https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Savezna_poveljaSavezna povelja - Povijest promjena2026-09-04T14:56:46ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Savezna_povelja&diff=757489&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Švicarska)2026-04-17T12:27:30Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Švicarska)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>[[Datoteka:1291 Bundesbrief – Swiss Federal Charter.png|mini|Sporazum o Švicarskoj Konfederaciji (''Bundesbrief'') iz [[1291.]] god.]]<br />
'''Savezna povelja''' ili '''Sporazum o Švicarskoj Konfederaciji''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Bundesbrief'') jedan je od najranijih ustavnih dokumenata [[Švicarska|Švicarske]]. Ugovor o savezu iz 1291. između kantona [[Uri (kanton)|Uri]], [[Schwyz (kanton)|Schwyz]] i [[Unterwalden]], Povelja je jedan u nizu saveza iz kojih je nastala [[Stara Švicarska Konfederacija]]. U 19. i 20. stoljeću, nakon uspostave švicarske savezne države, Povelja je u narodnoj mašti postala temeljni dokument Švicarske.<br />
<br />
Povelja dokumentira '''Vječni savez Lige triju šumskih kantona''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Ewiger Bund der Drei Waldstätten''), zajednicu triju [[Kanton|kantona]] u sadašnjoj središnjoj Švicarskoj. Datira se početkom kolovoza 1291. godine, zbog čega je u 20. stoljeću za švicarski dan državnosti uzet 1. kolovoza. Sastavljena na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], Povelja se poziva na prethodni (izgubljeni ili nepisani) pakt. Savezna povelja je list [[Pergament|pergamenta]] u veličini 320 × 200 mm i sastoji se od 17 redaka na [[Latinski jezik|latinici]] i dva pripadajuća [[Pečat|pečata]]. Pečat Schwyza izgubljen je između 1330. i 1920. godine. Sada je izložena u Muzeju Švicarskih povelja Konfederacije u [[Schwyz|Schwyzu]].<ref>[http://www.sz.ch/documents/Prospekt_E.pdf Visitor Information to the Bundesbriefmuseum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130518183749/http://www.sz.ch/documents/Prospekt_E.pdf|date=18 May 2013}}</ref><br />
<br />
== Sadržaj ==<br />
Savez je sklopljen između ljudi [[Alpe|alpskih]] područja [[Uri (kanton)|Urija]], [[Schwyz (kanton)|Schwyza]] i [[Unterwalden|Unterwaldena]] ( {{Jezik|la|homines vallis Uranie universitasque vallis de Switz ac communitas hominum Intramontanorum Vallis Inferioris}} ). Sudionici se nazivaju ''conspirirati'' i (sinonimno) ''coniurati'', što se tradicionalno prevodi na njemački kao "[[Eidgenossenschaft|Eidgenossen]]" (a na hrvatski kao ''"konfederati"'').<br />
<br />
Povelja je vjerojatno trebala osigurati pravnu sigurnost nakon smrti [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolfa I. Habsburškog]] 15. srpnja 1291. godine. Prva dva stavka obvezuju sve tri zajednice na zajedničku obranu triju dolina. Ostatak Povelje odnosi se na pravosudna pitanja: poziva na arbitražu u slučaju sukoba, odbijanje stranih sudaca, utvrđuje smrtnu kaznu za ubojice i progonstvo za piromane i nalaže poslušnost sucima i sudskim presudama. Povelja je u prvi plan stavila pravnu sigurnost općenito, potvrdila postojeće uvjete lokalnog plemstva i time željela osigurati mir u zemlji. Samo dva od sedam paragrafa su relevantna za pomoć u slučaju rata, većina teksta se bavi pitanjima kaznenog i građanskog prava. Osobito se navodi da se sucima mogu smatrati samo ljudi iz svojih redova, tako da se pravni spor ne bi trebao iznositi pred stranog kneza.<br />
<br />
== Datum i kontekst ==<br />
Autentičnost pisma nekada se osporila kao navodna krivotvorina. No, povjesničari se sada slažu da je to svakako proizvod 14. stoljeća. Godine 1991. [[pergament]] je [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbonski datiran]] između 1252. i 1312. godine (sa sigurnošću od 85%).<ref>[http://www.ipp.phys.ethz.ch/research/experiments/tandem/posters/Bundesbrief.pdf Radio carbon result] by [[ETH Zürich|ETH]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070710041244/http://www.ipp.phys.ethz.ch/research/experiments/tandem/posters/Bundesbrief.pdf|date=10 July 2007}}</ref><br />
<br />
Dokument dakle nije krivotvorina vezan uz nastanak moderne savezne države 1848. godine. Radije bi se to trebalo promatrati u kontekstu 15. poglavlja [[Zlatna bula iz 1356.|Zlatne bule iz 1356.]], gdje je [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] zabranio bilo kakve ''conjurationes, confederationes'' i ''conspirationes'', što se posebno odnosilo na gradske saveze (''[[Städtebund|Städtebünde]]''), ali i druge zajednice koje su se pojavile kroz [[Srednjovjekovna komuna|komunalni pokret u srednjovjekovnoj Europi]]. Tada je bilo vrlo uobičajeno izrađivati dokumente samo kada je to bilo potrebno. U to vrijeme sporazumi su najčešće bili usmeni, a svaka naknadna dokumentacija mogla bi imati promijenjen sadržaj ili datum kako bi odgovarala trenutnim potrebama.<br />
<br />
Povelja je bila dio sustava obrambenih paktova među državama koje su kasnije postale švicarski kantoni. Oni uključuju sljedeće, također izložene u Muzeju Švicarskih povelja Konfederacije:<br />
<br />
* 1315.: Savezna povelja Urija, Schwyza i Unterwaldena od 9. prosinca 1315. (poznata i kao [[Brunennski pakt|Brunnenski pakt]] )<br />
* 1332: Povelja grada [[Luzern|Luzerna]] s Urijem, Schwyzom i Unterwaldenom<br />
* 1352: Povelja s [[Glarus|Glarusom]]<br />
* 1352: Povelja sa [[Zug (grad)|Zugom]]<br />
* 1451: Ugovor s [[Kneževska opatija St. Gallen|kneževskom opatijom St. Gallen]] i [[Zürich|Zürichom]], Luzernom i Schwyzom i Glarusom<br />
* 1454: Vječni ugovor za [[St. Gallen]] sa Zürichom, [[Bern|Bernom]], Lucernom i Schwyzom, Zugom i Glarusom<br />
* 1464: Ugovor iz Rapperswila s gore navedenim<br />
* 1481: Ugovor iz [[Fribourg|Freiburga]] und Solothurn<br />
* 1501: Ugovor s [[Basel|Baselom]] za koji je poznato da je broj primjeraka 11, što odgovara 11 pečata.<ref>[http://www.baselland.ch/fileadmin/baselland/files/docs/uebrige/bundesbrief/bundesbrief-1501.pdf German (modern) translation of the 1501 contract including some history (german)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204040636/http://www.baselland.ch/fileadmin/baselland/files/docs/uebrige/bundesbrief/bundesbrief-1501.pdf|date=4 February 2012}}</ref><br />
* 1501: Ugovor sa [[Schaffhausen|Schaffhausenom]]<br />
* 1513: Ugovor s [[Appenzell|Appenzellom]]<br />
<br />
== Moderno značenje ==<br />
Savezna povelja iz 1291. prvi se put spominje u inventaru arhiva kantona Schwyz zemaljskog činovnika Franza Antona Frischberga 1724. godine. Baselski odvjetnik i povjesničar [[Johann Heinrich Gleser]] objavio ju je 1760. i ujedno dokazao njezinu autentičnost. Malo prije toga, 1758. godine, u [[Državni arhiv Nidwalden|Državnom arhivu Nidwalden]] u [[Stans|Stansu]] otkriven je njemački prijevod Savezne povelje, za koji se tvrdi da je nastao oko 1400. godine.<ref>Simon Koller, [[Andreas Meyerhans]]: ''Die Nidwaldner Überlieferung des Bundesbriefes von 1291''. In: ''Mitteilungen des historischen Vereins des Kantons Schwyz'', 94 (2002), {{Doi|10.5169/seals-168914}}.</ref><br />
<br />
Povelja iz 1291. postala je važna u [[Historiografija Švicarske|historiografiji Švicarske]] tek krajem 19. stoljeća. Prije se osnutak Konfederacije tradicionalno daturao u 1307. ([[Aegidius Tschudi]]); ovo je još uvijek godina upisana na [[Reci spomeniku|spomeniku Tell]], koji je izrađen 1895. godine.<br />
<br />
Ideja o povelji iz 1291. koja predstavlja temeljni dokument Konfederacije prvi je put predložena u izvješću Saveznog odjela unutarnjih poslova od 21. studenog 1889., u kontekstu predložene zajedničke proslave 700. godišnjice osnutka [[Bern|Berna]] i 600. obljetnica Konfederacije 1891. Proslava državnog praznika [[1. kolovoza]] na temelju datuma u dokumentu prvi put je predložena 1899. (iako je službeno uvedena tek 1994.).<br />
<br />
Ideju o izgradnji namjenskog nacionalnog spomenika u kojem će se nalaziti temeljni dokumenti Konfederacije prvi su 1891. predložili savezni vijećnici Emil Welti i Carl Schenk. Ovaj je plan revidiran 1915. godine tijekom priprema proslave 600. obljetnice [[Bitka kod Morgartena|bitke kod Morgartena]], ali je njegova realizacija bila odgođena zbog Prvog svjetskog rata. Nakon rata kanton Schwyz je zatražio federalnu potporu za projekt, koja je odobrena god. 1928. godine. Dizajniran od strane Josepha Beelera 1933., ''Bundesbriefarchiv'' (Arhiv Savezne povelje) otvoren je 1936. godine. Godine 1979./80. obnovljena je izložbena dvorana, a izvedeni su restauratorski radovi na 21 transparentu i zastavi postavljenom u muzeju. Godine 1998./99. izložba je preuređena. U međuvremenu je ustanova promijenila naziv u ''Bundesbriefmuseum'' (Muzej Švicarskih povelja Konfederacije).<ref>[https://hls-dhs-dss.ch/de/articles/012821/2009-07-30/ Josef Wiget: "Bundesbriefmuseum", in: ''Historisches Lexikon der Schweiz (HLS)'', Version vom 30.07.2009. Online: https://hls-dhs-dss.ch/de/articles/012821/2009-07-30/, konsultiert am 31.03.2022.]</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
<br />
== Dodatna literatura ==<br />
<br />
* Winkler, Albert (2014). [https://scholarsarchive.byu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2825&context=facpub "Savezna povelja iz 1291. i osnivanje švicarske države",] ''Swiss American Historical Society Review,'' sv. 50 (2014), br. 1, str.&nbsp;33–50 (prikaz, stručni).<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* [http://www.lexilogos.com/declaration/suisse_pacte_index.htm Izvorni tekst i prijevodi]<br />
[[Kategorija:Povelje]]<br />
[[Kategorija:Švicarska]]</div>Bot1