Seget Donji - Povijest promjena

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2025-08-30T03:43:42Z

Gospodarstvo

@@ Redak 46: / Redak 46: @@
 == Gospodarstvo ==
 Stanovništvo se bavi [[Turizam|turizmom]], ribarstvom i poljoprivredom.
 == Kultura ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja općine Seget}}' u '{{Seget}}'

2025-04-22T03:29:37Z

Zamjena teksta - '{{Naselja općine Seget}}' u '{{Seget}}'

←Starija inačica		Inačica od 22. travanj 2025. u 03:29
Redak 64:		Redak 64:

	{{Mrva-naselje hr}}		{{Mrva-naselje hr}}
	{{~~Naselja općine~~ Seget}}		{{Seget}}
	[[Kategorija:Seget]]		[[Kategorija:Seget]]

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2024-11-30T00:01:44Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2024. u 00:01
Redak 46:		Redak 46:
	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	Stanovništvo se bavi [[Turizam\|turizmom]], ribarstvom i poljoprivredom.		Stanovništvo se bavi [[Turizam\|turizmom]], ribarstvom i poljoprivredom.

			== Kultura ==
			Na rivi u Segetu Donjem svoj je izložbeni prostor imala hrvatska slikarica i pjesnikinja [[Milijada Barada]].<ref>B.G.: [https://www.dalmacijadanas.hr/dalmacija-tuguje-preminula-umjetnicka-ikona-milijada-barada ''DALMACIJA TUGUJE Preminula umjetnička ikona Milijada Barada.htm '']. Dalmacija danas. 22. veljače 2023. Pristupljeno 30. studenoga 2024.</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-12T05:46:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 05:46
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Seget Donji'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Seget Donji'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Seget Donji		\|ime = Seget Donji
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T05:58:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Seget Donji
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Seget]]
|mikroregija =
|najgrad = [[Trogir]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.517
|z. dužina = 16.233
|brojstan2011 = 2.681<ref>https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf</ref>
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 21218 Seget Donji
|pozbroj = +385 (0)21
|autooznaka = ST
|slika = Seget Donji - ribarsko selo 4.jpg
|slika_opis =
}}

'''Seget Donji''' je naselje uz [[jadran]]sku obalu. Nalazi se zapadno od [[Trogir]]a, na kojeg se nastavlja i predstavlja prirodni produžetak. Administrativno pripada općini [[Seget]] i njeno je sjedište. Kulturno-povijesno središte Segeta Donjeg je sagrađeno kao tip zatvorenog, pravokutnog naselja.

== Povijest ==
[[Datoteka:Seget donji.jpg|335x335px|lijevo|alt=|mini|Crkva Gospe od Ružarija]]
Seget Donji je najveće naselje u sastavu općine Seget. Smješten je dva kilometra zapadno od UNESCO-va grada Trogira i ima dugu turističku tradiciju. Zahvaljujući blagoj klimi, stanovništvo se i danas bavi poljoprivredom i ribarstvom. Stara jezgra Segeta Donjeg je malo ribarsko mjesto, smješteno unutar pravokutnog srednjovjekovnog kaštela, napravljenog prema modelu monumentalne Dioklecijanove palače. Za nadnevak utemeljenja Segeta možemo uzeti 13. siječnja 1564., kada je trogirski knez Augustin Bembo izdao dozvolu Jakovu ( tal. Giaccomo) Rotondu, pisaru gradske blagajne, da sagradi kulu i pored nje utvrđeno selo. U to utvrđeno selo uskoro su se počeli spuštati seljaci iz raštrkanih sela, radi lakše obrane pred osmanlijskim napadima. Poput splitskih i trogirskih kaštela koji su nastali na zapadnoj strani Trogira, izgradnjom Segeta obrambene utvrde se šire prema istoku do Marine. [[Segetski kašte]]l predstavlja vrijedan spomenik dalmatinskog urbanizma. Seget se sve do 17. stoljeća nazivao i Kaštel Rotondo, da bi od sredine 17. stoljeća zaživjelo ime Seget, dok stari naziv potpuno nestaje. O antičkoj prošlosti na području Segeta svjedoče dva [[žrtvenik]]a posvećena grčkom junaku [[Heraklo|Heraklu]], koji su pronađeni u kamenolomu ispod brda sv. Ilije. U okolnom polju se nalazi više crkvica, od kojih su najstarije ruševine crkvice sv. Danijela iz ranog srednjeg vijeka. U samom jezgri nalazi se barokna crkva Gospe od Ružarija (Ruzarice) koja je sagrađena 1758. godine, na temeljima manje crkve Gospe od Ružarija i sv. Antuna Padovanskog, koja je prethodno srušena. U crkvi se čuva gotičko oslikano raspelo iz XIV. stoljeća i oslikani drveni triptih, djelo Blaža Jurjeva Trogiranina.

Seget je osnovan 13.1.1564 godine odlukom [[Mletačka Republika|mletačkog kneza]] i kapetana [[Trogir]]a Augustina Bemba kojom je dopušteno Jakovu Rotondu pisaru trogirske gradske blagajne izgraditi [[kaštel]] u kojem će se skloniti i on i njegovi seljaci u slučaju ratne opasnosti.<ref>C.Fisković : "Segetski spomenici", u "Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku" LVI-LIX/2,1954-1957</ref> Seget je jedno od više utvrđenja nastalih oko Trogira (sedam kaštela istočno i dva zapadno) u [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]].

Pod pritiskom i [[Osmansko carstvo|turskih]] pustošenja i izričite naredbe mletačkih vlasti tijekom 16. i [[17. stoljeće|17. stoljeća]] seljaci okolnih sela (Smokvica, Vraca-danas više ne postoje već su lokaliteti u Gornjem Segetu) su se naselili u ovaj novoizgrađeni kaštel kao što su se seljaci [[Kaštelansko polje|kaštelanskog polja]] uselili svoje kaštele. Kad je 300 poljičkih porodica pod vodstvom Janka Marjanovića godine 1570. prebjeglo s osmanskog teritorija na mletački, dio tih obitelji naseljen je na [[split]]skom a dio na trogirskom području pa su tom prigodom stigli u Seget i poljički doseljenici.

[[Datoteka:Seget Donji - ribarsko selo.jpg|alt=|mini]]

Nakon [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] godne 1699. je [[kršćanstvo|kršćanski]] narod iz turskog teritorija masovno i organizirano prelazio na mletački; tu su izbjeglice smještane na takozvanu Novu stečevinu (Aquisto Nuovo) - teritorij osvojen od Turaka čime se i teritorij trogirske komune proširio za područje današnjeg [[Seget Gornji|Segeta Gornjeg]]. Godine 1711. je na trogirskom području izvršen popis<ref>Omašić Vjeko: "Katastik trogirskog dijela Nove stečevine iz 1711 godine" u Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, svezak 8. Split 1974.</ref> vlasnika zemljišta i stoke. U Segetu je tada izbrojano ukupno 52 obitelji s ukupno 343 osobe. Iz broja komada krupne stoke koje su posjedovali segećani (29 konja, 106 volova, 158 krava, 58 telića i 3249 komada sitne stoke ) vidi se da su pretežito živjeli od stočarstva.

Godine 1743. zabilježeno je 90 obitelji i 649 osoba.

Austrijski popisi govore o daljnjem rastu broja stanovnika od 1021 stanovnika godine 1880.-te preko 1443 stanovnika godine 1900.te pa do 2035 stanovnika godine 1961. (Izvor: NARODNOSTNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA HRVATSKE
1880-1991. PO NASELJMA, REPBLIKA HRVATSKA DZS, ZAGREB 1998.)
Tijekom ta dva stoljeća (od XVIII do XX) došlo je do gotovo potpunog preseljenja stanovništva iz Gornjeg Segeta u Donji Seget vjerojatno uzrokovanog prelaskom s glavne djelatnosti poljoprivrede i sitnog stočarstva na turizam.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovnika iz 2001., Seget Donji ima 2.466 stanovnika.
Jedino [[Autohtonost|autohtono]], apsolutno i većinsko stanovništvo Segeta Donjeg su [[Hrvati]], potomci romaniziranih Ilira, Avara i Slavena, koji su se naselili u to područje u 7. stoljeću, i još srednjovjekovnom genetskom primjesom uslijed čestih upada turskih janjičara.

== Gospodarstvo ==
Stanovništvo se bavi [[Turizam|turizmom]], ribarstvom i poljoprivredom.

== Poznate osobe ==
*[[Miho Barada]], hrvatski povjesničar
*Vinko Lozovina, hrvatski književni povjesničar i talijanist
*[[Frane Šore Čelik]], hrvatski komunist, organizator antifašističkog ustanka u Segetu Donjem
*[[Jozo Lozovina Mosor]], hrvatski komunist, rukovoditelj antifašističkog ustanka u kotaru Trogir i narodni heroj Jugoslavije
*Milijada Barada r. Guina, hrvatska pjesnikinja i slikarica<ref>[http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/PLANIRANJE/CENTRIX/%C5%BDUPANIJE-2012/Splitsko-dalmat-2012.pdf Ministarstvo kulture Republike Hrvatske], Zagreb, 11. veljače 2014. (pristupljeno 9. listopada 2016.)</ref><ref name="mojtv">[http://mojtv.hr/film/27377/milijada.aspx MojTV] ''Milijada'' (pristupljeno 9. listopada 2016.)</ref>, rodom iz Trogira
*[[Goran Dodig]], hrvatski političar i psihijatar, rodom sa Ugljana
*[[Miho Barada]], hrvatski agronom i katolički karizmatik
*[[Joško Ševo]], hrvatski kazališni glumac

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Naselja općine Seget}}
[[Kategorija:Seget]]