Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)

2026-07-05T01:44:38Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)

Nova stranica

{{Slika
| slika= Serbmigra.jpg
| slika_širina= 450px
| ime= Seoba Srba
| autor= [[Paja Jovanović]]
| godina= [[1896.]]
| tip= [[ulje na platnu]]
| visina=127
| širina=190,5
| grad= [[Pančevo]]
| muzej= [[Narodni muzej Pančevo]]
}}
'''Seoba Srba''' ([[srpski|sr]]. ''Сеоба Срба'') ili '''Seoba Srba pod patrijarhom Arsenijom III. Crnojevićem''' je naziv ciklusa od četiri [[ulje na platnu|uljane slike]] srpskog [[realizam|realističkog]] [[slikar]]a [[Paja Jovanović|Paje Jovanovića]] koje prikazuju [[Osmansko Carstvo|Veliku seobu Srba 1690.–1691. godine]] pod vodstvom [[patrijarh]]a [[Arsenije III. Crnojević|Arsenija III.]]

==Povijest==

[[Datoteka:Seoba Srba 1690. Franc Juza.jpg|mini|lijevo|Crtеž tušеm Frаncа Јuzеa iz 1690. koji prikazuje pоčеtak prеlаskа srpskih izbjeglica prеkо Dunava u Аustriјu.]]
Velika seoba Srba dogodila se tijekom [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]], a nakon [[Habsburška Monarhija|habsburškog]] povlačenja s teritorija [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1690. godine. Tada je velik broj [[Srbi|Srba]], u strahu od odmazde, napustio [[Kosovo]] i druga južna područja, te se naselio sjeverno od [[Dunav]]a.<ref>Judah 2002., str. 9.–10.</ref> Godine 1691. car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] priznao je Srbima određeni stupanj crkvene autonomije i samouprave, što je događaju dalo trajno političko značenje.<ref>Miller 1997., str. 8.</ref>

Prvu je verziju slike 1895. naručio [[Srijemski Karlovci|srijemsko-karlovački]] patrijarh Georgije Branković za Milenijsku izložbu u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1896. godine. Slika ogromnih dimenzija (380 x 580 cm), je trebala potvrditi povijesni narativ [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] o doseljavanju Srba u Habsburšku Monarhiju te poduprijeti njihove zahtjeve za crkvenom autonomijom.<ref>Filipovitch-Robinson 2008., str. 42.</ref>

Za izradu slike Jovanović je temeljito proučavao povijesne izvore, oružje, nošnje i arhivsku građu te surađivao s povjesničarom [[Ilarion Ruvarac|Ilarionom Ruvarcem]] kako bi postigao što veću povijesnu vjerodostojnost. [[Kompozicija (likovna)|Kompozicija]] prikazuje patrijarha Arsenija III. kako predvodi narod u izbjeglištvo, okružen svećenstvom, ratnicima, obiteljima i stokom, simbolizirajući zajednički odlazak u neizvjesnu budućnost.<ref>Filipovitch-Robinson 2008., str. 43.</ref>

Patrijarh Georgije nije bio zadovoljan prvom verzijom jer je smatrao da prikazuje izbjeglice kao narod u bijegu, a ne kao organiziranu seobu potaknutu carevim pozivom.<ref>Judah 2002., str. 2.</ref> Jovanović je zato izradio izmijenjenu verziju u kojoj je naglasio vojni karakter povorke i uklonio pojedine motive poput kola i stada ovaca. Iako je Jovanović relativno brzo napravio promjene, nije ih uspio prikazati na vrijeme za izlaganje slike u Budimpešti, te je stoga morala biti izložena u Nadbiskupskoj palači u Srijemskim Karlovcima.

Ukupno je nastalo četiri verzije slike. Prva verzija izložena je danas u zgradi patrijaršije Srpske pravoslavne crkve u [[Beograd]]u, druga u Muzeju Pančeva (slika gore), a četvrta u Konaku kneginje Ljubice u Beogradu, dok je treća verzija izgubljena.

''Seoba Srba'' smatra se jednim od najvažnijih djela Paje Jovanovića i jednim od ključnih primjera srpskog [[povijesno slikarstvo|povijesnog slikarstva]]. Slika je postala simbol kolektivnog pamćenja i nacionalnog identiteta te je često uspoređivana s drugim ikonama nacionalne povijesti.<ref>David A. Norris, ''[https://books.google.com/books?id=b7RWayXdH0UC Belgrade: A Cultural History]'', Oxford University Press, Oxford, 2008. {{eng oznaka}} {{ISBN|978-0-19-970452-1}}</ref> No, povjesničar [[Noel Malcolm]] sumnja u povijesnu istinitost prikaza Arsenija kako predvodi ogromne kolone izbjeglica, rekavši da ne postoje konkretni dokazi koji bi potvrdili ili opovrgnuli da je broj migranata premašio 40 000, kako su tvrdili crkveni vođe.<ref>Noel Malcolm, ''Kosovo: A Short History'', Pan Macmillan, London, 1998., str. 140.–162. {{eng oznaka}} {{ISBN|978-0-333-66613-5}}</ref>

Povjesničari umjetnosti posebno ističu njezin realizam, bogatstvo detalja i sposobnost povezivanja povijesne činjenice s nacionalnom simbolikom.<ref>Kusovac 2009., str. 133.</ref>

Aluzija na nju nalazi se i u filmu [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] ''[[Podzemlje (1995.)|Podzemlje iz 1995.]]'', u kojem su ratne izbjeglice prikazane kako na sličan način marširaju prema Beogradu nakon [[Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|njemačkog bombardiranja grada u travnju 1941.]]<ref>Dennis Browne, ''Emir Kusturica: "Underground" and "Life is a Miracle"'' iz knjige Jakub Kazecki, Karen A. Ritzenhoff, Cynthia J. Miller (ur.), ''Border Visions: Identity and Diaspora in Film'', Rowman & Littlefield, Lanham, Maryland, 2013. {{ISBN|978-0-8108-9051-0}}</ref>

==Odlike==

Jovanović u djelo uključio moderne tehnike i oponašao [[naturalizam|naturalistički]] pristup suvremenih [[pejzaž]]nih slikara, pokazujući da se „prilagodio s umjetnošću prošlosti i umjetnosti svog vremena”. Kompozicija je označila značajan odmak za Jovanovića, koji je do tada slikao uglavnom [[orijentalizam|orijentalistička]] djela, za razliku od onih koja su prikazivala određene trenutke iz [[Povijest Srbije|srpske povijesti]]. Izravno se pozivajući na Bibliju, slika podsjeća na [[Mojsije|Mojsija]] koji [[Izlazak Židova iz Egipta|vodi židovski narod iz Egipta]] ([[Knjiga Izlaska]]). Ironija je, primjećuje Judah, u tome što patrijarh vodi svoj narod iz njihove obećane zemlje.<ref>Judah 2002., str. 1.</ref>
Patrijarh<ref>Jovanović je lik Arsenija izradio po uzoru na samog patrijarha Georgija. (Medaković 1994., str. 254.)</ref> i četiri druge figure dominiraju kompozicijom, neravnomjerno se krećući po platnu u prednji plan, usmjeravajući pogled promatrača kroz dijagonale i krivulje svojih tijela i gestikulirajući prema sljedećim redovima figura iza njih. Na tisuće figura na konjima i pješaka pojavljuju se u pozadini prije nego što se konačno povuku u [[horizont]] ([[Perspektiva (likovna umjetnost)|točka nedogleda]] u središtu slike iz koje svi likovi izviru). Na slici su zastupljene sve dobne skupine s tim da lijeva pozadina prikazuje srpske ratnike koji upiru koplja u nebo, dok desna pozadina prikazuje drvena kola koja prevoze obitelji u progonstvo. Na drugoj verziji, desno od patrijarha su majka i njezin mladi sin na konju, a u desnom prednjem planu starac pase svoje ovce. Na svim verzijama, u prvom planu je brkati ratnik koji hoda ispred sviju s mačevima pričvršćenim za pojas i puškom naslonjenom na rame.<ref>Jovanović je ratnika oblikovao prema svom poznaniku Nikoli Igiću, vojvođanskom sucu. (Kusovac, 2009., str. 136.)</ref> Desna ruka mu je umrljana krvlju i vezana bijelom povezom dok „odlučno korača u neizvjesnu budućnost”.<ref>Judah 2002., str. 1.</ref>

==Literatura==
* Filipovitch-Robinson, Lilien, ''Paja Jovanović and the Imagining of War and Peace'' (PDF), Journal of the North American Society for Serbian Studies, 22 (1), Bloomington, Indiana: Slavica Publishers, 2008. str. 35.–53. ISSN 0742-3330 (PDF) Arhivirano iz izvornika 8. prosinca 2015.
* Judah, Tim, ''[https://books.google.com/books?id=B4YbP0fPcMYC The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia]'' (2. izd.), New Haven, Connecticut: Yale University Press, 2000. {{ISBN|978-0-300-08507-5}}
* Kusovac, Nikola, ''Paja Jovanović'', Narodni muzej Srbije, Beograd, 2009. {{sr}} {{ISBN|978-86-80619-55-2}}
* Medaković, Dejan, ''Srpski slikari XVIII–XX veka: Likovi i dela'', Beograd, Prosveta, 1994. {{sr}} {{ISBN|978-86-07-00757-8}}
* Miller, Nicholas J., ''[https://archive.org/details/betweennationsta00mill_0 Between Nation and State: Serbian Politics in Croatia Before the First World War]'', University of Pittsburgh Press, Pittsburgh, 1997. {{ISBN|9780822939894}}

==Izvori==

[[Kategorija:Srbijanska likovna umjetnost]]
[[Kategorija:Historicizam]]
[[Kategorija:Slike iz 1890-ih]]
[[Kategorija:Orijentalizam]]

Seoba Srba - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)