Shuttle Carrier Aircraft - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:45:28Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:27:16Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:27
Redak 53:		Redak 53:
	[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg\|mini\|desno\|180px\|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]		[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg\|mini\|desno\|180px\|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]

	Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja\|nautičkih milja]] (1850 km),<ref name="SCA">{{Citiranje web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html\|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{~~Citiranje web~~ \| author = Felix Gilette \| url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ \| title = How Does the Space Shuttle Fly Home? \| date = 2005 \| accessdate=}}</ref>		Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja\|nautičkih milja]] (1850 km),<ref name="SCA">{{Citiranje web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html\|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{citiranje weba\| author = Felix Gilette \| url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ \| title = How Does the Space Shuttle Fly Home? \| date = 2005 \| accessdate=}}</ref>

	[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|[[Space Shuttle Columbia\|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]		[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|[[Space Shuttle Columbia\|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T07:28:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T00:01:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 00:01
Redak 113:		Redak 113:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Shuttle Carrier Aircraft}}~~
	*[http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html NASA fact sheet - nasa.gov ]		*[http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html NASA fact sheet - nasa.gov ]
	*[http://www.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS-Ferry/Medium/index.html NASA SCA foto galerija - dfrc.nasa.gov ]		*[http://www.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS-Ferry/Medium/index.html NASA SCA foto galerija - dfrc.nasa.gov ]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-14T22:36:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 14. studeni 2021. u 22:36
Redak 40:		Redak 40:
	SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Kennedy]] na [[Florida\|Floridi]] u [[SAD\|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref name="SLF">{{cite web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html \|title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica\|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.		SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Kennedy]] na [[Florida\|Floridi]] u [[SAD\|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref name="SLF">{{cite web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html \|title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica\|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.

	Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{~~Cite web~~\|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html\|title=Shuttle Enterprise Free Flight\|accessdate=\|dateformat=mdy\|publisher=NASA\|year=1977\|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>		Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{Citiranje weba\|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html\|title=Shuttle Enterprise Free Flight\|accessdate=\|dateformat=mdy\|publisher=NASA\|year=1977\|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>

	== Dizajn i razvoj ==		== Dizajn i razvoj ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T07:05:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokvir zrakoplov
|subtemplate =
|ime =Shuttle Carrier Aircraft
|tip =Transportni zrakoplov za vanjski teret
|proizvođač =[[Boeing]] (zrakoplov i modifikacije)
|slika =Slika:Atlantis on Shuttle Carrier Aircraft.jpg
|opis slike =Shuttle Carrier Aircraft prevozi ''Atlantis'' 1998.
|dizajn =
|razvijen na temelju=[[Boeing 747|Boeing 747-100]]
|probni let =
|uveden u uporabu =1977.
|proizveden =
|povučen =
|status =umirovljen
|prvotni korisnik =[[NASA]]
|više korisnika =
|broj primjeraka =2
|pojedinačna cijena =
|ostale inačice =
|teh_kar_inačica =
|shema =
|najveća brzina =
|ekonomska brzina =735 km/h
|promjer rotora =
|razmah krila =59,7 m
|površina krila =510 m²
|dužina =70,5 m
|visina =19,3 m
|širina trupa =
|dolet =1850 km (sa ukrcanim Shuttleom)
|težina zrakoplova =144 200 kg
|maksimalna težina =322 000 kg
|motor =4 [[Mlazni_motor#Turbo-ventilatorski_motor|turboventilatorska motora]] ''Pratt & Whitney'' JT9D-7J potiska 222 kN svaki
|posada =4
|naoružanje =
|defanzivne mjere =
}}
'''Shuttle Carrier Aircraft''' (''SCA'', [[Hrvatski jezik|hrv]]. ''Zrakoplov nosač Shuttlea'') je znatno modificirana verzija putničkog mlažnjaka [[Boeing 747]], kojeg [[NASA]] koristi za prijevoz [[Space Shuttle]] orbitera. Izrađena su dva primjerka, jedan je bivši 747-100, dok je drugi verzija kratkog doleta 747-100SR.

SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy|Kennedy]] na [[Florida|Floridi]] u [[SAD|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref name="SLF">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html |title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.

Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{Cite web|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html|title=Shuttle Enterprise Free Flight|accessdate=|dateformat=mdy|publisher=NASA|year=1977|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>

== Dizajn i razvoj ==
Prvi zrakoplov, Boeing 747-100, registarska oznaka [http://registry.faa.gov/aircraftinquiry/NNumSQL.asp?NNumbertxt=905NA ''N905NA''], bio je izvorno izrađen za [[American Airlines]], čije su oznake na bokovima zrakoplova bile vidljive još za vrijeme testiranja [[Space Shuttle Enterprise|''Enterprisea'']] 1970-ih. Nabavljen je 1974., te isprva korišten za ispitivanja izlaznog vrtložnog strujanja, kao dijela šireg istraživanja NASA-inog centra za istraživanje leta ''Dryden'' (''Dryden Flight Research Center, DRFC'').

[[Slika:Shuttle Enterprise at Ellington Airfield 1978 4.jpg|mini|lijevo|180px|''N905NA'' 1978., u American Airlines livreji.]]

Zrakoplov je 1976. opsežno modificirao [[Boeing]]. [[Putnička kabina aviona|Kabina]] je ispražnjena, nadodani su potpornji za montiranje, i [[Trup zrakoplova|trup]] je ojačan; postavljeni su vertikalni stabilizatori na rep radi povećanja stabilnosti prilikom transporta orbitera, i također su nadograđeni motori i avionika. Ugrađen je sustav tunela za bijeg u slučaju opasnosti, sličan onome korištenom na prvim testiranjima Boeinga 747, koji je uklonjen nakon dovršenja testiranja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests, ALT'') radi mogućnosti usisavanja članova posade u motore prilikom spašavanja.<ref name="SCA1">{{cite web|publisher=NASA|url=http://www.nasa.gov/news/special/747_Shuttle_Carriers.html|title=Gravel Haulers: NASA's 747 Shuttle Carriers}}</ref>

Kao mogući nosač za Shuttle, NASA je također je uzela u obzir [[C-5 Galaxy]], ali konačni izbor je pao na 747 dijelom radi dizajna niskih krila u usporedbi s visokim krilima C-5, i dijelom radi situacije u kojoj bi [[USAF|Američko ratno zrakoplovstvo]] zadržalo vlasništvo nad tim zrakoplovom, dok bi s Boeingom 747, NASA raspolagala kao vlastitim zrakoplovom.

[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg|mini|desno|180px|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]

Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (1850 km),<ref name="SCA">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{cite web | author = Felix Gilette | url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ | title = How Does the Space Shuttle Fly Home? | date = 2005 | accessdate=}}</ref>

[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg|mini|lijevo|180px|[[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]

Vršena su istraživanja o mogućnosti opremanja SCA sustavom zračnog nadolijevanja goriva, modifikacija koja je već primijenjena na zrakoplovu američkog ratnog zrakoplovstva ''E-4'' (modifcirani [[Boeing_747#747-200|747-200]]). Međutim, za vrijeme formacijskog leta s zrakoplovom tankerom radi testiranja prilaženja za opskrbu gorivom, otkrivene su kod ''N905NA'' manje pukotine na vertikalnom stabilizatoru. Iako vjerojatno nisu bile uzrokovane tim testiranjima, smatralo se da nema smisla poduzimati nepotrebne rizike. Kako nije bilo neposredne potrebe za zračnom opskrbom gorivom, testiranja su napuštena.

Ranih 1980-ih, SCA ''N905NA'' nije više isticao crveno-bijelo-plavu American Airlines dekorativnu traku na podlozi metalno srebrnog trupa. NASA ih je zamijenila vlastitom livrejom, bijelim trupom i plavom trakom.
[[Slika:Shuttle mounting point.JPG|mini|desno|180px|Ironična napomena na potpornju, podsjeća tehničare kako spojiti orbiter radi transporta.]]
1988., nakon katastrofe [[Space Shuttle Challenger|''Challengera'']], NASA je nabavila [[Boeing_747#747-100SR|747-100SR]] od [[Japan Airlines]]a. Registriran [http://registry.faa.gov/aircraftinquiry/NNumSQL.asp?NNumbertxt=911NA ''N911NA''], ušao je u NASA-inu službu 1990. nakon sličnih modifikacija primijenjenih na ''N905NA''. Prvi puta je korišten za prijevoz novog Shuttlea [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavoura'']] od proizvođača u [[Palmdale, Kalifornija|Palmdale]]u, u [[Kalifornija|Kaliforniji]] do Svemirskog centra Kennedy.<ref name="AN">{{cite web|publisher=airliners.net|url=http://www.airliners.net/photo/NASA/Boeing-747SR-46(SCA)/1421353/L/&sid=9db95c88e720cbe71f9b789bedc2679f|title=Picture of the Boeing 747SR-46(SCA) aircraft}}</ref>

Dva zrakoplova funkcionalno su identična, iako ''N911NA'' ima deset prozora na svakoj strani gornje palube, dok ih ''N905NA'' ima samo dva. Na ''N905NA'', stražnje mjesto za montažu označeno je [[Ironija|ironičnom]] uputom "Pričvrstiti orbiter ovdje", s predostrožnom opaskom "Crna strana dolje".<ref>[http://edwards.airshowjournal.com/2003/ 2003 Edwards Air Force Base Air Show], see Shuttle Carrier images.</ref>

Nakon umirovljenja Space shuttle programa, 2012. oba su zrakoplova povučena iz službe.
{{clear}}
== Specifikacije ==
[[Slika:Shuttle Carrier Aircraft diagram.gif|300px|desno]]

Podaci: Boeing 747-100 specifications<ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html#100 Boeing 747-200 Technical Specifications], Boeing</ref>

===Generalne karakteristike===
*'''Posada''': 4: pilot, ko-pilot, 2 inženjera leta (1 inženjer leta ako Shuttle nije ukrcan)<ref name="SCAcrew">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www1.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS/HTML/ECN-15325.html|title=Shuttle Columbia Mated to 747 SCA with Crew}}</ref>
*'''Dužina''': 70,5 m
*'''Raspon krila''': 59,7 m
*'''Visina''': 19,3 m
*'''Površina krila''': 510 m²
*'''Težina praznog zrakoplova''': 144 200 kg
*'''Maksimalna težina''': 322 000 kg
*'''Motor''': 4 turboventilatorska motora Pratt & Whitney JT9D-7J, 222 kN potiska svaki

===Performanse===
*'''Brzina krstarenja''': Mach 0,6 (397 čvorova, 735 km/h)
*'''Dolet''': 1000 nmi, 1850 km, s ukrcanim shuttleom
*'''Visina leta''': 4500 m, (s Shuttleom)

== Popularna kultura ==
U uvodnoj sekvenci filma ''[[Operacija Svemir (1979)|Operacija Svemir]]'' (1979.), iz serijala o [[James Bond|Jamesu Bondu]], Space Shuttle je lansiran s Boeinga 747-100 usred leta, što uzrokuje eksploziju zrakoplova nosača.<ref name="bond">{{cite web|publisher=The Internet Movie Database|url=http://www.imdb.com/title/tt0079574/plotsummary|title=Plot summary for Moonraker (1979)}}</ref> (U stvarnosti to nije moguće jer je gorivo za glavne motore Space Shuttlea uskladišteno isključivo u vanjskom tanku.)<ref>{{cite web|url = http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/prop/overview.html |title = Orbiter Propulsion Overview|work = Shuttle Reference Manual |publisher = [[NASA|National Aeronautics and Space Administration (NASA)]] |year = 1988 }}</ref>

== Galerija ==
<center><gallery>
Slika:STS-125_Atlantis_return_KSC_01.jpg|SCA i ''Atlantis'' u letu nad južnokalifornijskom pustinjom. Povratak u svemirski centar "Kennedy" nakon slijetanja misije STS-125 u zrakoplovnu bazu "Edwards".<ref name="STS-125">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/index.html|title=Mission Information}}</ref>
Slika:NASA_SCAs_nose-to-nose_at_Dryden.jpg|Oba zrakoplova SCA zajedno u centru "Dryden".
Slika:OV-101_first_flight.jpg|Prvi slobodni let orbitera ''Enterprise'' 1977, radi programa ispitivanja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests'').
Slika:Space Shuttle Transit.jpg|SCA i ''Endeavour'' slijeću u Svemirski centar "Kennedy" 1997.
</gallery></center>

== Vidi još ==
* [[Space Shuttle]]
* [[Program Space Shuttle]]
* [[Boeing 747]]
* [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirski centar Kennedy]]
* [[Vojna zrakoplovna baza Edwards|Zrakoplovna baza Edwards]]

===Slični zrakoplovi===
* [[Antonov An-225]]
* [[Mjasišev VM-T]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Shuttle Carrier Aircraft}}
*[http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html NASA fact sheet - nasa.gov ]
*[http://www.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS-Ferry/Medium/index.html NASA SCA foto galerija - dfrc.nasa.gov ]
* [http://www.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/SCA/index.html NASA SCA foto galerija - dfrc.nasa.gov ]
* [http://www.dfrc.nasa.gov/Gallery/Movie/747_SCA/index.html NASA SCA filmovi - dfrc.nasa.gov ]
* [http://www.nasa.gov/returntoflight/crew/ferryflight.html The World's Greatest Piggyback Ride - nasa.gov ]
* [http://www.theaviationzone.com/factsheets/sca.asp NASA Shuttle Carrier Aircraft (SCA) - theaviationzone.com ]

{{Space Shuttle}}

[[Kategorija:Program Space Shuttle]]
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Astronautika u SAD-u]]

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:45
Redak 38:		Redak 38:
	'''Shuttle Carrier Aircraft''' (''SCA'', [[Hrvatski jezik\|hrv]]. ''Zrakoplov nosač Shuttlea'') je znatno modificirana verzija putničkog mlažnjaka [[Boeing 747]], kojeg [[NASA]] koristi za prijevoz [[Space Shuttle]] orbitera. Izrađena su dva primjerka, jedan je bivši 747-100, dok je drugi verzija kratkog doleta 747-100SR.		'''Shuttle Carrier Aircraft''' (''SCA'', [[Hrvatski jezik\|hrv]]. ''Zrakoplov nosač Shuttlea'') je znatno modificirana verzija putničkog mlažnjaka [[Boeing 747]], kojeg [[NASA]] koristi za prijevoz [[Space Shuttle]] orbitera. Izrađena su dva primjerka, jedan je bivši 747-100, dok je drugi verzija kratkog doleta 747-100SR.

	SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Kennedy]] na [[Florida\|Floridi]] u [[SAD\|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref name="SLF">{{~~Citiranje web~~\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html \|title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica\|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.		SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Kennedy]] na [[Florida\|Floridi]] u [[SAD\|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref name="SLF">{{citiranje weba\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html \|title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica\|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.

	Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{Citiranje weba\|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html\|title=Shuttle Enterprise Free Flight\|accessdate=\|dateformat=mdy\|publisher=NASA\|year=1977\|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>		Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{Citiranje weba\|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html\|title=Shuttle Enterprise Free Flight\|accessdate=\|dateformat=mdy\|publisher=NASA\|year=1977\|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>
Redak 47:		Redak 47:
	[[Slika:Shuttle Enterprise at Ellington Airfield 1978 4.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|''N905NA'' 1978., u American Airlines livreji.]]		[[Slika:Shuttle Enterprise at Ellington Airfield 1978 4.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|''N905NA'' 1978., u American Airlines livreji.]]

	Zrakoplov je 1976. opsežno modificirao [[Boeing]]. [[Putnička kabina aviona\|Kabina]] je ispražnjena, nadodani su potpornji za montiranje, i [[Trup zrakoplova\|trup]] je ojačan; postavljeni su vertikalni stabilizatori na rep radi povećanja stabilnosti prilikom transporta orbitera, i također su nadograđeni motori i avionika. Ugrađen je sustav tunela za bijeg u slučaju opasnosti, sličan onome korištenom na prvim testiranjima Boeinga 747, koji je uklonjen nakon dovršenja testiranja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests, ALT'') radi mogućnosti usisavanja članova posade u motore prilikom spašavanja.<ref name="SCA1">{{~~Citiranje web~~\|publisher=NASA\|url=http://www.nasa.gov/news/special/747_Shuttle_Carriers.html\|title=Gravel Haulers: NASA's 747 Shuttle Carriers}}</ref>		Zrakoplov je 1976. opsežno modificirao [[Boeing]]. [[Putnička kabina aviona\|Kabina]] je ispražnjena, nadodani su potpornji za montiranje, i [[Trup zrakoplova\|trup]] je ojačan; postavljeni su vertikalni stabilizatori na rep radi povećanja stabilnosti prilikom transporta orbitera, i također su nadograđeni motori i avionika. Ugrađen je sustav tunela za bijeg u slučaju opasnosti, sličan onome korištenom na prvim testiranjima Boeinga 747, koji je uklonjen nakon dovršenja testiranja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests, ALT'') radi mogućnosti usisavanja članova posade u motore prilikom spašavanja.<ref name="SCA1">{{citiranje weba\|publisher=NASA\|url=http://www.nasa.gov/news/special/747_Shuttle_Carriers.html\|title=Gravel Haulers: NASA's 747 Shuttle Carriers}}</ref>

	Kao mogući nosač za Shuttle, NASA je također je uzela u obzir [[C-5 Galaxy]], ali konačni izbor je pao na 747 dijelom radi dizajna niskih krila u usporedbi s visokim krilima C-5, i dijelom radi situacije u kojoj bi [[USAF\|Američko ratno zrakoplovstvo]] zadržalo vlasništvo nad tim zrakoplovom, dok bi s Boeingom 747, NASA raspolagala kao vlastitim zrakoplovom.		Kao mogući nosač za Shuttle, NASA je također je uzela u obzir [[C-5 Galaxy]], ali konačni izbor je pao na 747 dijelom radi dizajna niskih krila u usporedbi s visokim krilima C-5, i dijelom radi situacije u kojoj bi [[USAF\|Američko ratno zrakoplovstvo]] zadržalo vlasništvo nad tim zrakoplovom, dok bi s Boeingom 747, NASA raspolagala kao vlastitim zrakoplovom.
Redak 53:		Redak 53:
	[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg\|mini\|desno\|180px\|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]		[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg\|mini\|desno\|180px\|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]

	Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja\|nautičkih milja]] (1850 km),<ref name="SCA">{{~~Citiranje web~~\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html\|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{citiranje weba\| author = Felix Gilette \| url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ \| title = How Does the Space Shuttle Fly Home? \| date = 2005 \| accessdate=}}</ref>		Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja\|nautičkih milja]] (1850 km),<ref name="SCA">{{citiranje weba\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html\|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{citiranje weba\| author = Felix Gilette \| url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ \| title = How Does the Space Shuttle Fly Home? \| date = 2005 \| accessdate=}}</ref>

	[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|[[Space Shuttle Columbia\|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]		[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|[[Space Shuttle Columbia\|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]
Redak 61:		Redak 61:
	Ranih 1980-ih, SCA ''N905NA'' nije više isticao crveno-bijelo-plavu American Airlines dekorativnu traku na podlozi metalno srebrnog trupa. NASA ih je zamijenila vlastitom livrejom, bijelim trupom i plavom trakom.		Ranih 1980-ih, SCA ''N905NA'' nije više isticao crveno-bijelo-plavu American Airlines dekorativnu traku na podlozi metalno srebrnog trupa. NASA ih je zamijenila vlastitom livrejom, bijelim trupom i plavom trakom.
	[[Slika:Shuttle mounting point.JPG\|mini\|desno\|180px\|Ironična napomena na potpornju, podsjeća tehničare kako spojiti orbiter radi transporta.]]		[[Slika:Shuttle mounting point.JPG\|mini\|desno\|180px\|Ironična napomena na potpornju, podsjeća tehničare kako spojiti orbiter radi transporta.]]
	1988., nakon katastrofe [[Space Shuttle Challenger\|''Challengera'']], NASA je nabavila [[Boeing_747#747-100SR\|747-100SR]] od [[Japan Airlines]]a. Registriran [http://registry.faa.gov/aircraftinquiry/NNumSQL.asp?NNumbertxt=911NA ''N911NA''], ušao je u NASA-inu službu 1990. nakon sličnih modifikacija primijenjenih na ''N905NA''. Prvi puta je korišten za prijevoz novog Shuttlea [[Space Shuttle Endeavour\|''Endeavoura'']] od proizvođača u [[Palmdale, Kalifornija\|Palmdale]]u, u [[Kalifornija\|Kaliforniji]] do Svemirskog centra Kennedy.<ref name="AN">{{~~Citiranje web~~\|publisher=airliners.net\|url=http://www.airliners.net/photo/NASA/Boeing-747SR-46(SCA)/1421353/L/&sid=9db95c88e720cbe71f9b789bedc2679f\|title=Picture of the Boeing 747SR-46(SCA) aircraft}}</ref>		1988., nakon katastrofe [[Space Shuttle Challenger\|''Challengera'']], NASA je nabavila [[Boeing_747#747-100SR\|747-100SR]] od [[Japan Airlines]]a. Registriran [http://registry.faa.gov/aircraftinquiry/NNumSQL.asp?NNumbertxt=911NA ''N911NA''], ušao je u NASA-inu službu 1990. nakon sličnih modifikacija primijenjenih na ''N905NA''. Prvi puta je korišten za prijevoz novog Shuttlea [[Space Shuttle Endeavour\|''Endeavoura'']] od proizvođača u [[Palmdale, Kalifornija\|Palmdale]]u, u [[Kalifornija\|Kaliforniji]] do Svemirskog centra Kennedy.<ref name="AN">{{citiranje weba\|publisher=airliners.net\|url=http://www.airliners.net/photo/NASA/Boeing-747SR-46(SCA)/1421353/L/&sid=9db95c88e720cbe71f9b789bedc2679f\|title=Picture of the Boeing 747SR-46(SCA) aircraft}}</ref>

	Dva zrakoplova funkcionalno su identična, iako ''N911NA'' ima deset prozora na svakoj strani gornje palube, dok ih ''N905NA'' ima samo dva. Na ''N905NA'', stražnje mjesto za montažu označeno je [[Ironija\|ironičnom]] uputom "Pričvrstiti orbiter ovdje", s predostrožnom opaskom "Crna strana dolje".<ref>[http://edwards.airshowjournal.com/2003/ 2003 Edwards Air Force Base Air Show], see Shuttle Carrier images.</ref>		Dva zrakoplova funkcionalno su identična, iako ''N911NA'' ima deset prozora na svakoj strani gornje palube, dok ih ''N905NA'' ima samo dva. Na ''N905NA'', stražnje mjesto za montažu označeno je [[Ironija\|ironičnom]] uputom "Pričvrstiti orbiter ovdje", s predostrožnom opaskom "Crna strana dolje".<ref>[http://edwards.airshowjournal.com/2003/ 2003 Edwards Air Force Base Air Show], see Shuttle Carrier images.</ref>
Redak 73:		Redak 73:

	===Generalne karakteristike===		===Generalne karakteristike===
	*'''Posada''': 4: pilot, ko-pilot, 2 inženjera leta (1 inženjer leta ako Shuttle nije ukrcan)<ref name="SCAcrew">{{~~Citiranje web~~\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www1.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS/HTML/ECN-15325.html\|title=Shuttle Columbia Mated to 747 SCA with Crew}}</ref>		*'''Posada''': 4: pilot, ko-pilot, 2 inženjera leta (1 inženjer leta ako Shuttle nije ukrcan)<ref name="SCAcrew">{{citiranje weba\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www1.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS/HTML/ECN-15325.html\|title=Shuttle Columbia Mated to 747 SCA with Crew}}</ref>
	*'''Dužina''': 70,5 m		*'''Dužina''': 70,5 m
	*'''Raspon krila''': 59,7 m		*'''Raspon krila''': 59,7 m
Redak 88:		Redak 88:

	== Popularna kultura ==		== Popularna kultura ==
	U uvodnoj sekvenci filma ''[[Operacija Svemir (1979)\|Operacija Svemir]]'' (1979.), iz serijala o [[James Bond\|Jamesu Bondu]], Space Shuttle je lansiran s Boeinga 747-100 usred leta, što uzrokuje eksploziju zrakoplova nosača.<ref name="bond">{{~~Citiranje web~~\|publisher=The Internet Movie Database\|url=http://www.imdb.com/title/tt0079574/plotsummary\|title=Plot summary for Moonraker (1979)}}</ref> (U stvarnosti to nije moguće jer je gorivo za glavne motore Space Shuttlea uskladišteno isključivo u vanjskom tanku.)<ref>{{~~Citiranje web~~\|url = http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/prop/overview.html \|title = Orbiter Propulsion Overview\|work = Shuttle Reference Manual \|publisher = [[NASA\|National Aeronautics and Space Administration (NASA)]] \|year = 1988 }}</ref>		U uvodnoj sekvenci filma ''[[Operacija Svemir (1979)\|Operacija Svemir]]'' (1979.), iz serijala o [[James Bond\|Jamesu Bondu]], Space Shuttle je lansiran s Boeinga 747-100 usred leta, što uzrokuje eksploziju zrakoplova nosača.<ref name="bond">{{citiranje weba\|publisher=The Internet Movie Database\|url=http://www.imdb.com/title/tt0079574/plotsummary\|title=Plot summary for Moonraker (1979)}}</ref> (U stvarnosti to nije moguće jer je gorivo za glavne motore Space Shuttlea uskladišteno isključivo u vanjskom tanku.)<ref>{{citiranje weba\|url = http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/prop/overview.html \|title = Orbiter Propulsion Overview\|work = Shuttle Reference Manual \|publisher = [[NASA\|National Aeronautics and Space Administration (NASA)]] \|year = 1988 }}</ref>

	== Galerija ==		== Galerija ==
	<center><gallery>		<center><gallery>
	Slika:STS-125_Atlantis_return_KSC_01.jpg\|SCA i ''Atlantis'' u letu nad južnokalifornijskom pustinjom. Povratak u svemirski centar "Kennedy" nakon slijetanja misije STS-125 u zrakoplovnu bazu "Edwards".<ref name="STS-125">{{~~Citiranje web~~\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/index.html\|title=Mission Information}}</ref>		Slika:STS-125_Atlantis_return_KSC_01.jpg\|SCA i ''Atlantis'' u letu nad južnokalifornijskom pustinjom. Povratak u svemirski centar "Kennedy" nakon slijetanja misije STS-125 u zrakoplovnu bazu "Edwards".<ref name="STS-125">{{citiranje weba\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/index.html\|title=Mission Information}}</ref>
	Slika:NASA_SCAs_nose-to-nose_at_Dryden.jpg\|Oba zrakoplova SCA zajedno u centru "Dryden".		Slika:NASA_SCAs_nose-to-nose_at_Dryden.jpg\|Oba zrakoplova SCA zajedno u centru "Dryden".
	Slika:OV-101_first_flight.jpg\|Prvi slobodni let orbitera ''Enterprise'' 1977, radi programa ispitivanja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests'').		Slika:OV-101_first_flight.jpg\|Prvi slobodni let orbitera ''Enterprise'' 1977, radi programa ispitivanja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests'').

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 07:28
Redak 38:		Redak 38:
	'''Shuttle Carrier Aircraft''' (''SCA'', [[Hrvatski jezik\|hrv]]. ''Zrakoplov nosač Shuttlea'') je znatno modificirana verzija putničkog mlažnjaka [[Boeing 747]], kojeg [[NASA]] koristi za prijevoz [[Space Shuttle]] orbitera. Izrađena su dva primjerka, jedan je bivši 747-100, dok je drugi verzija kratkog doleta 747-100SR.		'''Shuttle Carrier Aircraft''' (''SCA'', [[Hrvatski jezik\|hrv]]. ''Zrakoplov nosač Shuttlea'') je znatno modificirana verzija putničkog mlažnjaka [[Boeing 747]], kojeg [[NASA]] koristi za prijevoz [[Space Shuttle]] orbitera. Izrađena su dva primjerka, jedan je bivši 747-100, dok je drugi verzija kratkog doleta 747-100SR.

	SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Kennedy]] na [[Florida\|Floridi]] u [[SAD\|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref name="SLF">{{~~cite~~ web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html \|title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica\|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.		SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Kennedy]] na [[Florida\|Floridi]] u [[SAD\|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref name="SLF">{{Citiranje web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html \|title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica\|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.

	Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{Citiranje weba\|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html\|title=Shuttle Enterprise Free Flight\|accessdate=\|dateformat=mdy\|publisher=NASA\|year=1977\|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>		Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{Citiranje weba\|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html\|title=Shuttle Enterprise Free Flight\|accessdate=\|dateformat=mdy\|publisher=NASA\|year=1977\|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>
Redak 47:		Redak 47:
	[[Slika:Shuttle Enterprise at Ellington Airfield 1978 4.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|''N905NA'' 1978., u American Airlines livreji.]]		[[Slika:Shuttle Enterprise at Ellington Airfield 1978 4.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|''N905NA'' 1978., u American Airlines livreji.]]

	Zrakoplov je 1976. opsežno modificirao [[Boeing]]. [[Putnička kabina aviona\|Kabina]] je ispražnjena, nadodani su potpornji za montiranje, i [[Trup zrakoplova\|trup]] je ojačan; postavljeni su vertikalni stabilizatori na rep radi povećanja stabilnosti prilikom transporta orbitera, i također su nadograđeni motori i avionika. Ugrađen je sustav tunela za bijeg u slučaju opasnosti, sličan onome korištenom na prvim testiranjima Boeinga 747, koji je uklonjen nakon dovršenja testiranja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests, ALT'') radi mogućnosti usisavanja članova posade u motore prilikom spašavanja.<ref name="SCA1">{{~~cite~~ web\|publisher=NASA\|url=http://www.nasa.gov/news/special/747_Shuttle_Carriers.html\|title=Gravel Haulers: NASA's 747 Shuttle Carriers}}</ref>		Zrakoplov je 1976. opsežno modificirao [[Boeing]]. [[Putnička kabina aviona\|Kabina]] je ispražnjena, nadodani su potpornji za montiranje, i [[Trup zrakoplova\|trup]] je ojačan; postavljeni su vertikalni stabilizatori na rep radi povećanja stabilnosti prilikom transporta orbitera, i također su nadograđeni motori i avionika. Ugrađen je sustav tunela za bijeg u slučaju opasnosti, sličan onome korištenom na prvim testiranjima Boeinga 747, koji je uklonjen nakon dovršenja testiranja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests, ALT'') radi mogućnosti usisavanja članova posade u motore prilikom spašavanja.<ref name="SCA1">{{Citiranje web\|publisher=NASA\|url=http://www.nasa.gov/news/special/747_Shuttle_Carriers.html\|title=Gravel Haulers: NASA's 747 Shuttle Carriers}}</ref>

	Kao mogući nosač za Shuttle, NASA je također je uzela u obzir [[C-5 Galaxy]], ali konačni izbor je pao na 747 dijelom radi dizajna niskih krila u usporedbi s visokim krilima C-5, i dijelom radi situacije u kojoj bi [[USAF\|Američko ratno zrakoplovstvo]] zadržalo vlasništvo nad tim zrakoplovom, dok bi s Boeingom 747, NASA raspolagala kao vlastitim zrakoplovom.		Kao mogući nosač za Shuttle, NASA je također je uzela u obzir [[C-5 Galaxy]], ali konačni izbor je pao na 747 dijelom radi dizajna niskih krila u usporedbi s visokim krilima C-5, i dijelom radi situacije u kojoj bi [[USAF\|Američko ratno zrakoplovstvo]] zadržalo vlasništvo nad tim zrakoplovom, dok bi s Boeingom 747, NASA raspolagala kao vlastitim zrakoplovom.
Redak 53:		Redak 53:
	[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg\|mini\|desno\|180px\|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]		[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg\|mini\|desno\|180px\|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]

	Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja\|nautičkih milja]] (1850 km),<ref name="SCA">{{~~cite~~ web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html\|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{~~cite~~ web \| author = Felix Gilette \| url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ \| title = How Does the Space Shuttle Fly Home? \| date = 2005 \| accessdate=}}</ref>		Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja\|nautičkih milja]] (1850 km),<ref name="SCA">{{Citiranje web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html\|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{Citiranje web \| author = Felix Gilette \| url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ \| title = How Does the Space Shuttle Fly Home? \| date = 2005 \| accessdate=}}</ref>

	[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|[[Space Shuttle Columbia\|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]		[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|[[Space Shuttle Columbia\|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]
Redak 61:		Redak 61:
	Ranih 1980-ih, SCA ''N905NA'' nije više isticao crveno-bijelo-plavu American Airlines dekorativnu traku na podlozi metalno srebrnog trupa. NASA ih je zamijenila vlastitom livrejom, bijelim trupom i plavom trakom.		Ranih 1980-ih, SCA ''N905NA'' nije više isticao crveno-bijelo-plavu American Airlines dekorativnu traku na podlozi metalno srebrnog trupa. NASA ih je zamijenila vlastitom livrejom, bijelim trupom i plavom trakom.
	[[Slika:Shuttle mounting point.JPG\|mini\|desno\|180px\|Ironična napomena na potpornju, podsjeća tehničare kako spojiti orbiter radi transporta.]]		[[Slika:Shuttle mounting point.JPG\|mini\|desno\|180px\|Ironična napomena na potpornju, podsjeća tehničare kako spojiti orbiter radi transporta.]]
	1988., nakon katastrofe [[Space Shuttle Challenger\|''Challengera'']], NASA je nabavila [[Boeing_747#747-100SR\|747-100SR]] od [[Japan Airlines]]a. Registriran [http://registry.faa.gov/aircraftinquiry/NNumSQL.asp?NNumbertxt=911NA ''N911NA''], ušao je u NASA-inu službu 1990. nakon sličnih modifikacija primijenjenih na ''N905NA''. Prvi puta je korišten za prijevoz novog Shuttlea [[Space Shuttle Endeavour\|''Endeavoura'']] od proizvođača u [[Palmdale, Kalifornija\|Palmdale]]u, u [[Kalifornija\|Kaliforniji]] do Svemirskog centra Kennedy.<ref name="AN">{{~~cite~~ web\|publisher=airliners.net\|url=http://www.airliners.net/photo/NASA/Boeing-747SR-46(SCA)/1421353/L/&sid=9db95c88e720cbe71f9b789bedc2679f\|title=Picture of the Boeing 747SR-46(SCA) aircraft}}</ref>		1988., nakon katastrofe [[Space Shuttle Challenger\|''Challengera'']], NASA je nabavila [[Boeing_747#747-100SR\|747-100SR]] od [[Japan Airlines]]a. Registriran [http://registry.faa.gov/aircraftinquiry/NNumSQL.asp?NNumbertxt=911NA ''N911NA''], ušao je u NASA-inu službu 1990. nakon sličnih modifikacija primijenjenih na ''N905NA''. Prvi puta je korišten za prijevoz novog Shuttlea [[Space Shuttle Endeavour\|''Endeavoura'']] od proizvođača u [[Palmdale, Kalifornija\|Palmdale]]u, u [[Kalifornija\|Kaliforniji]] do Svemirskog centra Kennedy.<ref name="AN">{{Citiranje web\|publisher=airliners.net\|url=http://www.airliners.net/photo/NASA/Boeing-747SR-46(SCA)/1421353/L/&sid=9db95c88e720cbe71f9b789bedc2679f\|title=Picture of the Boeing 747SR-46(SCA) aircraft}}</ref>

	Dva zrakoplova funkcionalno su identična, iako ''N911NA'' ima deset prozora na svakoj strani gornje palube, dok ih ''N905NA'' ima samo dva. Na ''N905NA'', stražnje mjesto za montažu označeno je [[Ironija\|ironičnom]] uputom "Pričvrstiti orbiter ovdje", s predostrožnom opaskom "Crna strana dolje".<ref>[http://edwards.airshowjournal.com/2003/ 2003 Edwards Air Force Base Air Show], see Shuttle Carrier images.</ref>		Dva zrakoplova funkcionalno su identična, iako ''N911NA'' ima deset prozora na svakoj strani gornje palube, dok ih ''N905NA'' ima samo dva. Na ''N905NA'', stražnje mjesto za montažu označeno je [[Ironija\|ironičnom]] uputom "Pričvrstiti orbiter ovdje", s predostrožnom opaskom "Crna strana dolje".<ref>[http://edwards.airshowjournal.com/2003/ 2003 Edwards Air Force Base Air Show], see Shuttle Carrier images.</ref>
Redak 73:		Redak 73:

	===Generalne karakteristike===		===Generalne karakteristike===
	*'''Posada''': 4: pilot, ko-pilot, 2 inženjera leta (1 inženjer leta ako Shuttle nije ukrcan)<ref name="SCAcrew">{{~~cite~~ web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www1.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS/HTML/ECN-15325.html\|title=Shuttle Columbia Mated to 747 SCA with Crew}}</ref>		*'''Posada''': 4: pilot, ko-pilot, 2 inženjera leta (1 inženjer leta ako Shuttle nije ukrcan)<ref name="SCAcrew">{{Citiranje web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www1.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS/HTML/ECN-15325.html\|title=Shuttle Columbia Mated to 747 SCA with Crew}}</ref>
	*'''Dužina''': 70,5 m		*'''Dužina''': 70,5 m
	*'''Raspon krila''': 59,7 m		*'''Raspon krila''': 59,7 m
Redak 88:		Redak 88:

	== Popularna kultura ==		== Popularna kultura ==
	U uvodnoj sekvenci filma ''[[Operacija Svemir (1979)\|Operacija Svemir]]'' (1979.), iz serijala o [[James Bond\|Jamesu Bondu]], Space Shuttle je lansiran s Boeinga 747-100 usred leta, što uzrokuje eksploziju zrakoplova nosača.<ref name="bond">{{~~cite~~ web\|publisher=The Internet Movie Database\|url=http://www.imdb.com/title/tt0079574/plotsummary\|title=Plot summary for Moonraker (1979)}}</ref> (U stvarnosti to nije moguće jer je gorivo za glavne motore Space Shuttlea uskladišteno isključivo u vanjskom tanku.)<ref>{{~~cite~~ web\|url = http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/prop/overview.html \|title = Orbiter Propulsion Overview\|work = Shuttle Reference Manual \|publisher = [[NASA\|National Aeronautics and Space Administration (NASA)]] \|year = 1988 }}</ref>		U uvodnoj sekvenci filma ''[[Operacija Svemir (1979)\|Operacija Svemir]]'' (1979.), iz serijala o [[James Bond\|Jamesu Bondu]], Space Shuttle je lansiran s Boeinga 747-100 usred leta, što uzrokuje eksploziju zrakoplova nosača.<ref name="bond">{{Citiranje web\|publisher=The Internet Movie Database\|url=http://www.imdb.com/title/tt0079574/plotsummary\|title=Plot summary for Moonraker (1979)}}</ref> (U stvarnosti to nije moguće jer je gorivo za glavne motore Space Shuttlea uskladišteno isključivo u vanjskom tanku.)<ref>{{Citiranje web\|url = http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/prop/overview.html \|title = Orbiter Propulsion Overview\|work = Shuttle Reference Manual \|publisher = [[NASA\|National Aeronautics and Space Administration (NASA)]] \|year = 1988 }}</ref>

	== Galerija ==		== Galerija ==
	<center><gallery>		<center><gallery>
	Slika:STS-125_Atlantis_return_KSC_01.jpg\|SCA i ''Atlantis'' u letu nad južnokalifornijskom pustinjom. Povratak u svemirski centar "Kennedy" nakon slijetanja misije STS-125 u zrakoplovnu bazu "Edwards".<ref name="STS-125">{{~~cite~~ web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/index.html\|title=Mission Information}}</ref>		Slika:STS-125_Atlantis_return_KSC_01.jpg\|SCA i ''Atlantis'' u letu nad južnokalifornijskom pustinjom. Povratak u svemirski centar "Kennedy" nakon slijetanja misije STS-125 u zrakoplovnu bazu "Edwards".<ref name="STS-125">{{Citiranje web\|publisher=National Aeronautics and Space Administration\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/index.html\|title=Mission Information}}</ref>
	Slika:NASA_SCAs_nose-to-nose_at_Dryden.jpg\|Oba zrakoplova SCA zajedno u centru "Dryden".		Slika:NASA_SCAs_nose-to-nose_at_Dryden.jpg\|Oba zrakoplova SCA zajedno u centru "Dryden".
	Slika:OV-101_first_flight.jpg\|Prvi slobodni let orbitera ''Enterprise'' 1977, radi programa ispitivanja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests'').		Slika:OV-101_first_flight.jpg\|Prvi slobodni let orbitera ''Enterprise'' 1977, radi programa ispitivanja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests'').