [[Povijesni prilozi]], Vol.45 No.45, prosinac 2013., [[Hrčak (portal)|Hrčak]]

{{Azija}}
{{Arapska liga}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Sirija| ]]
[[Kategorija:Države članice Arapske lige]]

Sirija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''