Sean Connery - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 21:37, 4. veljača 2026.

2026-02-04T21:37:51Z

←Starija inačica		Inačica od 4. veljača 2026. u 21:37
Redak 44:		Redak 44:
	Godine [[1981.]] vratio se ulozi Jamesa Bonda u filmu ''[[Nikad ne reci nikad]]''. To je bio zadnji film iz serijala o Jamesu Bondu u kojem je Connery bio glavni glumac. Za film ''[[Nedodirljivi (1987)\|Nedodirljivi]]'' ([[1987.]]) osvojio je [[Oscar]]a i [[Zlatni globus]] za ulogu [[Irska\|irskog]] policajca Malonea. Za ulogu Jonesova oca u filmu ''[[Indiana Jones i posljednji križarski rat]]'' ([[1989.]]) nominiran je za Oscara i Zlatni globus. Connery se okušao i kao producent i glumac u filmu ''Medicine Man'' ([[1992.]]) te kao glumac i izvršni producent u fimovima ''Rising Sun'' ([[1993.]]), ''Just Cause'' ([[1995.]]) i ''Hrid'' ([[1996.]]). Zanimljiva je činjenica da su [[Računalo\|računalni]] animatori proučavali Conneryeve geste i mimiku lica ne bi li ih prenijeli na računalom kreiran lik i kretnje [[zmaj]]a u filmu ''Dragonheart''.		Godine [[1981.]] vratio se ulozi Jamesa Bonda u filmu ''[[Nikad ne reci nikad]]''. To je bio zadnji film iz serijala o Jamesu Bondu u kojem je Connery bio glavni glumac. Za film ''[[Nedodirljivi (1987)\|Nedodirljivi]]'' ([[1987.]]) osvojio je [[Oscar]]a i [[Zlatni globus]] za ulogu [[Irska\|irskog]] policajca Malonea. Za ulogu Jonesova oca u filmu ''[[Indiana Jones i posljednji križarski rat]]'' ([[1989.]]) nominiran je za Oscara i Zlatni globus. Connery se okušao i kao producent i glumac u filmu ''Medicine Man'' ([[1992.]]) te kao glumac i izvršni producent u fimovima ''Rising Sun'' ([[1993.]]), ''Just Cause'' ([[1995.]]) i ''Hrid'' ([[1996.]]). Zanimljiva je činjenica da su [[Računalo\|računalni]] animatori proučavali Conneryeve geste i mimiku lica ne bi li ih prenijeli na računalom kreiran lik i kretnje [[zmaj]]a u filmu ''Dragonheart''.

	Godine [[1999.]] producirao je film ''[[Klopka (1999)\|Klopka]]'' ([[1999.]]), u kojem je s [[Catherine Zeta-Jones]], glumicom četrdeset godina mlađom od Connerya (premda se u svibnju [[2000.]] godine u [[Tiskovine\|hrvatskom tisku]] pojavila vijest kako je ona zapravo 20 godina starija nego što tvrdi), odglumio [[ljubav]]nu romancu. Kao šezdesetgodišnjaka magazin ''People'' proglasio ga je [[1995.]] godine najseksipilnijim živućim muškarcem, na što je odmah uzvratio riječima: Hvala [[Bog]]u, sve je dobro dok nisam najprivlačniji mrtav [[muškarac]]. Naredne godine ([[1996.]]) časopis ''Empire'' proglasio ga je sedmom najprivlačnijom filmskom zvijezdom svih vremena. Ispred njega su bila samo dvojica pripadnika muškog spola: [[Johnny Depp]] i [[Robert Redford]].		Godine [[1999.]] producirao je film ''[[Klopka (1999.)\|Klopka]]'' ([[1999.]]), u kojem je s [[Catherine Zeta-Jones]], glumicom četrdeset godina mlađom od Connerya (premda se u svibnju [[2000.]] godine u [[Tiskovine\|hrvatskom tisku]] pojavila vijest kako je ona zapravo 20 godina starija nego što tvrdi), odglumio [[ljubav]]nu romancu. Kao šezdesetgodišnjaka magazin ''People'' proglasio ga je [[1995.]] godine najseksipilnijim živućim muškarcem, na što je odmah uzvratio riječima: Hvala [[Bog]]u, sve je dobro dok nisam najprivlačniji mrtav [[muškarac]]. Naredne godine ([[1996.]]) časopis ''Empire'' proglasio ga je sedmom najprivlačnijom filmskom zvijezdom svih vremena. Ispred njega su bila samo dvojica pripadnika muškog spola: [[Johnny Depp]] i [[Robert Redford]].

	== Privatni život ==		== Privatni život ==
Redak 183:		Redak 183:
	\|(1998.) \|\| [[Ljubavne igre]], ''Playing by Heart'' \|\| Paul		\|(1998.) \|\| [[Ljubavne igre]], ''Playing by Heart'' \|\| Paul
	\|-		\|-
	\|([[1999.]]) \|\| [[Klopka (1999)\|Klopka]], ''Entrapment'' \|\| Robert MacDougal		\|([[1999.]]) \|\| [[Klopka (1999.)\|Klopka]], ''Entrapment'' \|\| Robert MacDougal
	\|-		\|-
	\|([[2000.]]) \|\| [[U potrazi za Forresterom]], ''Finding Forrester'' \|\| William Forrester		\|([[2000.]]) \|\| [[U potrazi za Forresterom]], ''Finding Forrester'' \|\| William Forrester

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T19:27:29Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 19:27
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sean Connery'''-->~~{{Filmski umjetnik		{{Filmski umjetnik
	\|ime = Sir Sean Connery		\|ime = Sir Sean Connery
	\|slika = SeanConneryJune08.jpg		\|slika = SeanConneryJune08.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Dr. No (1962)' u 'Dr. No (1962.)'

2025-05-10T02:05:08Z

Zamjena teksta - 'Dr. No (1962)' u 'Dr. No (1962.)'

←Starija inačica		Inačica od 10. svibanj 2025. u 02:05
Redak 40:		Redak 40:
	Godine [[1950.]] pojavio se na natjecanju Mr. Universe, predstavljajući Škotsku, i tada je osvojio treće mjesto. Njegov kazališni debi bio je u [[London]]u [[1951.]] godine. Tri godine kasnije ([[1954.]]) glumio je na britanskoj televiziji ([[BBC]]) gdje je postigao uspjeh u ''Requiem for a Heavyweight''. Nakon toga počeo je glumiti na [[film]]skom platnu igrajući manje uloge. Njegova prva važnija filmska uloga bila je u filmu ''Another Time, Another Place'' ([[1958.]]), gdje mu je partnerica bila [[Lana Turner]]. Također je glumio i u velikom filmskom [[ep]]u iz [[1958.]] godine ''A Night To Remember''. Nevjerojatno zgodni Connery okušao se i u maštovitom [[Walt Disney\|Disneyevom]] filmu ''Darby O'Gill and the Little People'' ([[1959.]]), a pojavio se i u filmovima ''Tarzan's Greatest Adventure'' ([[1959.]]), ''The Longest Day'' ([[1962.]]). Godine [[1964.]] glumio je s [[Tippi Hedren]] u [[Alfred Hitchcock\|Hitchcockovom]] filmu ''[[Marnie (1964)\|Marnie]]'' .		Godine [[1950.]] pojavio se na natjecanju Mr. Universe, predstavljajući Škotsku, i tada je osvojio treće mjesto. Njegov kazališni debi bio je u [[London]]u [[1951.]] godine. Tri godine kasnije ([[1954.]]) glumio je na britanskoj televiziji ([[BBC]]) gdje je postigao uspjeh u ''Requiem for a Heavyweight''. Nakon toga počeo je glumiti na [[film]]skom platnu igrajući manje uloge. Njegova prva važnija filmska uloga bila je u filmu ''Another Time, Another Place'' ([[1958.]]), gdje mu je partnerica bila [[Lana Turner]]. Također je glumio i u velikom filmskom [[ep]]u iz [[1958.]] godine ''A Night To Remember''. Nevjerojatno zgodni Connery okušao se i u maštovitom [[Walt Disney\|Disneyevom]] filmu ''Darby O'Gill and the Little People'' ([[1959.]]), a pojavio se i u filmovima ''Tarzan's Greatest Adventure'' ([[1959.]]), ''The Longest Day'' ([[1962.]]). Godine [[1964.]] glumio je s [[Tippi Hedren]] u [[Alfred Hitchcock\|Hitchcockovom]] filmu ''[[Marnie (1964)\|Marnie]]'' .

	Međutim Connery je još uvijek bio relativno nepoznat sve dok nije odglumio ulogu tajnog agenta [[James Bond\|Jamesa Bonda]], u seriji filmova zasnovanih na pustolovnim [[novela]]ma [[Ian Fleming\|Iana Fleminga]]. Ulogu Jamesa Bonda dobio je glasovanjem čitatelja dnevnog lista [[Daily Express]], a ne kako kaže legenda da su ga producenti Broccoli i Saltzman slučajno spazili kroz prozor dok je koračao gipko poput [[pantere]] i odmah zarobili. Konkurenti za tu ulogu bili su mu [[Cary Grant]], Rex Harrison, Trevor Howard, Patrick McGoohan i [[Roger Moore]]. Zanimljivo je spomenuti da se Ian Fleming borio "rukama i nogama" da Connery ne dobije glavnu ulogu. Prvi film iz serijala o britanskom tajnom agentu bio je ''[[Dr. No (1962)\|Dr. No]]'' ([[1962.]]), uslijedili su: ''[[Iz Rusije s ljubavlju (1963)\|Iz Rusije s ljubavlju]]'' ([[1963.]]), ''[[Goldfinger (1964)\|Goldfinger]]'' ([[1964.]]), ''[[Operacija Grom (1965)\|Operacija Grom]]'' ([[1965.]]), ''[[Samo dvaput se živi (1967)\|Samo dvaput se živi]]'' ([[1967.]]) i ''[[Dijamanti su vječni (1971)\|Dijamanti su vječni]]'' ([[1971.]]). Nakon što se zasitio uloge Jamesa Bonda, Connery se okušao u seriji akcijskih filmova kao što su ''The Wind and the Lion'' (1974.), ''The Man Who Would Be King'' (1975.), i ''The Great Train Robbery'' ([[1981.]]). Zahvaljujući iskustvu stečenom igrajući Bonda bio je uspješan i u filmovima s temom političkih intriga: ''The Next Man'' ([[1976.]]), ''Cuba'' ([[1979.]]), ''Lov na Crveni Oktobar'' ([[1990.]]) i ''Ruska kuća'' ([[1990.]]). U filmu ''The Offence'' ([[1973.]]) glumio je problematičnog [[Policija\|policijskog]] detektiva.		Međutim Connery je još uvijek bio relativno nepoznat sve dok nije odglumio ulogu tajnog agenta [[James Bond\|Jamesa Bonda]], u seriji filmova zasnovanih na pustolovnim [[novela]]ma [[Ian Fleming\|Iana Fleminga]]. Ulogu Jamesa Bonda dobio je glasovanjem čitatelja dnevnog lista [[Daily Express]], a ne kako kaže legenda da su ga producenti Broccoli i Saltzman slučajno spazili kroz prozor dok je koračao gipko poput [[pantere]] i odmah zarobili. Konkurenti za tu ulogu bili su mu [[Cary Grant]], Rex Harrison, Trevor Howard, Patrick McGoohan i [[Roger Moore]]. Zanimljivo je spomenuti da se Ian Fleming borio "rukama i nogama" da Connery ne dobije glavnu ulogu. Prvi film iz serijala o britanskom tajnom agentu bio je ''[[Dr. No (1962.)\|Dr. No]]'' ([[1962.]]), uslijedili su: ''[[Iz Rusije s ljubavlju (1963)\|Iz Rusije s ljubavlju]]'' ([[1963.]]), ''[[Goldfinger (1964)\|Goldfinger]]'' ([[1964.]]), ''[[Operacija Grom (1965)\|Operacija Grom]]'' ([[1965.]]), ''[[Samo dvaput se živi (1967)\|Samo dvaput se živi]]'' ([[1967.]]) i ''[[Dijamanti su vječni (1971)\|Dijamanti su vječni]]'' ([[1971.]]). Nakon što se zasitio uloge Jamesa Bonda, Connery se okušao u seriji akcijskih filmova kao što su ''The Wind and the Lion'' (1974.), ''The Man Who Would Be King'' (1975.), i ''The Great Train Robbery'' ([[1981.]]). Zahvaljujući iskustvu stečenom igrajući Bonda bio je uspješan i u filmovima s temom političkih intriga: ''The Next Man'' ([[1976.]]), ''Cuba'' ([[1979.]]), ''Lov na Crveni Oktobar'' ([[1990.]]) i ''Ruska kuća'' ([[1990.]]). U filmu ''The Offence'' ([[1973.]]) glumio je problematičnog [[Policija\|policijskog]] detektiva.

	Godine [[1981.]] vratio se ulozi Jamesa Bonda u filmu ''[[Nikad ne reci nikad]]''. To je bio zadnji film iz serijala o Jamesu Bondu u kojem je Connery bio glavni glumac. Za film ''[[Nedodirljivi (1987)\|Nedodirljivi]]'' ([[1987.]]) osvojio je [[Oscar]]a i [[Zlatni globus]] za ulogu [[Irska\|irskog]] policajca Malonea. Za ulogu Jonesova oca u filmu ''[[Indiana Jones i posljednji križarski rat]]'' ([[1989.]]) nominiran je za Oscara i Zlatni globus. Connery se okušao i kao producent i glumac u filmu ''Medicine Man'' ([[1992.]]) te kao glumac i izvršni producent u fimovima ''Rising Sun'' ([[1993.]]), ''Just Cause'' ([[1995.]]) i ''Hrid'' ([[1996.]]). Zanimljiva je činjenica da su [[Računalo\|računalni]] animatori proučavali Conneryeve geste i mimiku lica ne bi li ih prenijeli na računalom kreiran lik i kretnje [[zmaj]]a u filmu ''Dragonheart''.		Godine [[1981.]] vratio se ulozi Jamesa Bonda u filmu ''[[Nikad ne reci nikad]]''. To je bio zadnji film iz serijala o Jamesu Bondu u kojem je Connery bio glavni glumac. Za film ''[[Nedodirljivi (1987)\|Nedodirljivi]]'' ([[1987.]]) osvojio je [[Oscar]]a i [[Zlatni globus]] za ulogu [[Irska\|irskog]] policajca Malonea. Za ulogu Jonesova oca u filmu ''[[Indiana Jones i posljednji križarski rat]]'' ([[1989.]]) nominiran je za Oscara i Zlatni globus. Connery se okušao i kao producent i glumac u filmu ''Medicine Man'' ([[1992.]]) te kao glumac i izvršni producent u fimovima ''Rising Sun'' ([[1993.]]), ''Just Cause'' ([[1995.]]) i ''Hrid'' ([[1996.]]). Zanimljiva je činjenica da su [[Računalo\|računalni]] animatori proučavali Conneryeve geste i mimiku lica ne bi li ih prenijeli na računalom kreiran lik i kretnje [[zmaj]]a u filmu ''Dragonheart''.
Redak 81:		Redak 81:
	\|([[1962.]]) \|\| ''The Longest Day'' \|\| Pvt. Flanagan		\|([[1962.]]) \|\| ''The Longest Day'' \|\| Pvt. Flanagan
	\|-		\|-
	\| (1962.) \|\| ''[[Dr. No (1962)\|Dr. No]]''\|\| James Bond		\| (1962.) \|\| ''[[Dr. No (1962.)\|Dr. No]]''\|\| James Bond
	\|-		\|-
	\|([[1963.]]) \|\| [[Iz Rusije s ljubavlju (1963)\|Iz Rusije s ljubavlju]], ''From Russia with Love'' \|\|James Bond		\|([[1963.]]) \|\| [[Iz Rusije s ljubavlju (1963)\|Iz Rusije s ljubavlju]], ''From Russia with Love'' \|\|James Bond

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T07:05:38Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 07:05
Redak 196:		Redak 196:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Sean Connery}}~~

	*[http://www.imdb.com/name/nm0000125/ IMDb profil]		*[http://www.imdb.com/name/nm0000125/ IMDb profil]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T00:02:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Filmski umjetnik
|ime = Sir Sean Connery
|slika = SeanConneryJune08.jpg
|veličina = 210px
|opis slike = Sean Connery 2008.
|rodno ime = Thomas Sean Connery
|pseudonim =
|rođenje = [[25. kolovoza]] [[1930.]]<ref>http://www.seanconnery.com/biography/</ref>
|mjesto rođenja = {{ZD|Š|ŠKO}} [[Edinburgh]], [[Škotska]]
|smrt = [[31. listopada]] [[2020.]]<ref>https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-54761824</ref>
|mjesto smrti = [[Bahami]]
|godine rada = [[1957.]] – [[2005.]]
|web = [http://www.seanconnery.com/ SeanConnery.com]
|supruga = Diane Cilento (1962.-1973.) Micheline Roquebrune (1975.-)
|suprug =
|važnije uloge = [[James Bond]]
|važniji filmovi =
|oscar = '''[[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]]''' [[1987.]] ''[[Nedodirljivi (1987)|Nedodirljivi]]''
|emmy =
|tony =
|zlatni globus = '''[[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]]''' [[1988 ]]. ''[[Nedodirljivi (1987)|Nedodirljivi]]'' '''Nagrada Cecil B. DeMille (1996.)'''
|bafta = '''Najbolji glumac''' [[1986.]] ''[[Ime ruže (1986.)|Ime ruže]]''
|cesar =
|goya =
|afi = '''Nagrada za životno djelo ([[2006.]])'''
|olivier =
|saturn =
|ostale_nagrade =
}}
[[Datoteka:ConneryKilt.jpg|mini|230px|Sean Connery]]

Sir '''Thomas Sean Connery''' ([[Edinburgh]], [[25. kolovoza]] [[1930.]] – [[Nassau]], [[31. listopada]] [[2020.]]) bio je [[Škotska|škotski]] glumac. Proslavio se ulogom [[James Bond|Jamesa Bonda]] u istoimenom [[film]]skom serijalu.

== Životopis ==

Thomas Sean Connery rođen je 25. kolovoza 1930. godine u siromašnoj četvrti [[Fountainbridge]] u gradu [[Edinburgh]]u. Njegov otac, Joseph Connery, je bio tvornički radnik i vozač [[kamion]]a, dok je majka, Euphemia "Effie" McBain McLean, bila sluškinja.<ref>http://www.filmreference.com/film/58/Sean-Connery.html</ref>. Njegov otac je bio [[Katoličanstvo|rimokatolik]] podrijetlom iz [[Irska|Irske]] dok je njegova majka bila [[Protestantizam|protestantkinja]]. U tom [[brak]]u osim Seana rođen je i Neil [[1938.]] godine. U dobi od 15 godina Sean je izbačen iz [[Škola|škole]] kada je počeo raditi kao raznositelj mlijeka, nakon čega se u svojoj 16. godini pridružio [[Britanska kraljevska ratna mornarica|britanskoj ratnoj mornarici]]. Iako je u školi bio loš učenik u [[Ratna mornarica|ratnoj mornarici]] je bio dobar [[časnik]], ali je s 19 godina otpušten iz mornarice iz zdravstvenih razloga - zbog [[Peptički ulkus|čira]] na [[dvanaesnik]]u, [[Bolest|bolesti]] koja je pogađala većinu muškaraca u prethodnim generacijama njegove obitelji. Nakon što je napustio vojsku posvetio se [[Body building|body buildingu]], koji mu je omogućavao da povremeno dobije posao modela koji [[Oglašavanje|reklamira]] kupaće gaćice. Pored toga Connery je bio fizički [[radnik]], [[zidar]], laštitelj [[Lijes|mrtvačkih kovčega]], spasilac na [[Plaža|plaži]] i umjetnički [[model]] na Akademiji likovnih umjetnosti u Edinburghu.

== Filmska karijera ==

Godine [[1950.]] pojavio se na natjecanju Mr. Universe, predstavljajući Škotsku, i tada je osvojio treće mjesto. Njegov kazališni debi bio je u [[London]]u [[1951.]] godine. Tri godine kasnije ([[1954.]]) glumio je na britanskoj televiziji ([[BBC]]) gdje je postigao uspjeh u ''Requiem for a Heavyweight''. Nakon toga počeo je glumiti na [[film]]skom platnu igrajući manje uloge. Njegova prva važnija filmska uloga bila je u filmu ''Another Time, Another Place'' ([[1958.]]), gdje mu je partnerica bila [[Lana Turner]]. Također je glumio i u velikom filmskom [[ep]]u iz [[1958.]] godine ''A Night To Remember''. Nevjerojatno zgodni Connery okušao se i u maštovitom [[Walt Disney|Disneyevom]] filmu ''Darby O'Gill and the Little People'' ([[1959.]]), a pojavio se i u filmovima ''Tarzan's Greatest Adventure'' ([[1959.]]), ''The Longest Day'' ([[1962.]]). Godine [[1964.]] glumio je s [[Tippi Hedren]] u [[Alfred Hitchcock|Hitchcockovom]] filmu ''[[Marnie (1964)|Marnie]]'' .

Međutim Connery je još uvijek bio relativno nepoznat sve dok nije odglumio ulogu tajnog agenta [[James Bond|Jamesa Bonda]], u seriji filmova zasnovanih na pustolovnim [[novela]]ma [[Ian Fleming|Iana Fleminga]]. Ulogu Jamesa Bonda dobio je glasovanjem čitatelja dnevnog lista [[Daily Express]], a ne kako kaže legenda da su ga producenti Broccoli i Saltzman slučajno spazili kroz prozor dok je koračao gipko poput [[pantere]] i odmah zarobili. Konkurenti za tu ulogu bili su mu [[Cary Grant]], Rex Harrison, Trevor Howard, Patrick McGoohan i [[Roger Moore]]. Zanimljivo je spomenuti da se Ian Fleming borio "rukama i nogama" da Connery ne dobije glavnu ulogu. Prvi film iz serijala o britanskom tajnom agentu bio je ''[[Dr. No (1962)|Dr. No]]'' ([[1962.]]), uslijedili su: ''[[Iz Rusije s ljubavlju (1963)|Iz Rusije s ljubavlju]]'' ([[1963.]]), ''[[Goldfinger (1964)|Goldfinger]]'' ([[1964.]]), ''[[Operacija Grom (1965)|Operacija Grom]]'' ([[1965.]]), ''[[Samo dvaput se živi (1967)|Samo dvaput se živi]]'' ([[1967.]]) i ''[[Dijamanti su vječni (1971)|Dijamanti su vječni]]'' ([[1971.]]). Nakon što se zasitio uloge Jamesa Bonda, Connery se okušao u seriji akcijskih filmova kao što su ''The Wind and the Lion'' (1974.), ''The Man Who Would Be King'' (1975.), i ''The Great Train Robbery'' ([[1981.]]). Zahvaljujući iskustvu stečenom igrajući Bonda bio je uspješan i u filmovima s temom političkih intriga: ''The Next Man'' ([[1976.]]), ''Cuba'' ([[1979.]]), ''Lov na Crveni Oktobar'' ([[1990.]]) i ''Ruska kuća'' ([[1990.]]). U filmu ''The Offence'' ([[1973.]]) glumio je problematičnog [[Policija|policijskog]] detektiva.

Godine [[1981.]] vratio se ulozi Jamesa Bonda u filmu ''[[Nikad ne reci nikad]]''. To je bio zadnji film iz serijala o Jamesu Bondu u kojem je Connery bio glavni glumac. Za film ''[[Nedodirljivi (1987)|Nedodirljivi]]'' ([[1987.]]) osvojio je [[Oscar]]a i [[Zlatni globus]] za ulogu [[Irska|irskog]] policajca Malonea. Za ulogu Jonesova oca u filmu ''[[Indiana Jones i posljednji križarski rat]]'' ([[1989.]]) nominiran je za Oscara i Zlatni globus. Connery se okušao i kao producent i glumac u filmu ''Medicine Man'' ([[1992.]]) te kao glumac i izvršni producent u fimovima ''Rising Sun'' ([[1993.]]), ''Just Cause'' ([[1995.]]) i ''Hrid'' ([[1996.]]). Zanimljiva je činjenica da su [[Računalo|računalni]] animatori proučavali Conneryeve geste i mimiku lica ne bi li ih prenijeli na računalom kreiran lik i kretnje [[zmaj]]a u filmu ''Dragonheart''.

Godine [[1999.]] producirao je film ''[[Klopka (1999)|Klopka]]'' ([[1999.]]), u kojem je s [[Catherine Zeta-Jones]], glumicom četrdeset godina mlađom od Connerya (premda se u svibnju [[2000.]] godine u [[Tiskovine|hrvatskom tisku]] pojavila vijest kako je ona zapravo 20 godina starija nego što tvrdi), odglumio [[ljubav]]nu romancu. Kao šezdesetgodišnjaka magazin ''People'' proglasio ga je [[1995.]] godine najseksipilnijim živućim muškarcem, na što je odmah uzvratio riječima: Hvala [[Bog]]u, sve je dobro dok nisam najprivlačniji mrtav [[muškarac]]. Naredne godine ([[1996.]]) časopis ''Empire'' proglasio ga je sedmom najprivlačnijom filmskom zvijezdom svih vremena. Ispred njega su bila samo dvojica pripadnika muškog spola: [[Johnny Depp]] i [[Robert Redford]].

== Privatni život ==

Connery je 12 godina bio oženjen s glumicom Diane Cilento (u razdoblju između [[1962.]] i [[1973.]] godine). Iz tog braka rodio se sin Jason [[1963.]] godine. Poslije je njegova supruga bila francusko-marokanska slikarica Micheline Roquebrune.

Najpoznatiji filmovi koje je snimio: Doktor No (1962.), Iz Rusije s ljubavlju (1962.), Goldfinger (1964.), Dijamanti su vječni (1971.), Čovjek koji je htio postati kralj (1975.), Velika pljačka vlaka (1979.), Highlander (1986.), [[Ime ruže (1986.)|Ime ruže]] (1986.), Nedodirljivi (1987.), Lov na Crveni oktobar (1990.).

== Politički angažman ==
Connery je bio aktivni član [[Škotska nacionalna stranka|škotske nacionalne stranke]]<ref>http://www.guardian.co.uk/uk/1999/apr/27/gerardseenan</ref><ref>http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_19990502/ai_n13939208/</ref> stranke koja zaziva neovisnost Škotske. Godine 2008. u novinama Scottish Sunday Express je izjavio kako vjeruje da će Škotska postati neovisna za njegovog života.

== Filmografija ==

{| class="wikitable"
|- bgcolor="#CCCCCC"
! Godina !! Film !! Uloge
|-
|([[1957.]]) ||''No Road Back'' || Spike
|-
| (1957.)|| ''Hell Drivers'' || Johnny Kates
|-
|(1957.) ||''Action of the Tiger'' || Mike
|-
|(1957.) || ''Time Lock'' ||Welder br. 1
|-
|([[1958.]]) || [[Jednom, negdje (1958)|Jednom, negdje]], ''Another Time, Another Place '' || Mark Trevor
|-
|([[1959.]]) ||''Darby O'Gill and the Little People'' || Michael McBride
|-
|(1959.) || ''Tarzan's Greatest Adventure'' || O'Bannion
|-
|([[1961.]]) || ''The Frightened City'' || Paddy Damion
|-
| (1961.) || ''On the Fiddle'' || Pedlar Pascoe
|-
|([[1962.]]) || ''The Longest Day'' || Pvt. Flanagan
|-
| (1962.) || ''[[Dr. No (1962)|Dr. No]]''|| James Bond
|-
|([[1963.]]) || [[Iz Rusije s ljubavlju (1963)|Iz Rusije s ljubavlju]], ''From Russia with Love'' ||James Bond
|-
|([[1964.]]) || ''[[Goldfinger (1964)|Goldfinger]]'' || James Bond
|-
|(1964.) || ''Woman of Straw'' || Anthony Richmond
|-
|(1964.) || ''[[Marnie (1964)|Marnie]]'' || Mark Rutland
|-
|([[1965.]]) || [[Operacija Grom (1965)|Operacija Grom]], ''Thunderball'' ||James Bond
|-
|(1965.) || ''The Hill'' || Joe Roberts
|-
|([[1966.]]) || ''A Fine Madness '' || Samson Shillitoe
|-
|([[1967.]]) || [[Samo dvaput se živi (1967)|Samo dvaput se živi]], ''You Only Live Twice '' || James Bond
|-
|([[1968.]]) || ''Shalako'' || Moses Zebulon "Shalako" Carlin
|-
|([[1968.]])|| [[Pozdravi (1968)|Pozdravi]], ''Greetings''|| Jon Rubin
|-
|([[1969.]]) || ''Krasnaya Palatka''  || Roald Amundsen
|-
|([[1970.]]) || ''The Molly Maguires''|| Jack Kehoe
|-
|([[1971.]]) || ''The Anderson Tapes'' || John "Duke" Anderson
|-
|(1971.) || [[Dijamanti su vječni (1971)|Dijamanti su vječni]], ''Diamonds Are Forever'' || James Bond
|-
|([[1972.]]) || ''The Offence'' || Detektiv Sergeant Johnson
|-
|([[1973.]]) || ''Zardoz'' || Zed
|-
|([[1974.]]) || [[Ubojstvo u Orijent Expressu (1974)|Ubojstvo u Orijent Expressu]], ''Murder on the Orient Express'' || Pukovnik Arbuthnot
|-
|(1974.) || ''Ransom'' ||
|-
|([[1975.]]) || ''The Man Who Would Be King'' || Daniel Dravot
|-
|(1975.) || ''The Wind and the Lion'' || Mula Achmed Mohammed el-Raisuli veličanstveni
|-
|([[1976.]]) || ''Robin and Marian'' || Robin Hood
|-
|(1976.) || ''The Next Man'' || Khalil Abdul-Muhsen
|-
|([[1977.]]) || ''A Bridge Too Far'' || Maj. Gen. Roy Urquhart
|-
|([[1979.]]) || ''The First Great Train Robbery'' || Edward Pierce
|-
|(1979.) || ''Meteor'' || Dr. Paul Bradley
|-
|(1979.) || ''Cuba'' || Maj. Robert Dapes
|-
|([[1981.]]) || [[Tajna Jupitera]], ''Outland'' || O'Niel
|-
|(1981.) || [[Vremenski banditi]], ''Time Bandits'' || Kralj Agamemnon
|-
|([[1982.]]) || ''Wrong Is Right'' || Patrick Hale
|-
|(1982.) || ''Five Days One Summer'' || Douglas Meredith
|-
|([[1983.]]) || [[Nikad ne reci nikad]], ''Never Say Never Again'' || James Bond
|-
|([[1984.]]) || ''Sword of the Valiant'' || The Green Knight
|-
|([[1986.]]) || [[Ime ruže (1986.)|Ime ruže]], ''The Name of the Rose'' || William of Baskerville
|-
|(1986.) || ''[[Highlander (1986)|Highlander]]'' || Juan Sanchez Villa-Lobos Ramirez
|-
|([[1987.]]) || [[Nedodirljivi (1987)|Nedodirljivi]], ''The Untouchables'' || Policajac Malone
|-
|([[1988.]]) || [[Presidio (1988)|Presidio]], ''The Presidio'' || Lt. Col. Alan Caldwell
|-
|([[1989.]]) || [[Indiana Jones i posljednji križarski rat]], ''Indiana Jones and the Last Crusade'' || Profesor Henry Jones
|-
|(1989.) || [[Obiteljski posao (1989)|Obiteljski posao]], ''Family Business'' || Jessie McMullen
|-
|([[1990.]]) || [[Lov na Crveni Oktobar (1990)|Lov na Crveni Oktobar]], ''The Hunt for Red October'' || Zapovjednik Marko Ramius
|-
|(1990.) || ''The Russia House'' || Bartholomew "Barley" Scott Blair
|-
|([[1991.]]) || [[Highlander 2]], ''Highlander II: The Quickening'' || Juan Sánchez Villa-Lobos Ramírez
|-
|([[1992.]]) || ''[[Medicine Man (1992)|Medicine Man]]'' || Dr. Robert Campbell
|-
|([[1993.]]) || [[Izlazeće sunce (1993)|Izlazeće sunce]], ''Rising Sun'' || Capt. John Connor
|-
|([[1994.]]) || [[Dobričina u Africi (1994)|Dobričina u Africi]], ''A Good Man in Africa'' || Dr. Alex Murray
|-
|(1995.) || [[Opravdana sumnja (1995)|Opravdana sumnja]], ''Just Cause'' || Paul Armstrong
|-
|([[1995.]]) || [[Prvi vitez]], ''First Knight'' || Kralj Arthur
|-
|(1995.) || ''Dragonheart'' || (glas)
|-
|([[1996.]]) || [[Hird (1996)|Hrid]], ''The Rock'' || John Patrick Mason
|-
|([[1998.]]) || [[Osvetnici (1998)|Osvetnici]], ''The Avengers'' || Sir August de Wynter
|-
|(1998.) || [[Ljubavne igre]], ''Playing by Heart'' || Paul
|-
|([[1999.]]) || [[Klopka (1999)|Klopka]], ''Entrapment'' || Robert MacDougal
|-
|([[2000.]]) || [[U potrazi za Forresterom]], ''Finding Forrester'' || William Forrester
|-
|([[2003.]]) || [[Družba pravih džentlmena (2003.)|Družba pravih džentlmena]], ''The League of Extraordinary Gentlemen'' || [[Allan Quatermain]]
|-
|}

==Izvori==
* {{moljac|connery.htm}}
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Sean Connery}}

*[http://www.imdb.com/name/nm0000125/ IMDb profil]
*[http://www.seanconnery.com/ Službena stranica]
*[http://www.seanconneryonline.com/ Sean Connery Online]

{{Oscar za najboljeg sporednog glumca}}

{{GLAVNIRASPORED:Connery, Sean}}
[[Kategorija:Životopisi, Škotska]]
[[Kategorija:Britanski filmski glumci]]
[[Kategorija:Britanski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Cecil B. DeMille]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg sporednog glumca]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg sporednog glumca]]