Schmidtova spojka - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:38:33Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:38
Redak 4:		Redak 4:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Godine 1960. [[NASA]] je naručila Richardu Schmidtu iz Madisona u [[Alabama\|Alabami]] da razvije propulzijski sustav ([[pogon]]ski sustav) za [[raketa\|rakete]] u okruženjima bez [[gravitacija\|gravitacije]]. <ref>{{~~Citiranje web~~\|author=Schmidt Kupplung GmbH mit www.dna-cms.de \|url=http://www.schmidt-kupplung.com/sk/1583_Tradition.html.en \|title=Tradition \|publisher=Schmidt-kupplung.com \|date=2010-10-07 \|accessdate=2013-07-29}}</ref> Jedno od predloženih rješenja bilo je sustav rotirajućih [[disk]]ova s [[težište]]m smještenim duž njihovih [[kružnica]]. Za [[Mehanički prijenos\|prijenos snage]] na te diskove, Schmidt je koristio rotirajuće klizne ručice slične onima koje se koriste za prijenos snage za [[kotač]]e [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]].		Godine 1960. [[NASA]] je naručila Richardu Schmidtu iz Madisona u [[Alabama\|Alabami]] da razvije propulzijski sustav ([[pogon]]ski sustav) za [[raketa\|rakete]] u okruženjima bez [[gravitacija\|gravitacije]]. <ref>{{citiranje weba\|author=Schmidt Kupplung GmbH mit www.dna-cms.de \|url=http://www.schmidt-kupplung.com/sk/1583_Tradition.html.en \|title=Tradition \|publisher=Schmidt-kupplung.com \|date=2010-10-07 \|accessdate=2013-07-29}}</ref> Jedno od predloženih rješenja bilo je sustav rotirajućih [[disk]]ova s [[težište]]m smještenim duž njihovih [[kružnica]]. Za [[Mehanički prijenos\|prijenos snage]] na te diskove, Schmidt je koristio rotirajuće klizne ručice slične onima koje se koriste za prijenos snage za [[kotač]]e [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]].

	Slična [[konstrukcija]] bila je poznata njemačkim [[inženjer]]ima već neko vrijeme, ali oni nisu mogli sprovesti teoriju u praksi jer su pogrešno pretpostavili da će središnji disk zahtijevati vlastiti [[ležaj]]. Schmidt je otkrio da središnji disk zapravo može preuzeti svoje središte [[vrtnja\|vrtnje]].		Slična [[konstrukcija]] bila je poznata njemačkim [[inženjer]]ima već neko vrijeme, ali oni nisu mogli sprovesti teoriju u praksi jer su pogrešno pretpostavili da će središnji disk zahtijevati vlastiti [[ležaj]]. Schmidt je otkrio da središnji disk zapravo može preuzeti svoje središte [[vrtnja\|vrtnje]].
Redak 10:		Redak 10:
	Schmidt je dodatno usavršio konstrukciju, stvarajući spojni sustav koji jamči potpuno pravi kut vrtnje u svakom trenutku. Osim toga, Schmidtova konstrukcija isključuje stvaranje vanjskih [[sila]], jer se njegove sile guranja i povlačenja izmjenjuju i preklapaju u [[sinus]]oidnom uzorku.		Schmidt je dodatno usavršio konstrukciju, stvarajući spojni sustav koji jamči potpuno pravi kut vrtnje u svakom trenutku. Osim toga, Schmidtova konstrukcija isključuje stvaranje vanjskih [[sila]], jer se njegove sile guranja i povlačenja izmjenjuju i preklapaju u [[sinus]]oidnom uzorku.

	U svibnju 1963. Schmidt je podnio zahtjev za [[patent]] za svoj "spoj za precizan kutni prijenos rotacijskog gibanja" u patentnom uredu u [[München]]u, Njemačka. Patent za Schmidtovu spojnicu, kako je postao poznat, odobren je u veljači 1967. <ref>{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.zero-max.com/history.php \|title=History of Motion Control and Zero-Max \|publisher=Zero-max.com \|date= \|accessdate=2013-07-29}}</ref>		U svibnju 1963. Schmidt je podnio zahtjev za [[patent]] za svoj "spoj za precizan kutni prijenos rotacijskog gibanja" u patentnom uredu u [[München]]u, Njemačka. Patent za Schmidtovu spojnicu, kako je postao poznat, odobren je u veljači 1967. <ref>{{citiranje weba\|url=http://www.zero-max.com/history.php \|title=History of Motion Control and Zero-Max \|publisher=Zero-max.com \|date= \|accessdate=2013-07-29}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T06:58:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 06:58
Redak 4:		Redak 4:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Godine 1960. [[NASA]] je naručila Richardu Schmidtu iz Madisona u [[Alabama\|Alabami]] da razvije propulzijski sustav ([[pogon]]ski sustav) za [[raketa\|rakete]] u okruženjima bez [[gravitacija\|gravitacije]]. <ref>{{~~cite~~ web\|author=Schmidt Kupplung GmbH mit www.dna-cms.de \|url=http://www.schmidt-kupplung.com/sk/1583_Tradition.html.en \|title=Tradition \|publisher=Schmidt-kupplung.com \|date=2010-10-07 \|accessdate=2013-07-29}}</ref> Jedno od predloženih rješenja bilo je sustav rotirajućih [[disk]]ova s [[težište]]m smještenim duž njihovih [[kružnica]]. Za [[Mehanički prijenos\|prijenos snage]] na te diskove, Schmidt je koristio rotirajuće klizne ručice slične onima koje se koriste za prijenos snage za [[kotač]]e [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]].		Godine 1960. [[NASA]] je naručila Richardu Schmidtu iz Madisona u [[Alabama\|Alabami]] da razvije propulzijski sustav ([[pogon]]ski sustav) za [[raketa\|rakete]] u okruženjima bez [[gravitacija\|gravitacije]]. <ref>{{Citiranje web\|author=Schmidt Kupplung GmbH mit www.dna-cms.de \|url=http://www.schmidt-kupplung.com/sk/1583_Tradition.html.en \|title=Tradition \|publisher=Schmidt-kupplung.com \|date=2010-10-07 \|accessdate=2013-07-29}}</ref> Jedno od predloženih rješenja bilo je sustav rotirajućih [[disk]]ova s [[težište]]m smještenim duž njihovih [[kružnica]]. Za [[Mehanički prijenos\|prijenos snage]] na te diskove, Schmidt je koristio rotirajuće klizne ručice slične onima koje se koriste za prijenos snage za [[kotač]]e [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]].

	Slična [[konstrukcija]] bila je poznata njemačkim [[inženjer]]ima već neko vrijeme, ali oni nisu mogli sprovesti teoriju u praksi jer su pogrešno pretpostavili da će središnji disk zahtijevati vlastiti [[ležaj]]. Schmidt je otkrio da središnji disk zapravo može preuzeti svoje središte [[vrtnja\|vrtnje]].		Slična [[konstrukcija]] bila je poznata njemačkim [[inženjer]]ima već neko vrijeme, ali oni nisu mogli sprovesti teoriju u praksi jer su pogrešno pretpostavili da će središnji disk zahtijevati vlastiti [[ležaj]]. Schmidt je otkrio da središnji disk zapravo može preuzeti svoje središte [[vrtnja\|vrtnje]].
Redak 10:		Redak 10:
	Schmidt je dodatno usavršio konstrukciju, stvarajući spojni sustav koji jamči potpuno pravi kut vrtnje u svakom trenutku. Osim toga, Schmidtova konstrukcija isključuje stvaranje vanjskih [[sila]], jer se njegove sile guranja i povlačenja izmjenjuju i preklapaju u [[sinus]]oidnom uzorku.		Schmidt je dodatno usavršio konstrukciju, stvarajući spojni sustav koji jamči potpuno pravi kut vrtnje u svakom trenutku. Osim toga, Schmidtova konstrukcija isključuje stvaranje vanjskih [[sila]], jer se njegove sile guranja i povlačenja izmjenjuju i preklapaju u [[sinus]]oidnom uzorku.

	U svibnju 1963. Schmidt je podnio zahtjev za [[patent]] za svoj "spoj za precizan kutni prijenos rotacijskog gibanja" u patentnom uredu u [[München]]u, Njemačka. Patent za Schmidtovu spojnicu, kako je postao poznat, odobren je u veljači 1967. <ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.zero-max.com/history.php \|title=History of Motion Control and Zero-Max \|publisher=Zero-max.com \|date= \|accessdate=2013-07-29}}</ref>		U svibnju 1963. Schmidt je podnio zahtjev za [[patent]] za svoj "spoj za precizan kutni prijenos rotacijskog gibanja" u patentnom uredu u [[München]]u, Njemačka. Patent za Schmidtovu spojnicu, kako je postao poznat, odobren je u veljači 1967. <ref>{{Citiranje web\|url=http://www.zero-max.com/history.php \|title=History of Motion Control and Zero-Max \|publisher=Zero-max.com \|date= \|accessdate=2013-07-29}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T04:06:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Schmidtova spojka 1.png|mini|desno|300px|Schmidtova spojka.]]

'''Schmidtova spojka''' je [[spojka]] koja se upotrebljava za [[Kompenzacija|kompenzaciju]] velikog poprečnog pomaka. Spojka se sastoji od dvije krajnje ploče, srednje ploče, [[Spoj (strojarstvo)|spojnih dijelova]] i [[osovina|osovinica]] koje povezuju te ploče. Spojka ne može raditi s većim razmakom između vratila od 4 razmaka između bližih osovinica. <ref> [https://zir.nsk.hr/islandora/object/vtsbj:213/preview "Spojke u mehatronici"], Tomislav Lukčić, diplomski rad, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, 2017.</ref>

== Povijest ==
Godine 1960. [[NASA]] je naručila Richardu Schmidtu iz Madisona u [[Alabama|Alabami]] da razvije propulzijski sustav ([[pogon]]ski sustav) za [[raketa|rakete]] u okruženjima bez [[gravitacija|gravitacije]]. <ref>{{cite web|author=Schmidt Kupplung GmbH mit www.dna-cms.de |url=http://www.schmidt-kupplung.com/sk/1583_Tradition.html.en |title=Tradition |publisher=Schmidt-kupplung.com |date=2010-10-07 |accessdate=2013-07-29}}</ref> Jedno od predloženih rješenja bilo je sustav rotirajućih [[disk]]ova s [[težište]]m smještenim duž njihovih [[kružnica]]. Za [[Mehanički prijenos|prijenos snage]] na te diskove, Schmidt je koristio rotirajuće klizne ručice slične onima koje se koriste za prijenos snage za [[kotač]]e [[Parna lokomotiva|parne lokomotive]].

Slična [[konstrukcija]] bila je poznata njemačkim [[inženjer]]ima već neko vrijeme, ali oni nisu mogli sprovesti teoriju u praksi jer su pogrešno pretpostavili da će središnji disk zahtijevati vlastiti [[ležaj]]. Schmidt je otkrio da središnji disk zapravo može preuzeti svoje središte [[vrtnja|vrtnje]].

Schmidt je dodatno usavršio konstrukciju, stvarajući spojni sustav koji jamči potpuno pravi kut vrtnje u svakom trenutku. Osim toga, Schmidtova konstrukcija isključuje stvaranje vanjskih [[sila]], jer se njegove sile guranja i povlačenja izmjenjuju i preklapaju u [[sinus]]oidnom uzorku.

U svibnju 1963. Schmidt je podnio zahtjev za [[patent]] za svoj "spoj za precizan kutni prijenos rotacijskog gibanja" u patentnom uredu u [[München]]u, Njemačka. Patent za Schmidtovu spojnicu, kako je postao poznat, odobren je u veljači 1967. <ref>{{cite web|url=http://www.zero-max.com/history.php |title=History of Motion Control and Zero-Max |publisher=Zero-max.com |date= |accessdate=2013-07-29}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Strojarstvo]]