Siniša Bogdanović - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-24T18:36:26Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 18:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Siniša Bogdanović'''-->'''~~Simo - Siniša Bogdanović''' ([[Vorkapić]], [[14. veljače]] [[1833.]] – [[1909.]]) bio je nacionalno-romantičarski [[Srbi\|srpski]] povjesničar.		Simo - Siniša Bogdanović''' ([[Vorkapić]], [[14. veljače]] [[1833.]] – [[1909.]]) bio je nacionalno-romantičarski [[Srbi\|srpski]] povjesničar.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T21:02:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 21:02
Redak 2:		Redak 2:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Otac i djed su mu bili pravoslavni svećenici u [[Vorkapić]]ima, a rođen je na praznik [[Svijećnica\|Sretenja Gospodnjeg]]. Djed po majci Katarini Janjanin, poginuo je [[1812.]] kod [[Bitka kod Borodina\|Borodina]]. U Rakovcu je završio 5 razreda gimnazije i zatim otišao u vojsku. Kao natporučnik bio je učitelj povijesti i zemljopisa u kadetskoj školi u [[Zagreb]]u. Družio se s [[Vuk Karadžić\|Vukom Karadžićem]] kad je ovaj bio boravio u [[Topusko]]m. Skupljao je za njega riječi i poslovice, u izdanjima Vukovih djela potpisane sa S.M.B. Na pogrebu mu je bio jedan bataljon pješačke 53. pukovnije s potpukovnikom Crevarom na čelu. Sin Bogdan bio je činovnik srbijanskog ministarstva financija, a kći Milica profesorica na ženskom liceju u Zagrebu.<ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 229., + Симо - Синиша Богдановић\|year= 1909.\|url=\|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> Kći mu je bila među prvim studenticama Zagrebačkog sveučilišta, uz Milku Maravić i Vjeru Tkalić, koje su upisale studij [[1901.]] godine, odmah nakon što im je to bilo omogućeno kraljevskim dekretom.<ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title=Tko su žene koje su stvarale Zagreb\|year= \|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/28430/tko-su-zene-koje-su-stvarale-zagreb\|publisher= \|location= \|id= }}</ref> Milica Bogdanović je bila i prva žena koja je doktorirala na [[Sveučilište u Zagrebu\|Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I]] u [[Zagreb]]u, [[1907.]] godine. Tema doktorata je bila ''Car Julijan Apostata prema hrišćanstvu''.<ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 127., Dr. phil. Милица пл. Богдановић \|year= 1907.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>		Otac i djed su mu bili pravoslavni svećenici u [[Vorkapić]]ima, a rođen je na praznik [[Svijećnica\|Sretenja Gospodnjeg]]. Djed po majci Katarini Janjanin, poginuo je [[1812.]] kod [[Bitka kod Borodina\|Borodina]]. U Rakovcu je završio 5 razreda gimnazije i zatim otišao u vojsku. Kao natporučnik bio je učitelj povijesti i zemljopisa u kadetskoj školi u [[Zagreb]]u. Družio se s [[Vuk Karadžić\|Vukom Karadžićem]] kad je ovaj bio boravio u [[Topusko]]m. Skupljao je za njega riječi i poslovice, u izdanjima Vukovih djela potpisane sa S.M.B. Na pogrebu mu je bio jedan bataljon pješačke 53. pukovnije s potpukovnikom Crevarom na čelu. Sin Bogdan bio je činovnik srbijanskog ministarstva financija, a kći Milica profesorica na ženskom liceju u Zagrebu.<ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 229., + Симо - Синиша Богдановић\|year= 1909.\|url=\|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> Kći mu je bila među prvim studenticama Zagrebačkog sveučilišta, uz Milku Maravić i Vjeru Tkalić, koje su upisale studij [[1901.]] godine, odmah nakon što im je to bilo omogućeno kraljevskim dekretom.<ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title=Tko su žene koje su stvarale Zagreb\|year= \|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/28430/tko-su-zene-koje-su-stvarale-zagreb\|publisher= \|location= \|id= }}</ref> Milica Bogdanović je bila i prva žena koja je doktorirala na [[Sveučilište u Zagrebu\|Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I]] u [[Zagreb]]u, [[1907.]] godine. Tema doktorata je bila ''Car Julijan Apostata prema hrišćanstvu''.<ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 127., Dr. phil. Милица пл. Богдановић \|year= 1907.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T23:20:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Simo - Siniša Bogdanović''' ([[Vorkapić]], [[14. veljače]] [[1833.]] – [[1909.]]) bio je nacionalno-romantičarski [[Srbi|srpski]] povjesničar.

== Životopis ==
Otac i djed su mu bili pravoslavni svećenici u [[Vorkapić]]ima, a rođen je na praznik [[Svijećnica|Sretenja Gospodnjeg]]. Djed po majci Katarini Janjanin, poginuo je [[1812.]] kod [[Bitka kod Borodina|Borodina]]. U Rakovcu je završio 5 razreda gimnazije i zatim otišao u vojsku. Kao natporučnik bio je učitelj povijesti i zemljopisa u kadetskoj školi u [[Zagreb]]u. Družio se s [[Vuk Karadžić|Vukom Karadžićem]] kad je ovaj bio boravio u [[Topusko]]m. Skupljao je za njega riječi i poslovice, u izdanjima Vukovih djela potpisane sa S.M.B. Na pogrebu mu je bio jedan bataljon pješačke 53. pukovnije s potpukovnikom Crevarom na čelu. Sin Bogdan bio je činovnik srbijanskog ministarstva financija, a kći Milica profesorica na ženskom liceju u Zagrebu.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 229., + Симо - Синиша Богдановић|year= 1909.|url=|publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> Kći mu je bila među prvim studenticama Zagrebačkog sveučilišta, uz Milku Maravić i Vjeru Tkalić, koje su upisale studij [[1901.]] godine, odmah nakon što im je to bilo omogućeno kraljevskim dekretom.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Tko su žene koje su stvarale Zagreb|year= |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/28430/tko-su-zene-koje-su-stvarale-zagreb|publisher= |location= |id= }}</ref> Milica Bogdanović je bila i prva žena koja je doktorirala na [[Sveučilište u Zagrebu|Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I]] u [[Zagreb]]u, [[1907.]] godine. Tema doktorata je bila ''Car Julijan Apostata prema hrišćanstvu''.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 127., Dr. phil. Милица пл. Богдановић |year= 1907.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bogdanović, Siniša}}
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]