https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Samostan_sv._Stjepana_pod_borovimaSamostan sv. Stjepana pod borovima - Povijest promjena2026-09-05T06:36:36ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Samostan_sv._Stjepana_pod_borovima&diff=186036&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-02T03:33:53Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Samostan sv. Stjepana pod borovima'''-->[[Slika:Sv Stjepan Sustipan.jpeg|180px|desno|mini|Kamena dekoracija iz stare samostanske crkve sv. Stjepana]]<br />
'''Samostan sv. Stjepana ''pod borovima''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sanctus Stephanus sub pinis'' ili ''de pinis''), nekadašnji muški [[benediktinci|benediktinski]] [[samostan]] koji se u prošlosti nalazio izvan grada [[Split]]a, na poluotoku [[Sustipan]]. Izgrađen je nad ostacima rimske [[kršćanstvo|ranokršćanske]] [[bazilika|bazilike]]. Iako izvan gradskih bedema, pripadao je gradu Splitu, a njegovi su redovnici i [[opat]]i uživali osobit ugled i veliko poštovanje u gradu.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita I., str. 553.</ref><br />
<br />
== Povijest ==<br />
<br />
Samostan sv. Stjepana Prvomučenika (poznatiji kao samostan sv. Stjepana "pod borovima") spominje se prvi put u izvorima oko [[1020.]] godine, no iz isprave se iščitava da je samostan postojao i u ranijim vremenima.<br />
<br />
Ugledni Splićani su često darivali samostan i povlačili se u njega iz svjetovnog života. Oko [[1060.]] godine postao je Črne, sin bivšeg splitskog priora Prestancija, redovnik tog samostana. U to vrijeme opat je bio sin priora Crnog, Dabro.<br />
<br />
Godine [[1069.]] darovao je [[hrvatski vladari|hrvatski kralj]] [[Petar Krešimir IV.]] († 1074.), na zamolbu splitskog nadbiskupa [[Lovro Dalmatinac|Lovre]] († 1099.) i opata Gisilberta, samostanu sv. Stjepana mjesto za mlin blizu crkve sv. Petra na [[solin]]skom teritoriju.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita I., str. 555.</ref><br />
<br />
Hrvatski vojvoda (''dux'') [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan]] († 1090./91.), nećak hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., odrekao se prava na hrvatsko prijestolje u korist [[Dmitar Zvonimir|bana Zvonimira]] († 1089.) i povukao se [[1078.]] godine u samostan sv. Stjepana na Sustipanu. Nakon smrti kralja Zvonimira, Stjepan je ipak stupio na hrvatsko prijestolje i tada je darovao samostanu kraljevski teritorij u Raduni.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita I., str. 555.-556.</ref><br />
<br />
Početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] splitski građani Rako i supruga mu Elizabeta darovali su [[marjanske crkvice|marjansku]] [[crkva sv. Nikole u Splitu|crkvu sv. Nikole na Gori]] [[opat]]u Bogdanu te je ona do raspuštanja samostana dio benediktinskog posjeda.<ref>Vilogorac, Inga, Splitske crkve, Spomenička baština, str. 97.</ref><br />
<br />
Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] samostan je povremeno davan na uživanje (komendu) pojedinim klericima. Godine [[1445.]] dao je papa opatiju splitskom nadbiskupu Lovri koji je popravio samostan i samostansku kuću uz crkvu sv. Mihovila na splitskoj obali. Međutim, u to vrijeme u samostan u nije više bilo redovnika i otada je samostan služio kao komenda. Ti komendatori imali su ponekad i naslov opata sv. Stjepana. Zadnji je bio neki svećenik Bonerio koji je umro [[1700.]] godine i tada je cjelokupnu imovinu samostana preuzelo novo [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu|nadbiskupsko sjemenište]].<ref>Novak, Grga, Povijest Splita I., str. 560.-561.</ref><br />
<br />
Godine [[1814.]] je na mjestu zapuštenog i urušenog samostana sagrađena župna [[Crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Splitu|crkva sv. Stjepana Prvomučenika]], u čije su dijelove ugrađene [[spolij]]e iz propalog benediktinskog samostana. Godine [[1820.]] ustupilo je Nadbiskupsko sjemenište samostan i poluotočić splitskoj općini, koja je porušila ostatke samostana oko nove crkvice i izgradila gradsko groblje.<br />
<br />
== Bilješke ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
* ''Novak, Grga, Povijest Splita I., Čakavski sabor, Split, 1978.''<br />
* ''Vilogorac, Inga, Splitske crkve, Spomenička baština, Ex libris, Split-Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-6310-45-7}}<br />
<br />
== Galerija ==<br />
<br />
<center><gallery><br />
Slika:Samostan Sustipan 1.jpg|Ruševine samostanske crkve na Sustipanu<br />
Slika:Samostan Sustipan 2.jpg|Spolija iz samostanskog kompleksa na Sustipanu<br />
Slika:Samostan Sustipan 3.jpg|Spolija iz starog samostana<br />
Slika:Samostan Sustipan 4.jpg|Kamena dekoracija iz starog samostana<br />
</gallery></center><br />
<br />
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]<br />
[[Kategorija:Katolički samostani u Hrvatskoj]]<br />
[[Kategorija:Marjan]]<br />
[[Kategorija:Splitsko-makarska nadbiskupija]]</div>WikiSysop