WikiSysop: bny

2022-04-14T03:55:43Z

bny

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 03:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Silur'''-->~~[[Datoteka:Ordovicium-Silurian.jpg\|300px\|mini\|Granica slojeva stijenja koje pripadaju ordiviciju i siluru u blizini mjesta [[Hovedøy]], u [[Norveška\|Norveškoj]]. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe stijene pripadaju siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem [[kaledonska orogeneza\|kaledonske orogeneze]].]]		[[Datoteka:Ordovicium-Silurian.jpg\|300px\|mini\|Granica slojeva stijenja koje pripadaju ordiviciju i siluru u blizini mjesta [[Hovedøy]], u [[Norveška\|Norveškoj]]. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe stijene pripadaju siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem [[kaledonska orogeneza\|kaledonske orogeneze]].]]
	'''Silur''' je pojam iz [[geologija\|geologije]] koji označava period u razvoju [[Zemlja (planet)\|Zemlje]] od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina. Silur je period unutar [[paleozoik]]a. Ovaj period dobio je naziv po [[Kelti\|keltskom]] plemenu [[Siluri]] s područja današnjeg [[Wales]]a.		'''Silur''' je pojam iz [[geologija\|geologije]] koji označava period u razvoju [[Zemlja (planet)\|Zemlje]] od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina. Silur je period unutar [[paleozoik]]a. Ovaj period dobio je naziv po [[Kelti\|keltskom]] plemenu [[Siluri]] s područja današnjeg [[Wales]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-23T02:25:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ordovicium-Silurian.jpg|300px|mini|Granica slojeva stijenja koje pripadaju ordiviciju i siluru u blizini mjesta [[Hovedøy]], u [[Norveška|Norveškoj]]. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe stijene pripadaju siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem [[kaledonska orogeneza|kaledonske orogeneze]].]]
'''Silur''' je pojam iz [[geologija|geologije]] koji označava period u razvoju [[Zemlja (planet)|Zemlje]] od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina. Silur je period unutar [[paleozoik]]a. Ovaj period dobio je naziv po [[Kelti|keltskom]] plemenu [[Siluri]] s područja današnjeg [[Wales]]a.

Proteže se od kraja [[ordovicij]]skog perioda do početka [[devon]]skog perioda. Kao i sa svim drugim geološkim periodima, naslage stijena koje označavaju početak i kraj perioda su precizno identificirane, ali točni datumi variraju oko 5-10 milijuna godina. Osnova za početak silura je označena u doba masovnog izumiranja, kada je 60% svih morskih vrsta bilo izbrisano.

==Podjela==
[[Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju]] priznaje podjelu silura na četiri [[epoha (geologija)|geološke epohe]] koje se pak dijele u [[doba (geologija)|geološka doba]]:<ref>Felix Gradstein, Jim Ogg & Alan Smith: ''A Geologic timescale.'' Cambridge University Press 2004. {{ISBN|9780521786737}}</ref>

* [[pridolij]] od 418,7 ± 2,7 do 416.0 ± 2,8 milijuna godina
* [[ladlov]] od 422,9 ± 2,5 do 418,7 ± 2,7 milijuna godina
** [[ludford]] od 421,3 ± 2,6 do 418,7 ± 2,7 milijuna godina
** [[gorst]] od 422,9 ± 2,5 do 421,3 ± 2,6 milijuna godina
* [[venlok]] od 428,2 ± 2,3 do 422,9 ± 2,5 milijuna godina
** [[homer (geološko doba)|homer]] od 426,2 ± 2,4 do 422,9 ± 2,5 milijuna godina
** [[šinvud]] od 428,2 ± 2,3 do 426,2 ± 2,4 milijuna godina
* [[landoveri]] od 443,7 ± 1,5 do 428,2 ± 2,3 milijuna godina
** [[telih]] od 436,0 ± 1,9 do 428,2 ± 2,3 milijuna godina
** [[aeron]] od 439,0 ± 1,8 do 436,0 ± 1,9 milijuna godina
** [[rudan]] od 443,7 ± 1,5 do 439,0 ± 1,8 milijuna godina

== Paleogeografija ==

U većem dijelu silura raspored kopna i mora ostao je kao i u [[kambrij]]u, ali su potkraj silura nastale promjene u vezi s kaledonskim [[orogeneza|orogenetskim]] ciklusom. Na području [[Irska|Irske]], [[Škotska|Škotske]] i sjeverozapadne [[Skandinavija|Skandinavije]] izdiglo se novo ulančano [[Kaledonsko gorje]]. Izdizanja je bilo i u mnogim drugim područjima, ali slabijeg intenziteta. U vezi s orogenetskim pokretima postojala je i znatna vulkanska aktivnost. Sredinom silura jezgre današnjega [[Euroazija|euroazijskoga]] i [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkoga]] kontinenta bile su unutar [[tropski pojas|tropskog pojasa]], a [[Gondvana|Gondvansko kopno]] ([[Indija]], [[Arabija]], [[Afrika]], [[Južna Amerika]], [[Australija]], [[Antarktika]]) bilo je smješteno oko [[južni pol|južnoga pola]] i djelomice je dosezalo južno suptropsko područje. Tadašnji oceanski prostori obuhvaćali su golema prostranstva oko [[sjeverni pol|sjevernoga pola]]. Takav raspored kontinenata tijekom silura odrazio se i u taložnim procesima, u kojima su prevladavali morski sedimenti. U plitkim morima uz obode štitova ([[baltički štit|baltičkoga]], [[kanadski štit|kanadskoga]]) ima klastičnih naslaga i nešto [[vapnenac|vapnenca]], a u duljim geosinklinalnim morima [[škriljac|škriljevaca]], sitnozrnatih [[pješčenjak]]a, [[tuf]]ova i sl.<ref name=hr.en>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55978 Silur u Hrvatskoj enciklopediji], preuzeto 2. travnja 2014.</ref>

Poznata su i silurska područja u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Skandinavija|Skandinaviji]], a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je silur dokazan u slavonskim planinama ([[Psunj]], [[Papuk]], [[Krndija]]), u kremeno-sericitnim [[filiti]]ma s ostatcima [[graptoliti|graptolita]].<ref name=hr.en/>

== Flora i fauna ==

Novo kaledonsko kopno s mnogim zaostalim [[močvara]]ma bilo je pogodna sredina za razvoj kopnenoga biljnog i životinjskog svijeta. Od biljaka su u siluru živjele ponajprije primitivne [[papratnjače]], osobito ''[[Psilophytinae]]'' i ''[[Lycopodinae]]'', a od životinja [[kralježnjaci]], [[besčeljusnjače]] (''Agnatha'') i prvi pravi predstavnici slatkovodnih i morskih [[riba]] [[čeljustouste|čeljustousta]] (''Gnathostomata'') [[acanthodi]] te [[placodermi]], koji s agnatima čine tzv. ribe oklopnjače. Život se za silura odvijao uglavnom u moru. Od biljaka su se isticale vapnenačke [[alge]], a među životinjama [[graptoliti]] (''Monograptus'', ''Cephalograptus'', ''Rastrites'' i dr.), koji su u siluru doživjeli drugi vrhunac u svojem razvoju, pa se silur zajedno s [[ordovicij]]em (razdoblje prvoga vrhunca) često naziva i dobom graptolita. Za pliće dijelove silurskoga mora važni su ''trilobiti'' (''Phacops'', ''Calymene'', ''Dalmanites'' i dr.), ima i [[ramenonošci|ramenonožaca]], [[mahovnjaci|mahovnjaka]], [[glavonošci|glavonožaca]] (''Orthoceras'', ''Cyrtoceras''), [[školjkaši|školjkaša]] (''Cardiola''), [[puž]]eva (''Bellerophon''), [[bodljikaši|bodljikaša]], [[krinoidi|krinoida]] (''Cyathocrinus''), [[mješinci|mješinaca]] i [[praživotinje|praživotinja]]. Vjeruje se da su se potkraj silura pojavili i prvi [[amoniti]] (''Ammonoidea'').<ref name=hr.en/>

== Galerija slika ==

<center><gallery>
Slika:Dalmanites limulurus trilobite silurian.jpg|Fosil vrste ''Dalmanites limulurus'' iz razdoblja silura.
Slika:Guiyu BW.jpg|Umjetnički prikaz ribe oklopnjače ''Guiyu oneiros'' iz kasnog silura.
Slika:Eurypterus Paleoart.jpg|Morski škoripon [[Eurypterus]] iz silurskog razdoblja.
Slika:Cooksonia.png|Crtež ''[[Cooksonije]]'', prve vaskularne biljke iz silurskog razdoblja.
|Umjetnički prikaz tipične silurske flore.
</gallery></center>

== Unutarnje poveznice ==
* [[Geološka razdoblja]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Paleozoik}}
{{silur}}

[[Kategorija:Paleozoik]]

Silur - Povijest promjena

WikiSysop: bny

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica