Selenit - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:21, 10. ožujak 2026.

2026-03-10T02:21:38Z

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Selenit'''-->~~
	{{dz}}		{{dz}}
	[[datoteka:Le Voyage dans la Lune Selenite drawing.jpg\|mini\|desno\|200px\|Crtež Selenita koji je Georges Méliès izradio za film "Put na Mjesec".]]		[[datoteka:Le Voyage dans la Lune Selenite drawing.jpg\|mini\|desno\|200px\|Crtež Selenita koji je Georges Méliès izradio za film "Put na Mjesec".]]
Redak 55:		Redak 54:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~==== Wikizvor ====~~
	~~{{izvori\|group=Wikizvor}}~~

	[[Kategorija:Znanstvena fantastika]]		[[Kategorija:Znanstvena fantastika]]
	[[Kategorija:Mjesec]]		[[Kategorija:Mjesec]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T02:08:48Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:08
Redak 11:		Redak 11:

	=== Prvi zapisi ===		=== Prvi zapisi ===
	Prvi poznati zapis koji se smatra začetnikom [[Znanstvena fantastika\|(proto-)znanstvene fantastike]] i prvo djelo u kome se spominu Seleniti su [[Lukijan]]ove "[[Istinite pripovijesti]]"<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37501 Natuknica "Lukijan" u Hrvatskoj encikopediji, ''www.enciklopedija.hr'']</ref> ([[Starogrčki jezik\|starogrčki]] ''Ἀληθῆ διηγήματα'', [[Latinski jezik\|lat.]] ''Vera Historia'') iz 160. godine, [[satira]] u kojoj se u jednoj epizodi opisuje rat između Mjeseca i Sunca, odnosno Selenita (''Σεληνίτας'' - Selenit) i Heliota (''Ἡλιώτας'' - Heliot).<ref group=Wikizvor>{{~~wikizvor~~ jezik\|grčkom\|el\|Αληθής Ιστορία}}, Lukijanove "Istinite pripovijesti"</ref>		Prvi poznati zapis koji se smatra začetnikom [[Znanstvena fantastika\|(proto-)znanstvene fantastike]] i prvo djelo u kome se spominu Seleniti su [[Lukijan]]ove "[[Istinite pripovijesti]]"<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37501 Natuknica "Lukijan" u Hrvatskoj encikopediji, ''www.enciklopedija.hr'']</ref> ([[Starogrčki jezik\|starogrčki]] ''Ἀληθῆ διηγήματα'', [[Latinski jezik\|lat.]] ''Vera Historia'') iz 160. godine, [[satira]] u kojoj se u jednoj epizodi opisuje rat između Mjeseca i Sunca, odnosno Selenita (''Σεληνίτας'' - Selenit) i Heliota (''Ἡλιώτας'' - Heliot).<ref group=Wikizvor>{{HIEizvor jezik\|grčkom\|el\|Αληθής Ιστορία}}, Lukijanove "Istinite pripovijesti"</ref>
	<ref name="g1">[http://www.gutenberg.org/ebooks/45858 e-knjiga "Istinite pripovijesti" na Projektu Gutenberg, ''Lucian's True History'', ''The Project Gutenberg''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>		<ref name="g1">[http://www.gutenberg.org/ebooks/45858 e-knjiga "Istinite pripovijesti" na Projektu Gutenberg, ''Lucian's True History'', ''The Project Gutenberg''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>

Redak 20:		Redak 20:
	Nasuprot njima, [[Giovanni Battista Riccioli\|Giovanni Riccioli]], koji je s [[Francesco Maria Grimaldi\|Francescom Grimaldijem]] izradio je 1665. detaljnu teleskopsku studiju Mjeseca koju je uključio u "Novi almagest" (lat. ''Almagestum Novum''), u njoj navodi da Mjesec mjesec nalikuje pustinji i da nije nastanjen.<ref name="an">[http://www.e-rara.ch/zut/content/titleinfo/140180 "Novi Akmagest", ''Almagestum Novum'' na stranici rijetkih knjiga švicarskih knjižnica, ''e-rara.ch''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno: 29. kolovoza 2016.)</ref><ref name="jh" />		Nasuprot njima, [[Giovanni Battista Riccioli\|Giovanni Riccioli]], koji je s [[Francesco Maria Grimaldi\|Francescom Grimaldijem]] izradio je 1665. detaljnu teleskopsku studiju Mjeseca koju je uključio u "Novi almagest" (lat. ''Almagestum Novum''), u njoj navodi da Mjesec mjesec nalikuje pustinji i da nije nastanjen.<ref name="an">[http://www.e-rara.ch/zut/content/titleinfo/140180 "Novi Akmagest", ''Almagestum Novum'' na stranici rijetkih knjiga švicarskih knjižnica, ''e-rara.ch''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno: 29. kolovoza 2016.)</ref><ref name="jh" />

	U 17. stoljeću napisano je nekoliko djela koja obrađuju temu života na Mjesecu. Osim novih astronomskih otkrića, potaknuo ih je [[Francis Godwin]] svojim djelom "[[Čovjek na Mjesecu]]" (''The Man in the Moone'', izvorno u prvom izdanju ''The Man in the Moone: Or A Discourse of a Voyage Thither by Domingo Gonsales, the Speedy Messenger''<ref name="sfe">[http://www.sf-encyclopedia.com/entry/godwin_francis Francis Godwin u Enciklopediji znanstvene fantastike, ''Encyclopedia of Science Fiction'', ''www.sf-encyclopedia.com''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno: 4. rujna 2016.)</ref> ili u drugom izdanju ''The Strange Voyage and Adventures of Domingo Gonsales, to the World in the Moon''<ref group=Wikizvor>{{~~wikizvor~~ jezik\|engleskom\|en\|The Strange Voyage and Adventures of Domingo Gonsales, to the World in the Moon\|The Man in the Moon}}, drugo izdanje djela "Čovjek na Mjesecu" Francisa Godwina.</ref>, po opće prihvaćenom mišljenju napisano 1627./1628. godine, objavljeno posthumno 1638.).		U 17. stoljeću napisano je nekoliko djela koja obrađuju temu života na Mjesecu. Osim novih astronomskih otkrića, potaknuo ih je [[Francis Godwin]] svojim djelom "[[Čovjek na Mjesecu]]" (''The Man in the Moone'', izvorno u prvom izdanju ''The Man in the Moone: Or A Discourse of a Voyage Thither by Domingo Gonsales, the Speedy Messenger''<ref name="sfe">[http://www.sf-encyclopedia.com/entry/godwin_francis Francis Godwin u Enciklopediji znanstvene fantastike, ''Encyclopedia of Science Fiction'', ''www.sf-encyclopedia.com''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno: 4. rujna 2016.)</ref> ili u drugom izdanju ''The Strange Voyage and Adventures of Domingo Gonsales, to the World in the Moon''<ref group=Wikizvor>{{HIEizvor jezik\|engleskom\|en\|The Strange Voyage and Adventures of Domingo Gonsales, to the World in the Moon\|The Man in the Moon}}, drugo izdanje djela "Čovjek na Mjesecu" Francisa Godwina.</ref>, po opće prihvaćenom mišljenju napisano 1627./1628. godine, objavljeno posthumno 1638.).

	Pod Godwinovim utjecajem, [[John Wilkins]] je već 1638. objavio djelo "Otkriće svijeta na Mjesecu" (''The Discovery of a World in the Moone'')<ref name="jw1">[http://www.gutenberg.org/ebooks/19103 "Otkriće svijeta na Mjesecu", ''The Discovery of a World in the Moone'', e-knjiga na Projektu Gutenberg, ''www.gutenberg.org''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>, a zatim 1640. nastavak "Rasprava o novom planetu" (''A Discourse Concerning a New Planet'') u kojima uvodi ideju o Mjesecu kao mjestu na kome bi mogla boraviti živa bića, Seleniti.		Pod Godwinovim utjecajem, [[John Wilkins]] je već 1638. objavio djelo "Otkriće svijeta na Mjesecu" (''The Discovery of a World in the Moone'')<ref name="jw1">[http://www.gutenberg.org/ebooks/19103 "Otkriće svijeta na Mjesecu", ''The Discovery of a World in the Moone'', e-knjiga na Projektu Gutenberg, ''www.gutenberg.org''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>, a zatim 1640. nastavak "Rasprava o novom planetu" (''A Discourse Concerning a New Planet'') u kojima uvodi ideju o Mjesecu kao mjestu na kome bi mogla boraviti živa bića, Seleniti.

	Stanovnike Mjeseca opisuje i Gassendijev učenik [[Cyrano de Bergerac]] (koga je u [[Cyrano de Bergerac (Rostand)\|istoimenom djelu]] ovjekovječio [[Edmond Rostand]]) u djelu "Drugi svjetovi: ili države i carstva Mjeseca" ([[francuski jezik\|fr.]] ''L’Autre monde ou les États et empires de la Lune''<ref group=Wikizvor>{{~~wikizvor~~ jezik\|francuskom\|fr\|L’Autre monde ou les États et empires de la Lune}}, djelo "Drugi svjetovi: ili države i carstva Mjeseca" Cyrana de Bergeraca.</ref>, objavljenom posthumno, 1657). Ovim i sljedećim djelom "Države i carstva Sunca" (''Les États et Empires du Soleil'', 1662.) de Bergerac je mješavinom znanosti i fikcije postavio model za kasnije pisce, kao što su [[Jonathan Swift]], [[Edgar Allan Poe]] i [[Voltaire]].		Stanovnike Mjeseca opisuje i Gassendijev učenik [[Cyrano de Bergerac]] (koga je u [[Cyrano de Bergerac (Rostand)\|istoimenom djelu]] ovjekovječio [[Edmond Rostand]]) u djelu "Drugi svjetovi: ili države i carstva Mjeseca" ([[francuski jezik\|fr.]] ''L’Autre monde ou les États et empires de la Lune''<ref group=Wikizvor>{{HIEizvor jezik\|francuskom\|fr\|L’Autre monde ou les États et empires de la Lune}}, djelo "Drugi svjetovi: ili države i carstva Mjeseca" Cyrana de Bergeraca.</ref>, objavljenom posthumno, 1657). Ovim i sljedećim djelom "Države i carstva Sunca" (''Les États et Empires du Soleil'', 1662.) de Bergerac je mješavinom znanosti i fikcije postavio model za kasnije pisce, kao što su [[Jonathan Swift]], [[Edgar Allan Poe]] i [[Voltaire]].

	=== U 18. i 19. stoljeću ===		=== U 18. i 19. stoljeću ===
Redak 36:		Redak 36:
	Autorstvo teksta pripisuje se novinaru Richardu Adamsu Lockeu, a vjeruje se da je ovu [[senzacionalizam\|senzacionalističku]] [[novinska patka\|novinsku patku]], osim zbog povećanja tiraže, plasirao zbog ismijavanja ekstravagantnih astronomskih teorija objavljenih nešto prije, kao što je na primjer "Otkriće mnogih jasnijih tragova stanovnika Mjeseca, osobito jedne kolosalne umjetne građevine" (''Entdeckung vieler deutlicher Spuren der Mondbewohner, besonders eines colossalen Kunstgebäudes derselben'', 1824.) profesora astronomije s Münchenskog sveučilišta [[Franz von Paula Gruithuisen\|Franza von Paula Gruithuisena]], ili "izračun" znanstvenika [[Thomas Dick\|Thomasa Dicka]] koji u djelu "Kršćanski filozof" (''The Christian Philosopher'') iz 1823. navodi 21,9 bilijuna stanovnika u Sunčevom sustavu, odnosno 4,2 milijarde stanovnika na Mjesecu.<ref name="hc">[http://www.history.com/news/the-great-moon-hoax-180-years-ago?cmpid=Social_FBPAGE_HISTORY_20150825_227340138&linkId=16545579 Velika podvala o Mjesecu, ''The Great Moon Hoax'' na stranici ''www.history.com''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (objavljeno: 25. kolovoza 2015., pristupljeno: 28. kolovoza 2016.)</ref>		Autorstvo teksta pripisuje se novinaru Richardu Adamsu Lockeu, a vjeruje se da je ovu [[senzacionalizam\|senzacionalističku]] [[novinska patka\|novinsku patku]], osim zbog povećanja tiraže, plasirao zbog ismijavanja ekstravagantnih astronomskih teorija objavljenih nešto prije, kao što je na primjer "Otkriće mnogih jasnijih tragova stanovnika Mjeseca, osobito jedne kolosalne umjetne građevine" (''Entdeckung vieler deutlicher Spuren der Mondbewohner, besonders eines colossalen Kunstgebäudes derselben'', 1824.) profesora astronomije s Münchenskog sveučilišta [[Franz von Paula Gruithuisen\|Franza von Paula Gruithuisena]], ili "izračun" znanstvenika [[Thomas Dick\|Thomasa Dicka]] koji u djelu "Kršćanski filozof" (''The Christian Philosopher'') iz 1823. navodi 21,9 bilijuna stanovnika u Sunčevom sustavu, odnosno 4,2 milijarde stanovnika na Mjesecu.<ref name="hc">[http://www.history.com/news/the-great-moon-hoax-180-years-ago?cmpid=Social_FBPAGE_HISTORY_20150825_227340138&linkId=16545579 Velika podvala o Mjesecu, ''The Great Moon Hoax'' na stranici ''www.history.com''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (objavljeno: 25. kolovoza 2015., pristupljeno: 28. kolovoza 2016.)</ref>

	Značajan utjecaj imao je [[Jules Verne]] svojim mnogobrojnim djelima, iako u djelu "Oko Mjeseca"<ref name="jv">Knjiga "Oko Mjeseca" u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu {{NSK-zapis\|id=000668500}}</ref> (fr. ''Autour de la Lune'') iz 1870. protagonisti zaključuju da nema života na Mjesecu. Djelomično zasnovanom na njegovom prethodnom romanu "[[Put na Mjesec]]" (''De la Terre à la Lune'', 1865.), [[Jacques Offenbach]] 1875. uvodi znanstvenu fantastiku u glazbu stavljajući Selenite u radnju operete [[Put na Mjesec (Offenbach)\|istoimenog naziva]].<ref group=Wikizvor>{{~~wikizvor~~ jezik\|francuskom\|fr\|Le Voyage dans la Lune}}, Libreto operete "Put na Mjesec" Jacquesa Offenbacha.</ref><ref name="nz">[http://imslp.org/wiki/Le_voyage_dans_la_lune_(Offenbach,_Jacques) Informacije i notni zapisi operete "Put na Mjesec", ''Le voyage dans la lune'' na stranici IMSLP (Public Domain)] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref>		Značajan utjecaj imao je [[Jules Verne]] svojim mnogobrojnim djelima, iako u djelu "Oko Mjeseca"<ref name="jv">Knjiga "Oko Mjeseca" u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu {{NSK-zapis\|id=000668500}}</ref> (fr. ''Autour de la Lune'') iz 1870. protagonisti zaključuju da nema života na Mjesecu. Djelomično zasnovanom na njegovom prethodnom romanu "[[Put na Mjesec]]" (''De la Terre à la Lune'', 1865.), [[Jacques Offenbach]] 1875. uvodi znanstvenu fantastiku u glazbu stavljajući Selenite u radnju operete [[Put na Mjesec (Offenbach)\|istoimenog naziva]].<ref group=Wikizvor>{{HIEizvor jezik\|francuskom\|fr\|Le Voyage dans la Lune}}, Libreto operete "Put na Mjesec" Jacquesa Offenbacha.</ref><ref name="nz">[http://imslp.org/wiki/Le_voyage_dans_la_lune_(Offenbach,_Jacques) Informacije i notni zapisi operete "Put na Mjesec", ''Le voyage dans la lune'' na stranici IMSLP (Public Domain)] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref>

	=== Od 20. stoljeća ===		=== Od 20. stoljeća ===
Redak 42:		Redak 42:
	Razvoj novih tehnologija u 19. stoljeću (osobito [[telekomunikacija]]) stvorio je plodno tlo za razvoj znanstvene fantastike početkom 20. stoljeća, a osim literature počinju se javljati djela i u drugim područjima, prvenstveno u [[kinematografija\|kinematografiji]].		Razvoj novih tehnologija u 19. stoljeću (osobito [[telekomunikacija]]) stvorio je plodno tlo za razvoj znanstvene fantastike početkom 20. stoljeća, a osim literature počinju se javljati djela i u drugim područjima, prvenstveno u [[kinematografija\|kinematografiji]].

	Slično utjecaju Godwina iz 17. stoljeća na tadašnje autore, na autore 20. stoljeća značajno je utjecao [[Herbert George Wells]] svojim djelima. U romanu [[Prvi ljudi na Mjesecu]], objavljenom 1901., opisuje Selenite kao bića s naprednom inteligencijom.<ref group=Wikizvor>{{~~wikizvor~~ jezik\|engleskom\|en\|The First Men in the Moon}}, djelo "Prvi ljudi na Mjesecu" H. G. Wellsa.</ref>		Slično utjecaju Godwina iz 17. stoljeća na tadašnje autore, na autore 20. stoljeća značajno je utjecao [[Herbert George Wells]] svojim djelima. U romanu [[Prvi ljudi na Mjesecu]], objavljenom 1901., opisuje Selenite kao bića s naprednom inteligencijom.<ref group=Wikizvor>{{HIEizvor jezik\|engleskom\|en\|The First Men in the Moon}}, djelo "Prvi ljudi na Mjesecu" H. G. Wellsa.</ref>

	Seleniti se na filmu prvi put pojavljuju 1902. u kratkom [[nijemi film\|nijemom filmu]] "[[Put na Mjesec (1902.)\|Put na Mjesec]]" (fr. ''Le Voyage dans la Lune'') Georgesa Mélièsa, inspiriran Verneovim i Wellsovim romanima. Tim je djelom započeo nagli razvoj znanstvene fantastike na filmu.<ref name="hem">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40002 Natuknica "Méliès, Georges" u Hrvatskoj enciklopediji, ''www.enciklopedija.hr''] (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref><ref name="fs">[http://www.filmsite.org/voya.html "Put na Mjesec", ''Voyage Dans La Lune (A Trip to the Moon) (1902)'' na stranici ''www.filmsite.org''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref>		Seleniti se na filmu prvi put pojavljuju 1902. u kratkom [[nijemi film\|nijemom filmu]] "[[Put na Mjesec (1902.)\|Put na Mjesec]]" (fr. ''Le Voyage dans la Lune'') Georgesa Mélièsa, inspiriran Verneovim i Wellsovim romanima. Tim je djelom započeo nagli razvoj znanstvene fantastike na filmu.<ref name="hem">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40002 Natuknica "Méliès, Georges" u Hrvatskoj enciklopediji, ''www.enciklopedija.hr''] (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref><ref name="fs">[http://www.filmsite.org/voya.html "Put na Mjesec", ''Voyage Dans La Lune (A Trip to the Moon) (1902)'' na stranici ''www.filmsite.org''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T16:09:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 16:09
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Selenit'''-->~~{{izdvojeni članak\|studeni 2017.}}~~		<!--'''Selenit'''-->
	{{dz}}		{{dz}}
	[[datoteka:Le Voyage dans la Lune Selenite drawing.jpg\|mini\|desno\|200px\|Crtež Selenita koji je Georges Méliès izradio za film "Put na Mjesec".]]		[[datoteka:Le Voyage dans la Lune Selenite drawing.jpg\|mini\|desno\|200px\|Crtež Selenita koji je Georges Méliès izradio za film "Put na Mjesec".]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T20:43:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|studeni 2017.}}
{{dz}}
[[datoteka:Le Voyage dans la Lune Selenite drawing.jpg|mini|desno|200px|Crtež Selenita koji je Georges Méliès izradio za film "Put na Mjesec".]]
'''Selenit''' je naziv za [[hipoteza|hipotetičnog]], [[mašta|imaginarnog]] stanovnika [[Mjesec]]a.<ref name="bk">Bratoljub Klaić, "Rječnik stranih riječi : tuđice i posuđenice", natuknica "selenit", 1. i 2. značenje na str. 1208, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990. {{ISBN|8640100381}} {{NSK-zapis|id=000067279}}</ref><ref name="hjp">[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlZgWBA%3D Natuknica "selenit" na Hrvatskom jezičnom portalu, ''hjp.znanje.hr''] (pistupljeno: 24. kolovoza 2016.)</ref> Pojam je nastao prema imenu [[Grčka|grčke]] [[Božice i bogovi|božice]] Mjeseca [[Selena|Seleni]] ([[grčki jezik|grč.]] ''Σελήνη, Selếnê''). Seleniti se javljaju kod mnogih pisaca [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] i bili su popularni do druge polovice 20. stoljeća, kad je postalo jasno da na Mjesecu nema inteligentnih bića, te su njihovu popularnost preuzela bića s drugih [[planet]]a i drugih [[galaksija]]. U novije vrijeme pojam se rabi i za čovjeka koji se sprema za let na Mjesec ili je bio na njemu.<ref name="bk" />

== Povijest "stanovnika" Mjeseca ==
{{glavni|Povijest znanstvene fantastike}} 
{{glavni|Mjesec u fikciji}} 

Život izvan [[Zemlja|Zemlje]] oduvijek je pobuđivao [[mašta|maštu]] ljudi. U njoj je Mjesec, kao objekt najbliži Zemlji i pored [[Sunce|Sunca]] najistaknutiji na nebu, imao važnu ulogu, o čemu svjedoče mnogobrojna djela, kako pisaca [[fikcija|fikcije]] tako i [[znanstvenik]]a, koja obrađuju život na Mjesecu i putovanja čovjeka na Mjesec. Ovdje će biti navedena važnija djela, odnosno prekretnice u povijesti ideje o stanovnicima Mjeseca.

=== Prvi zapisi ===
Prvi poznati zapis koji se smatra začetnikom [[Znanstvena fantastika|(proto-)znanstvene fantastike]] i prvo djelo u kome se spominu Seleniti su [[Lukijan]]ove "[[Istinite pripovijesti]]"<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37501 Natuknica "Lukijan" u Hrvatskoj encikopediji, ''www.enciklopedija.hr'']</ref> ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] ''Ἀληθῆ διηγήματα'', [[Latinski jezik|lat.]] ''Vera Historia'') iz 160. godine, [[satira]] u kojoj se u jednoj epizodi opisuje rat između Mjeseca i Sunca, odnosno Selenita (''Σεληνίτας'' - Selenit) i Heliota (''Ἡλιώτας'' - Heliot).<ref group=Wikizvor>{{wikizvor jezik|grčkom|el|Αληθής Ιστορία}}, Lukijanove "Istinite pripovijesti"</ref>
<ref name="g1">[http://www.gutenberg.org/ebooks/45858 e-knjiga "Istinite pripovijesti" na Projektu Gutenberg, ''Lucian's True History'', ''The Project Gutenberg''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>

Sljedeće zabilježeno djelo o životu na Mjesecu je japanski [[monogatari]] (japanska narativna proza) "[[Taketori Monogatari]]" ([[japanski jezik|jap.]] 竹取物語) iz 10. stoljeća, priča o princezi Kaguyi s Mjeseca koja je za vrijeme međuzvjezdanih ratova zbog sigurnosti sklonjena na Zemlju, gdje su je našli i odgajali sjekači bambusa. Kasnije su je pravi roditelji vanzemaljci svemirskim brodom vratili na Mjesec. Ova je priča početkom 1970-ih do danas masovno adaptirana u raznim područjima umjetnosti, a japanska svemirska letjelica lansirana 2007. dobila je nadimak [[Kaguya]]<ref name="ja">[http://global.jaxa.jp/countdown/f13/special/nickname_e.html "Kaguya izabrano kao SELENE-in nadimak", ''"KAGUYA" selected as SELENE's nickname'', članak Japanske agencije za istraživanje svemira, ''global.jaxa.jp''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)</ref>.

=== Od početka razvoja astronomije ===
Potaknut Kopernikovim [[Heliocentrični sustav|heliocentrizmom]] i velikim usponom astronomije krajem 16. stoljeća, porastao je interes za život u svemiru. U to vrijeme nije bilo neobično da i znanstvenici spekuliraju o životu na drugim nebaskim tijelima. Prvi znanstvenik koji se javno izjašnjavao kao pristaša inteligentnog života na drugim planetima bio je [[Giordano Bruno]], a o životu na Mjesecu pisali su i [[Johannes Kepler]], [[Pierre Gassendi]] i [[Christiaan Huygens]].<ref name="zl">[http://www.zadarskilist.hr/clanci/11122010/od-anorganskog-zivota-do-inteligentnih-gljiva Članak "Od anorganskog života do inteligentnih gljiva" Ivana Stagličića u Zadarskom listu, ''www.zadarskilist.hr''] (objavljeno: 11. prosinca 2010., pristupljeno 24. kolovoza 2016.)</ref>
Nasuprot njima, [[Giovanni Battista Riccioli|Giovanni Riccioli]], koji je s [[Francesco Maria Grimaldi|Francescom Grimaldijem]] izradio je 1665. detaljnu teleskopsku studiju Mjeseca koju je uključio u "Novi almagest" (lat. ''Almagestum Novum''), u njoj navodi da Mjesec mjesec nalikuje pustinji i da nije nastanjen.<ref name="an">[http://www.e-rara.ch/zut/content/titleinfo/140180 "Novi Akmagest", ''Almagestum Novum'' na stranici rijetkih knjiga švicarskih knjižnica, ''e-rara.ch''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno: 29. kolovoza 2016.)</ref><ref name="jh" />

U 17. stoljeću napisano je nekoliko djela koja obrađuju temu života na Mjesecu. Osim novih astronomskih otkrića, potaknuo ih je [[Francis Godwin]] svojim djelom "[[Čovjek na Mjesecu]]" (''The Man in the Moone'', izvorno u prvom izdanju ''The Man in the Moone: Or A Discourse of a Voyage Thither by Domingo Gonsales, the Speedy Messenger''<ref name="sfe">[http://www.sf-encyclopedia.com/entry/godwin_francis Francis Godwin u Enciklopediji znanstvene fantastike, ''Encyclopedia of Science Fiction'', ''www.sf-encyclopedia.com''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno: 4. rujna 2016.)</ref> ili u drugom izdanju ''The Strange Voyage and Adventures of Domingo Gonsales, to the World in the Moon''<ref group=Wikizvor>{{wikizvor jezik|engleskom|en|The Strange Voyage and Adventures of Domingo Gonsales, to the World in the Moon|The Man in the Moon}}, drugo izdanje djela "Čovjek na Mjesecu" Francisa Godwina.</ref>, po opće prihvaćenom mišljenju napisano 1627./1628. godine, objavljeno posthumno 1638.).

Pod Godwinovim utjecajem, [[John Wilkins]] je već 1638. objavio djelo "Otkriće svijeta na Mjesecu" (''The Discovery of a World in the Moone'')<ref name="jw1">[http://www.gutenberg.org/ebooks/19103 "Otkriće svijeta na Mjesecu", ''The Discovery of a World in the Moone'', e-knjiga na Projektu Gutenberg, ''www.gutenberg.org''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>, a zatim 1640. nastavak "Rasprava o novom planetu" (''A Discourse Concerning a New Planet'') u kojima uvodi ideju o Mjesecu kao mjestu na kome bi mogla boraviti živa bića, Seleniti.

Stanovnike Mjeseca opisuje i Gassendijev učenik [[Cyrano de Bergerac]] (koga je u [[Cyrano de Bergerac (Rostand)|istoimenom djelu]] ovjekovječio [[Edmond Rostand]]) u djelu "Drugi svjetovi: ili države i carstva Mjeseca" ([[francuski jezik|fr.]] ''L’Autre monde ou les États et empires de la Lune''<ref group=Wikizvor>{{wikizvor jezik|francuskom|fr|L’Autre monde ou les États et empires de la Lune}}, djelo "Drugi svjetovi: ili države i carstva Mjeseca" Cyrana de Bergeraca.</ref>, objavljenom posthumno, 1657). Ovim i sljedećim djelom "Države i carstva Sunca" (''Les États et Empires du Soleil'', 1662.) de Bergerac je mješavinom znanosti i fikcije postavio model za kasnije pisce, kao što su [[Jonathan Swift]], [[Edgar Allan Poe]] i [[Voltaire]].

=== U 18. i 19. stoljeću ===
U 18. i 19. stoljeću objavljena su mnoga djela o putovanju na Mjesec i druga nebeska tijela, koja su doprinijela sveukupnom povećanju popularnosti žanra.

Iz tog razdoblja izdvaja se djelo "Sizigije i lunarne kvadrature" (''Sizigias y cuadraturas lunares''; [[sizigija (astronomija)|sizigija]] i [[kvadratura (astronomija)|kvadratura]] su termini iz astronomije) [[Manuel Antonio de Rivas|Manuela Antonija de Rivasa]] iz 1775. (otkrivenom 1958. godine) kao prvi tekst znanstvene fantastike objavljen u [[Amerika|Americi]]<ref name="dl">Darrell B. Lockhart, "Latonskoamerički pisci znanstvene fantastike: vodič od A do Z", str. xii., ''Latin American science fiction writers: an A-to-Z guide'', ''Greenwood Press'', Westport, Connecticut 2004.</ref>. U njemu de Rivas stanovnika Mjeseca naziva <span id="anktitona">"anktitona"</span> ([[španjolski jezik|šp.]] ''anctítona'').<ref name="mx1">[http://cfm.mx/?cve=631:01 Manuel Antonio de Rivas, "Sizigije i lunarne kvadrature", ''Sizigias y cuadraturas lunares'' na stranici ''Ciencia Ficción Mexicana'', ''cfm.mx''] {{jezikk|šp.|španjolski}} (pristupljeno: 30. kolovoza 2016.)</ref>

[[datoteka:The Inhabitants of the Moon, 1836.jpg|mini|desno|300px|Stanovnici Mjeseca, ilustracija u časopisu ''The Sun'' iz 1835.]]
Iz 19. stoljeća poznata je velika podvala o stanovnicima Mjeseca. U seriji od 6 članaka njujorški dnevnik ''The Sun'' 1835. "prenosi" vijest iz časopisa ''Edinburgh Courant'', u kojoj narator, (izmišljeni) Herschelov suradnik Dr. Andrew Grant, opisuje fantastične životinje s Mjeseca, među njima i [[humanoid]]e nalik šišmišima, koje je novim teleskopom otkrio Sir [[John Herschel]], vodeći astronom tog vremena.<ref name="ts">[http://hoaxes.org/text/display/the_great_moon_hoax_of_1835_text/ Tekst velike podvale o Mjesecu, ''The Great Moon Hoax of 1835'' na stranici ''hoaxes.org''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno: 28. kolovoza 2016.)</ref> (Herschel je 1780. u pismu Nevilu Maskelyneu napisao "gotovo apsolutno je sigurno da je Mjesec nastanjen".<ref name="jh">[http://history.nasa.gov/SP-4210/pages/App_A.htm Dodatak A, lunarna teorija prije 1964., ''Appendix A, lunar theory before 1964'', iz članka "Povijest projekta Ranger" na stranici ''A History of Project Ranger'', ''history.nasa.gov''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno: 29. kolovoza 2016.)</ref>)

Autorstvo teksta pripisuje se novinaru Richardu Adamsu Lockeu, a vjeruje se da je ovu [[senzacionalizam|senzacionalističku]] [[novinska patka|novinsku patku]], osim zbog povećanja tiraže, plasirao zbog ismijavanja ekstravagantnih astronomskih teorija objavljenih nešto prije, kao što je na primjer "Otkriće mnogih jasnijih tragova stanovnika Mjeseca, osobito jedne kolosalne umjetne građevine" (''Entdeckung vieler deutlicher Spuren der Mondbewohner, besonders eines colossalen Kunstgebäudes derselben'', 1824.) profesora astronomije s Münchenskog sveučilišta [[Franz von Paula Gruithuisen|Franza von Paula Gruithuisena]], ili "izračun" znanstvenika [[Thomas Dick|Thomasa Dicka]] koji u djelu "Kršćanski filozof" (''The Christian Philosopher'') iz 1823. navodi 21,9 bilijuna stanovnika u Sunčevom sustavu, odnosno 4,2 milijarde stanovnika na Mjesecu.<ref name="hc">[http://www.history.com/news/the-great-moon-hoax-180-years-ago?cmpid=Social_FBPAGE_HISTORY_20150825_227340138&linkId=16545579 Velika podvala o Mjesecu, ''The Great Moon Hoax'' na stranici ''www.history.com''] {{jezikk|en.|engleski}} (objavljeno: 25. kolovoza 2015., pristupljeno: 28. kolovoza 2016.)</ref>

Značajan utjecaj imao je [[Jules Verne]] svojim mnogobrojnim djelima, iako u djelu "Oko Mjeseca"<ref name="jv">Knjiga "Oko Mjeseca" u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu {{NSK-zapis|id=000668500}}</ref> (fr. ''Autour de la Lune'') iz 1870. protagonisti zaključuju da nema života na Mjesecu. Djelomično zasnovanom na njegovom prethodnom romanu "[[Put na Mjesec]]" (''De la Terre à la Lune'', 1865.), [[Jacques Offenbach]] 1875. uvodi znanstvenu fantastiku u glazbu stavljajući Selenite u radnju operete [[Put na Mjesec (Offenbach)|istoimenog naziva]].<ref group=Wikizvor>{{wikizvor jezik|francuskom|fr|Le Voyage dans la Lune}}, Libreto operete "Put na Mjesec" Jacquesa Offenbacha.</ref><ref name="nz">[http://imslp.org/wiki/Le_voyage_dans_la_lune_(Offenbach,_Jacques) Informacije i notni zapisi operete "Put na Mjesec", ''Le voyage dans la lune'' na stranici IMSLP (Public Domain)] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref>

=== Od 20. stoljeća ===
[[Datoteka:Le Voyage dans la lune.jpg|mini|desno|200px|"Zaštitni znak" filmske umjetnosti, kultna slika iz filma "Put na Mjesec"]]
Razvoj novih tehnologija u 19. stoljeću (osobito [[telekomunikacija]]) stvorio je plodno tlo za razvoj znanstvene fantastike početkom 20. stoljeća, a osim literature počinju se javljati djela i u drugim područjima, prvenstveno u [[kinematografija|kinematografiji]].

Slično utjecaju Godwina iz 17. stoljeća na tadašnje autore, na autore 20. stoljeća značajno je utjecao [[Herbert George Wells]] svojim djelima. U romanu [[Prvi ljudi na Mjesecu]], objavljenom 1901., opisuje Selenite kao bića s naprednom inteligencijom.<ref group=Wikizvor>{{wikizvor jezik|engleskom|en|The First Men in the Moon}}, djelo "Prvi ljudi na Mjesecu" H. G. Wellsa.</ref>

Seleniti se na filmu prvi put pojavljuju 1902. u kratkom [[nijemi film|nijemom filmu]] "[[Put na Mjesec (1902.)|Put na Mjesec]]" (fr. ''Le Voyage dans la Lune'') Georgesa Mélièsa, inspiriran Verneovim i Wellsovim romanima. Tim je djelom započeo nagli razvoj znanstvene fantastike na filmu.<ref name="hem">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40002 Natuknica "Méliès, Georges" u Hrvatskoj enciklopediji, ''www.enciklopedija.hr''] (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref><ref name="fs">[http://www.filmsite.org/voya.html "Put na Mjesec", ''Voyage Dans La Lune (A Trip to the Moon) (1902)'' na stranici ''www.filmsite.org''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)</ref>

Većinom zasnovanim na djelima iz literature, život na Mjescu obrađivan je i u drugim područjima, s početkom:
* [[strip]]ovi od 1940-ih
* [[televizija]] od 1960-ih
* računalne i [[videoigra|videoigre]] od 1980-ih.

U sklopu [[Svemirska utrka|programa za istraživanja svemira]] na Mjesec je poslano više od 50 letjelica. Rezultati [[Istraživanje Mjeseca|istraživanja]] pokazali su da na Mjesecu nema života te je interes znanstvene fantastike za stanovnike Mjeseca splasnuo i preorijentirao se na život na drugim nebeskom tijelima.

== Izvori ==
{{izvori}}

==== Wikizvor ====
{{izvori|group=Wikizvor}}

[[Kategorija:Znanstvena fantastika]]
[[Kategorija:Mjesec]]