Schumannova rezonanca - Povijest promjena

WikiSysop: /* Povijest */

2026-04-07T10:11:58Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 10:11
Redak 21:		Redak 21:
	==Povijest==		==Povijest==

	Godine 1893., [[George Francis FitzGerald]] je uočio da su gornji slojevi atmosfere dobri vodiči električne snage. On je procijenio da visina tih vodljivih slojeva započine na 100 km od površine zemlje i prema njegovim proračunima imala period od 0.1 sekunde.<ref>{{Cite journal \|last=FitzGerald \|first=G. F. \|author-link=George Francis FitzGerald \|date=1893 \|title=On the period of vibration of electrical disturbances upon the Earth \|url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/95445#page/800/mode/1up \|journal=Report of the British Association for the Advancement of Science \|volume=63rd Meeting \|page=682}}</ref>		Godine 1893., [[George Francis FitzGerald]] je uočio da su gornji slojevi atmosfere dobri vodiči električne snage. On je procijenio da visina tih vodljivih slojeva započine na 100 km od površine zemlje i prema njegovim proračunima imala period od 0.1 sekunde.<ref>{{Cite journal \|last=FitzGerald \|first=G. F. \|author-link=George Francis FitzGerald \|date=1893 \|title=On the period of vibration of electrical disturbances upon the Earth \|url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/95445#page/800/mode/1up \|journal=Report of the British Association for the Advancement of Science \|volume=63rd Meeting \|page=682}}</ref> Fitzgeraldove teorije nisu uzele nikakvog zamaha u znanstvenim krugovima, i bili su samo kratko spomenuti u koloni u znanstvenom žurnalu [[Nature]] 1893. godine.<ref>{{cite journal \|last1=(Staff) \|title=Physics at the British Association \|journal=Nature \|date=September 28, 1893 \|volume=48 \|issue=1248 \|pages=525–529 \|doi=10.1038/048525a0 \|bibcode=1893Natur..48..525. \|url=https://archive.org/details/naturelond48londuoft/page/526/mode/2up}} Vidi str. 526.</ref>

	==Detaljni opis==		==Detaljni opis==

WikiSysop: /* Povijest */

2026-04-07T10:07:45Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 10:07
Redak 21:		Redak 21:
	==Povijest==		==Povijest==

			Godine 1893., [[George Francis FitzGerald]] je uočio da su gornji slojevi atmosfere dobri vodiči električne snage. On je procijenio da visina tih vodljivih slojeva započine na 100 km od površine zemlje i prema njegovim proračunima imala period od 0.1 sekunde.<ref>{{Cite journal \|last=FitzGerald \|first=G. F. \|author-link=George Francis FitzGerald \|date=1893 \|title=On the period of vibration of electrical disturbances upon the Earth \|url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/95445#page/800/mode/1up \|journal=Report of the British Association for the Advancement of Science \|volume=63rd Meeting \|page=682}}</ref>

	==Detaljni opis==		==Detaljni opis==

WikiSysop u (test) 10:01, 7. travanj 2026.

2026-04-07T10:01:57Z

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 10:01
Redak 1:		Redak 1:
	'''Schumannove rezonancije''' su globalne elektromagnetske oscilacije u vrlo niskofrekventnom području ([[ELF]] eng. Extreme Low Frequency), koje nastaju u šupljini između površine [[Zemlja\|Zemlje]] i [[ionosfera\|ionosfere]]. Pobudu im daje munjevito pražnjenje, a osnovna [[frekvencija]] iznosi oko 7,83 Hz, uz više viših [[harmonik]]a (14,3; 20,8; 27,3; 33,8 Hz).<ref name="Schumann 1952a">{{Citiranje weba \|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/sunearth/news/gallery/schumann-resonance.html \|title=Schumann Resonance \|publisher=NASA \|language=en \|access-date=2026-03-29}}</ref>		'''Schumannove rezonancije''' su globalne elektromagnetske oscilacije u vrlo niskofrekventnom području ([[ELF]] eng. Extreme Low Frequency), koje nastaju u šupljini između površine [[Zemlja\|Zemlje]] i [[ionosfera\|ionosfere]]. Pobudu im daje munjevito pražnjenje, a osnovna [[frekvencija]] iznosi oko 7,83 Hz, uz više viših [[harmonik]]a (14,3; 20,8; 27,3; 33,8 Hz) i jednako je sljedećim valnim duljinama 38.000, 21.000, 14.000, 11.000 i 9.000 km.<ref name="Schumann 1952a">{{Citiranje weba \|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/sunearth/news/gallery/schumann-resonance.html \|title=Schumann Resonance \|publisher=NASA \|language=en \|access-date=2026-03-29}}</ref>

	== Opći podatci ==		== Opći podatci ==

WikiSysop: /* Detaljni opis */

2026-04-07T09:58:53Z

Detaljni opis

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 09:58
Redak 36:		Redak 36:

	(za kombiniranu električnu i magnetsku energiju)		(za kombiniranu električnu i magnetsku energiju)



	Galejs koristi izotropni eksponencijalni model vodljivosti:		Galejs koristi izotropni eksponencijalni model vodljivosti:

WikiSysop: /* Detaljni opis */

2026-04-07T09:58:01Z

Detaljni opis

Prikaži promjene

WikiSysop: /* Detaljni opis */

2026-04-07T09:55:48Z

Detaljni opis

Prikaži promjene

WikiSysop: /* Detaljni opis */

2026-04-07T09:41:30Z

Detaljni opis

@@ Redak 24: / Redak 24: @@
 ==Detaljni opis==
 [[Datoteka:Schumannova_rezonancija.png|mini|desno|
@@ Redak 35: / Redak 62: @@
 '''Munje''' – izvor pobude elektromagnetskih valova u šupljini Zemlja–ionosfera.
 ]]
 ==Izvori==
 {{izvori}}

WikiSysop: /* Kratki opis fenomena */

2026-04-07T09:31:55Z

Kratki opis fenomena

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 09:31
Redak 15:		Redak 15:
	:<math>f_{n} =\frac{c}{2 \pi a}\sqrt{n(n+1)}</math>		:<math>f_{n} =\frac{c}{2 \pi a}\sqrt{n(n+1)}</math>

	U praksi rezonantni [[valovod]] Zemlja-ionosfera nisu idealne rezonantne šupljine, te ovi kanali imaju gubitke zbog ograničenih električno-provodnih svojstava ionosfere i tako utječu na usporavanje širenja elektromagnestkih signala kroz rezonantnu šupljinu.		U praksi rezonantni [[valovod]] Zemlja-ionosfera nisu idealne rezonantne šupljine, te ovi kanali imaju gubitke zbog ograničenih električno-provodnih svojstava ionosfere i tako utječu na usporavanje širenja elektromagnestkih signala kroz rezonantnu šupljinu.<ref name="Galejs"/>

	Ovo usporavanje dovodi do smanjivanja stvarne frekvencije zračenja elektromagnetskih valova, koje su mnogo niže od idealnog modela. Isto tako zbog razlike između visine ionosfere od površine Zemlje tokom dana i noći, variabilnosti Zemljanog magnetskog polja na raznim zemljopisnim visinama, variabilnosti radiusa Zemlje +- 11 km od ekvatora do polova, raznim elektormagnetskim olujama te utjecaju polova dovodi do mnogih varijabilnosti u rezonantnim silnicama Schumannovih rezonancija.		Ovo usporavanje dovodi do smanjivanja stvarne frekvencije zračenja elektromagnetskih valova, koje su mnogo niže od idealnog modela. Isto tako zbog razlike između visine ionosfere od površine Zemlje tokom dana i noći, variabilnosti Zemljanog magnetskog polja na raznim zemljopisnim visinama, variabilnosti radiusa Zemlje +- 11 km od ekvatora do polova, raznim elektormagnetskim olujama te utjecaju polova dovodi do mnogih varijabilnosti u rezonantnim silnicama Schumannovih rezonancija.<ref name="Galejs"/>

	==Povijest==		==Povijest==

WikiSysop: /* Opći podatci */

2026-04-07T09:29:40Z

Opći podatci

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 09:29
Redak 3:		Redak 3:
	== Opći podatci ==		== Opći podatci ==

	Ove elektromagnetske rezonancije Zemlje teoretski je proračunao njemački fizičar [[Winfried Otto Schumann]] [[fizika u 1952.\|1952.]] godine, koji je kroz svoj rad '''O bezzračenjskim vlastitim titrajima vodljive kugle okružene slojem zraka i ionosferskom ovojnicom''' <ref>Galejs J. 1965, Schumann resonances, RADIO SCIENCE Journal of Research NBS/USNC-URSI, Vol. 69D, No.8, August 1965, https://nvlpubs.nist.gov/nistpubs/jres/69D/jresv69Dn8p1043_A1b.pdf</ref> razvio teoriju o postojanju prirodne elektomagnetske rezonantne frekvencije u šupljini između Zemljine površine i ionosfere.		Ove elektromagnetske rezonancije Zemlje teoretski je proračunao njemački fizičar [[Winfried Otto Schumann]] [[fizika u 1952.\|1952.]] godine, koji je kroz svoj rad '''O bezzračenjskim vlastitim titrajima vodljive kugle okružene slojem zraka i ionosferskom ovojnicom''' <ref name="Galejs" >Galejs J. 1965, Schumann resonances, RADIO SCIENCE Journal of Research NBS/USNC-URSI, Vol. 69D, No.8, August 1965, https://nvlpubs.nist.gov/nistpubs/jres/69D/jresv69Dn8p1043_A1b.pdf</ref> razvio teoriju o postojanju prirodne elektomagnetske rezonantne frekvencije u šupljini između Zemljine površine i ionosfere.

	Dvije godine kasnije 1954. godine, Schumannov student Herbert König uspio je izmjeriti osnovnu frekvenciju od 7,83 Hz, i time potvrdio valjanost Schumannovih proračuna. Drugi znanstvenici su proširili ovo tijelo znanja tako da je po prvi put cijeli spektar Schumannovih rezonancija izmjerili su Balser and Wagner 1960. godine.		Dvije godine kasnije 1954. godine, Schumannov student Herbert König uspio je izmjeriti osnovnu frekvenciju od 7,83 Hz, i time potvrdio valjanost Schumannovih proračuna. Drugi znanstvenici su proširili ovo tijelo znanja tako da je po prvi put cijeli spektar Schumannovih rezonancija izmjerili su Balser and Wagner 1960. godine <ref name="Galejs"/>.

	==Kratki opis fenomena==		==Kratki opis fenomena==

WikiSysop: /* Opći podatci */

2026-04-07T09:23:27Z

Opći podatci

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 09:23
Redak 3:		Redak 3:
	== Opći podatci ==		== Opći podatci ==

	Ove elektromagnetske rezonancije Zemlje teoretski je proračunao njemački fizičar [[Winfried Otto Schumann]] [[fizika u 1952.\|1952.]] godine, koji je kroz svoj rad '''O bezzračenjskim vlastitim titrajima vodljive kugle okružene slojem zraka i ionosferskom ovojnicom''' <ref>Galejs J. 1965, Schumann resonances, RADIO SCIENCE Journal of Research NBS/USNC-URSI, Vol. 69D, No.8, August 1965, https://nvlpubs.nist.gov/nistpubs/jres/69D/jresv69Dn8p1043_A1b.pdf</ref> razvio teoriju o postojanju prirodne elektomagnetske rezonantne frekvencije između Zemljine površine i ionosfere. Dvije godine kasnije 1954. godine, Schumannov student Herbert König uspio je izmjeriti osnovnu frekvenciju od 7,83 Hz, i time potvrdio valjanost Schumannovih proračuna. Drugi znanstvenici su proširili ovo tijelo znanja tako da je po prvi put cijeli spektar Schumannovih rezonancija izmjerili su Balser and Wagner 1960. godine.		Ove elektromagnetske rezonancije Zemlje teoretski je proračunao njemački fizičar [[Winfried Otto Schumann]] [[fizika u 1952.\|1952.]] godine, koji je kroz svoj rad '''O bezzračenjskim vlastitim titrajima vodljive kugle okružene slojem zraka i ionosferskom ovojnicom''' <ref>Galejs J. 1965, Schumann resonances, RADIO SCIENCE Journal of Research NBS/USNC-URSI, Vol. 69D, No.8, August 1965, https://nvlpubs.nist.gov/nistpubs/jres/69D/jresv69Dn8p1043_A1b.pdf</ref> razvio teoriju o postojanju prirodne elektomagnetske rezonantne frekvencije u šupljini između Zemljine površine i ionosfere.

			Dvije godine kasnije 1954. godine, Schumannov student Herbert König uspio je izmjeriti osnovnu frekvenciju od 7,83 Hz, i time potvrdio valjanost Schumannovih proračuna. Drugi znanstvenici su proširili ovo tijelo znanja tako da je po prvi put cijeli spektar Schumannovih rezonancija izmjerili su Balser and Wagner 1960. godine.

	==Kratki opis fenomena==		==Kratki opis fenomena==