WikiSysop: bny

2022-04-14T04:52:23Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 04:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Simbolizam'''-->~~{{Vslika		{{Vslika
	\| ime = Simbolizam		\| ime = Simbolizam
	\| izvorno_ime =		\| izvorno_ime =

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T07:44:20Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 07:44
Redak 117:		Redak 117:
	==Izvori==		==Izvori==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	~~{{commonscat\|Symbolist paintings\|Simbolističke slike}}~~

	==Poveznice==		==Poveznice==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T09:36:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Vslika
| ime = Simbolizam
| izvorno_ime =
| slika_panorama = The_Death_of_the_Grave_Digger.jpg
| veličina_slike =200px
| opis_slike = ''[[Smrt grobara]]'' ([[Carlos Schwabe]]) iz [[1895.]] je likovni skup simbolističkih motiva - Anđeo smrti, nedirnuti snijeg i dramatični pokreti likova izražavaju simbolističke težnje metafizičke preobrazbe.
}}
'''Simbolizam''' ([[francuski]]: ''symbolisme''<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56000 simbolizam], Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.</ref>) je umjetnički pokret 19. i početka 20. stoljeća. Po svojim glavnim osobinama blizak je [[romantizam|romantizmu]], a želio se odvojiti od [[naturalizam|naturalizma]] i realizma, unošenjem nesvjesnog i duhovnog.

Bio je to međunarodni pokret koji se proširio Europom, a umjetnici tog razdoblja željeli su oživjeti sadržaje proistekle iz [[poezija|pjesništva]], [[mitologija|mitologije]] i [[psihologija|psiholoških]] istraživanja. Vodeću ulogu odigrali su francuski umjetnici u polemici o [[estetika|estetici]]. Simbolizam ideje crpi iz klasičnih i biblijskih mitova, srednjovjekovnih legendi i La Fontaineovih basni; taj stil bavi se egzotičnim temama i istražuje teme [[smrt|smrti]]. Slike sadrže mnoštvo pojedinosti i bogate su bojama.
[[Slika:Henri Fantin-Latour - By the Table - Google Art Project.jpg|mini|lijevo|<center>Na slici ''Kod stola'' ([[Henri Fantin-Latour]], 1872.) prikazani su književnici: [[Paul Verlaine]], [[Arthur Rimbaud]], Léon Valade, Ernest d'Hervilly i [[Camille Pelletan]] (sjede); te Pierre Elzéar, Emile Blémont i [[Jean Aicard]] (stoje).]]
==Simbolizam u književnosti==
[[Slika:Étienne Carjat, Portrait of Charles Baudelaire, circa 1862.jpg|mini|<center> [[Charles Baudelaire]] se smatra „ocem simbolizma”]]
[[Datoteka:Oedipus and the Sphinx MET DP-14201-023.jpg|mini|200px|<center>[[Gustave Moreau]], ''[[Edip]] i [[Sfinga]]'', 1864., ulje na platnu, 206,4 × 104,8 cm, [[Metropolitan]], New York.]]
Simbolizam se razvio ponajprije u [[Francuska književnost|francuskoj književnosti]], a najznačajnijim pretečom i utemeljiteljem simbolizma drži se [[Charles Baudelaire]]. Kao povijesno-stilska odrednica odnosi se ponajprije na posve određenu formu pjesništva, jezik kojega se definira u suprotnosti s jezikom proze. Jezik je simbolističkoga pjesništva sugestivan i teško razumljiv, s posebnim naglaskom na zvučnosti i [[simbol]]ici, na štetu izravne denotacije i opisnosti. Simbolizam je obilježen „kultom ljepote” i slijedi načelo umjetnosti radi umjetnosti ([[larpurlartizam]]). Pjesnici simbolizma njegovali su ideju „čistoga pjesništva” ([[Stéphane Mallarmé]]), u kojem ritam i zvuk stiha razbijaju svakodnevna značenja upotrijebljenih riječi, pretvarajući ih u simbole kojih je značenje nedokučivo. Simbolizmu je svojstveno isticanje značaja pjesništva u otvaranju mogućnosti posebne vrste spoznaje pjesničkim simbolima. Pjesništvo omogućuje čitatelju da razumno i osjećajno spozna ono što bez njegove simboličke djelatnosti ne bi bilo poznato. Uz Mallarméa, najznačajniji su francuski simbolisti bili [[Arthur Rimbaud]] i [[Paul Verlaine]]. Simbolizam je manje ili više izrazito zastupljen i u ostalim europskim književnostima ([[Rainer Maria Rilke]], [[Maurice Maeterlinck]], [[Andrej Bjeli]], [[Aleksander Aleksandrovič Blok]], [[William Butler Yeats]], [[Oscar Wilde]], i dr.)<ref name=HELZMK/>.

===Simbolisti===
(prema godini rođenja)
{| cellpadding="15"
|- valign="top"
|
* [[Auguste Villiers de l'Isle-Adam]] (1838.-89.)
* [[Stéphane Mallarmé]] (1842.-98.)
* [[Paul Verlaine]] (1844.-96.)
* [[Arthur Rimbaud]] (1854.-91.)
* [[Georges Rodenbach]] (1855.-98.)
* [[Innokenty Annensky]] (1855.-1909.)
* [[Emile Verhaeren]] (1855.-1916.)
* [[Jean Moréas]] (1856.-1910.)
* [[Albert Samain]] (1858.-1900.)
* [[Rémy de Gourmont]] (1858.-1915.)
* [[Gustave Kahn]] (1859.-1936.)
* [[Albert Giraud]] (1860.-1929.)
* [[Jules Laforgue]] (1860.-87.)
* [[Rachilde]] (1860.-1953.)
*[[João da Cruz e Sousa]] (1861.-1898.)
* [[Antoni Lange]] (1861.-1929.)
* [[Paul Adam (French novelist)|Paul Adam]] (1862.-1920.)
* [[Maurice Maeterlinck]] (1862.-1949.)
* [[Stuart Merrill]] (1863.-1915.)
* [[Fyodor Sologub]] (1863.-1927.)
* [[Francis Viélé-Griffin]] (1863.-1937.)
* [[Henri de Régnier]] (1864.-1936.)
* [[Albert Aurier]] (1865.-1892.)
||
* [[Dmitry Merezhkovsky]] (1865.-1941.)
* [[Albert Mockel]] (1866.-1945.)
* [[Vjačeslav Ivanov (pjesnik)|Vjačeslav Ivanov]] (1866.-1949.)
* [[Konstantin Bal'mont]] (1867.—1942.)
* [[Otokar Březina]] (1868.-1929.)
* [[Zinaida Gippius]] (1869.-1945.)
* [[Paul Valéry]] (1871.-1945.)
* [[Paul Fort]] (1872.-1960.)
* [[Alfred Jarry]] (1873.-1907.)
* [[Tadeusz Miciński]] (1873.-1918.)
* [[Valery Bryusov]] (1873.–1924.)
* [[Jurgis Baltrušaitis]] (1873.-1944.)
* [[Mikalojus Konstantinas Čiurlionis]] (1875.-1911.)
* [[Stanisław Korab-Brzozowski]] (1876.-1901.)
* [[Maximilian Voloshin]] (1877.-1932.)
* [[Renée Vivien]] (1877.-1909.)
* [[Josip Murn Aleksandrov]] (1879.-1901.)
* [[Émile Nelligan]] (1879.-1941.)
* [[Aleksander Aleksandrovič Blok]] (1880.–1921.)
* [[Andrej Bjeli]] (1880.-1934.)
* [[George Bacovia]] (1881.-1957.)
* [[Mateiu Caragiale]] (1885.-1936.)
* [[Dimcho Debelyanov]] (1887.-1916.)
|}

==Simbolizam u likovnoj umjetnosti==
[[Datoteka:Der kuss.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Auguste Rodin]], ''[[Poljubac]]'', 1897., mramor, Rodinov muzej, [[Pariz]].]]
[[Datoteka:The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|mini|<center>[[Gustav Klimt]], ''[[Poljubac (Klimt)|Poljubac]]'', 1907.-1908., ulje na platnu, 180 × 180 cm, [[Austrijska galerija]], [[Beč]].]]
[[Datoteka:19-v_2h_Vasnetsov.jpg|mini|<center>[[Viktor Mihajlovič Vasnjecov]], ''[[Vitez na raskršću]]'', 1882., ulje na platnu, 167 × 308 cm, Ruski državni muzej, [[Sankt Peterburg]].]]
[[Datoteka:Čikoš Sesija-Salome.jpg|mini|<center>[[Bela Čikoš-Sesija]], ''[[Saloma]]'', 1919., Galerija likovnih umjetnosti, [[Osijek]]]]
Simbolizam u književnosti je u biti drugačiji od simbolizma u likovnoj umjetnosti, iako se oni preklapaju u više točaka. U [[slikarstvo|slikarstvu]], simbolizam je zapravo nastavak istih mističnih težnji u romantičarskoj tradiciji, koja podrazumijeva umjetnike kao što su: [[Caspar David Friedrich]], [[Fernand Khnopff]] i [[John Henry Fuseli]], te je još više povezan sa samosvjesno tamnom i intimno dekadentnom stranom ovog pokreta.
Postojale su odvojene skupine simbolističkih slikara i kipara kao što su: [[Gustave Moreau]], [[Gustav Klimt]], [[Ferdinand Hodler]], [[Mikalojus Konstantinas Čiurlionis]], [[Odilon Redon]], [[Pierre Puvis de Chavannes]], [[Henri Fantin-Latour]], [[Edvard Munch]], [[Félicien Rops]], i [[Jan Toorop]]. Zapravo, simbolizam u slikarstvu je imao dalekosežniji utjecaj nego u književnosti, te je imao sljedbenike u [[Rusija|Rusiji]] ([[Mihail Vrubelj]], [[Nicholas Roerich]], [[Viktor Borisov-Musatov]], [[Martiros Sarjan]], [[Mihail Nesterov]], [[Leon Bakst]]), [[Meksiko|Meksiku]] ([[Frida Kahlo]]), te u [[SAD]]-u ([[Elihu Vedder]], [[Remedios Varo]], [[Morris Graves]] i [[David Chetlahe Paladin]]).
U [[kiparstvo|kiparstvu]] se često [[Auguste Rodin]] smatra najistaknutijim predstavnikom premda je njegov simbolizam suptilan.
Simbolistički slikari su koristili mitološke scene i prizore iz snova kao likovni jezik duše, u potrazi za evokativnim slikama koje bi istaknule statički svijet tišine. Simboli koje su koristili ne pripadaju općoj [[ikonografija|ikonografiji]], već su izrazito osobni, privatni, tajnoviti i nedokučivi. Više kao [[filozofija]], nego umjetnički pravac, simbolizam je utjecao na aktualne pravce poput [[art nouveau]]a i [[Les Nabis]]. Istražujući snovite prizore, simbolisti su prelazili granice između vremena i drugih kultura, poput mnogih modernih i suvremenih umjetnika.

===Umjetnici===
{| cellpadding="15"
|- valign="top"
|
* [[George Frederic Watts]] (1817.-1904.)
* [[Pierre Puvis de Chavannes]] (1824.-1898.)
* [[Gustave Moreau]] (1826.-1898.)
* [[Arnold Böcklin]] (1827.-1901.)
* [[Henri Fantin-Latour]] (1836.-1904.)
* [[Odilon Redon]] (1840.-1916.)
* [[John William Waterhouse]] (1849.-1917.)
* [[Jacek Malczewski]] (1854.-1929.)
* [[Félicien Rops]] (1855.-1898.)
* [[Mihail Vrubelj]] (1856.-1910.)
* [[Fernand Khnopff]] (1858.-1921.)
* [[Franz Stuck]] (1863.-1928.)
* [[Leon Spilliaert]] (1882.-1946.)
||
* [[Ferdinand Hodler]] (1853.-1918.)
* [[Jan Toorop]] (1858.-1928.)
* [[Gustav Klimt]] (1862.-1918.)
* [[Edvard Munch]] (1863.-1944.)
* [[Lucien Lévy-Dhurmer]] (1865.-1953.)
* [[Jean Delville]] (1867.-1953.)
* [[Konstantin Bogaevsky]] (1872.-1943.)
* [[Hugo Simberg]] (1873.-1917.)
* [[Mikalojus Čiurlionis]] (1875.-1911.)
* [[Emile Bernard]] (1868.-1941.)
* [[Paul Gauguin]] (1848.-1903.)
* [[Ze'ev Raban]] (1890.-1970.)
|}

==Simbolizam u Hrvatskoj==

U Hrvatskoj se simbolizam razvio početkom 1890-ih. U [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]] elementi simbolizma izraženi su u djelima [[Antun Gustav Matoš|A. G. Matoša]] i [[Vladimir Vidrić|V. Vidrića]]. Začetnik simbolizma u hrvatskoj umjetnosti bio je [[Bela Čikoš-Sesija]], a zamjetan je kod [[Robert Auer|R. Auera]], [[Vlaho Bukovac|V. Bukovca]] te osobito [[Društvo Medulić|skupine Medulić]], koja je nadahnuće pronalazila u nacionalnoj epici ([[Tomislav Krizman]], [[Miroslav Rački]], [[Emanuel Vidović]], [[Ivan Meštrović]] i [[Toma Rosandić]]). Uz Meštrovića, najznačajniji kipar hrvatskog simbolizma bio je [[Robert Frangeš-Mihanović]]<ref name=HELZMK/>.

==Izvori==
{{izvori}}
{{commonscat|Symbolist paintings|Simbolističke slike}}

==Poveznice==
* [[Modernizam (književnost)]]

==Vanjske poveznice==

* [http://hrvatskijezik.eu/hrvatska-moderna/ Hrvatska moderna], hrvatskijezik.eu; pristupljeno 25. rujna 2017.
* [http://www.brodarica.net/kultura/clanak/1065/francuski-simbolisti Francuski simbolisti], brodarica.net; pristupljeno 25. rujna 2017.

{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Umjetnički pravci]]

Simbolizam - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica