Sait Orahovac - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-24T16:06:51Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 16:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sait Orahovac'''-->'''~~Sait Orahovac''' ([[Podgorica]], [[24. svibnja]] [[1909.]] - [[Sarajevo]], [[21. studenoga]] [[1992.]]) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.		Sait Orahovac''' ([[Podgorica]], [[24. svibnja]] [[1909.]] - [[Sarajevo]], [[21. studenoga]] [[1992.]]) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.

	==Životopis==		==Životopis==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-14T13:05:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 14. studeni 2021. u 13:05
Redak 4:		Redak 4:
	Od rane mladosti živi u [[Sarajevo\|Sarajevu]], gdje na [[Filozofski fakultet u Sarajevu\|Filozofskom fakultetu]], završava historiju južnoslavenskih književnosti i [[srpskohrvatski jezik]]. Doktorirao je 1980. godine iz oblasti književne folkloristike sa doktorskom tezom pod nazivom ''Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama'' na [[Filozofski fakultet u Sarajevu\|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], pred komisijom: akademik [[Dušan Nedeljković]], akademik [[Blaže Koneski]] i prof. dr. [[Ljubomir Zuković]]. Njegova disertacija do danas nije objavljena.		Od rane mladosti živi u [[Sarajevo\|Sarajevu]], gdje na [[Filozofski fakultet u Sarajevu\|Filozofskom fakultetu]], završava historiju južnoslavenskih književnosti i [[srpskohrvatski jezik]]. Doktorirao je 1980. godine iz oblasti književne folkloristike sa doktorskom tezom pod nazivom ''Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama'' na [[Filozofski fakultet u Sarajevu\|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], pred komisijom: akademik [[Dušan Nedeljković]], akademik [[Blaže Koneski]] i prof. dr. [[Ljubomir Zuković]]. Njegova disertacija do danas nije objavljena.

	Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na [[ruski jezik\|ruski]], [[bugarski jezik\|bugarski]], [[makedonski jezik\|makedonski]], [[slovenski jezik\|slovenski]], [[češki jezik\|češki]], [[poljski jezik\|poljski]], [[albanski jezik\|albanski]], [[turski jezik\|turski]], [[azerski]], [[arapski jezik\|arapski]], [[francuski jezik\|francuski]] i [[engleski jezik]]. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://slikepartizana.com/smrt-fasizmu-sait-orahovac/ \|title=Sait Orahovac: ''Smrt fašizmu''\|work=slikepartizana.com \|accessdate=6. 9. 2017}}</ref> Poseban doprinos dao je u izučavanju [[sevdalinka\|sevdalinki]]. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio [[kustos]] Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda [[Narodnooslobodilački rat\|Narodnooslobolilačkog rata]] i narodne revolucije.		Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na [[ruski jezik\|ruski]], [[bugarski jezik\|bugarski]], [[makedonski jezik\|makedonski]], [[slovenski jezik\|slovenski]], [[češki jezik\|češki]], [[poljski jezik\|poljski]], [[albanski jezik\|albanski]], [[turski jezik\|turski]], [[azerski]], [[arapski jezik\|arapski]], [[francuski jezik\|francuski]] i [[engleski jezik]]. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://slikepartizana.com/smrt-fasizmu-sait-orahovac/ \|title=Sait Orahovac: ''Smrt fašizmu''\|work=slikepartizana.com \|accessdate=6. 9. 2017}}</ref> Poseban doprinos dao je u izučavanju [[sevdalinka\|sevdalinki]]. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio [[kustos]] Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda [[Narodnooslobodilački rat\|Narodnooslobolilačkog rata]] i narodne revolucije.
	U okviru naučnog rada, priredio je ''Pjesme o narodnim herojima'', ''Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove'', ''Partizani u anegdotama'', ''Anegdote o našim književnicima'', ''Vedrine duha'', ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', ''Pjesme bunta i otpora''', ''Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine'', ''Muslimanske narodne pjesme'' i druge.<ref name=Orahovac> Orahovac, Sait; ''Muslimanske narodne pjesme'', Rad, Beograd, 1977.</ref> <ref name=Orahovac2> Orahovac, Sait; ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', Svjetlost, Sarajevo, 1977.</ref>		U okviru naučnog rada, priredio je ''Pjesme o narodnim herojima'', ''Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove'', ''Partizani u anegdotama'', ''Anegdote o našim književnicima'', ''Vedrine duha'', ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', ''Pjesme bunta i otpora''', ''Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine'', ''Muslimanske narodne pjesme'' i druge.<ref name=Orahovac> Orahovac, Sait; ''Muslimanske narodne pjesme'', Rad, Beograd, 1977.</ref> <ref name=Orahovac2> Orahovac, Sait; ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', Svjetlost, Sarajevo, 1977.</ref>

Redak 10:		Redak 10:
	Umro je u [[Sarajevo\|Sarajevu]], 21. novembra [[1992.]] godine.		Umro je u [[Sarajevo\|Sarajevu]], 21. novembra [[1992.]] godine.

	2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog filma ''Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992.'' posvećenog ovom istaknutom književniku.<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://cekum.me/premijera-dokumentarnog-filma-vihori-uzdaha-sait-orahovac-1909-1992/ \|title=Dokumentarni film ''Vihori uzdaha - Sait Orahovac'' \|work=cekum.me \|accessdate=6. 9. 2017}}</ref>		2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog filma ''Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992.'' posvećenog ovom istaknutom književniku.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://cekum.me/premijera-dokumentarnog-filma-vihori-uzdaha-sait-orahovac-1909-1992/ \|title=Dokumentarni film ''Vihori uzdaha - Sait Orahovac'' \|work=cekum.me \|accessdate=6. 9. 2017}}</ref>

	== Nagrade ==		== Nagrade ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-02T02:46:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Sait Orahovac''' ([[Podgorica]], [[24. svibnja]] [[1909.]] - [[Sarajevo]], [[21. studenoga]] [[1992.]]) je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pjesnik i folklorist.

==Životopis==
Od rane mladosti živi u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]], završava historiju južnoslavenskih književnosti i [[srpskohrvatski jezik]]. Doktorirao je 1980. godine iz oblasti književne folkloristike sa doktorskom tezom pod nazivom ''Kulturno-istorijske, etičke i estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama'' na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], pred komisijom: akademik [[Dušan Nedeljković]], akademik [[Blaže Koneski]] i prof. dr. [[Ljubomir Zuković]]. Njegova disertacija do danas nije objavljena.

Objavio je oko 35 knjiga od čega 20 zbirki poezije i 15 knjiga iz oblasti folkloristike i nauke. Bio je poznat kao odličan socijalni pjesnik. Njegove pjesme prevedene su na [[ruski jezik|ruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[češki jezik|češki]], [[poljski jezik|poljski]], [[albanski jezik|albanski]], [[turski jezik|turski]], [[azerski]], [[arapski jezik|arapski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[engleski jezik]]. Njegov istraživački rad pretočen je u zbirke blaga bošnjačkog naroda, te u knjige narodnih i antifašističkih pjesama bunta i otpora, anegdota i humora.<ref>{{Cite web |url=http://slikepartizana.com/smrt-fasizmu-sait-orahovac/ |title=Sait Orahovac: ''Smrt fašizmu''|work=slikepartizana.com |accessdate=6. 9. 2017}}</ref> Poseban doprinos dao je u izučavanju [[sevdalinka|sevdalinki]]. Proučavao je folklor i istraživao kulturnu baštinu i tradiciju naroda. Poslije oslobođenja bio [[kustos]] Muzeja revolucije BiH i u tom svojstvu sakupljao arhivsku, folklornu i drugu građu iz perioda [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobolilačkog rata]] i narodne revolucije.
U okviru naučnog rada, priredio je ''Pjesme o narodnim herojima'', ''Savremene narodne pjesme iz borbe i obnove'', ''Partizani u anegdotama'', ''Anegdote o našim književnicima'', ''Vedrine duha'', ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', ''Pjesme bunta i otpora''', ''Stare narodne pjesme Muslimana Bosne i Hercegovine'', ''Muslimanske narodne pjesme'' i druge.<ref name=Orahovac> Orahovac, Sait; ''Muslimanske narodne pjesme'', Rad, Beograd, 1977.</ref> <ref name=Orahovac2> Orahovac, Sait; ''Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine'', Svjetlost, Sarajevo, 1977.</ref>

Bio je član [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i član Društva za obradu folklora.
Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]], 21. novembra [[1992.]] godine.

2014. godine u Bosanskom kulturnom centru organizirana je premijera dokumentarnog filma ''Vihori uzdaha – Sait Orahovac 1909−1992.'' posvećenog ovom istaknutom književniku.<ref>{{Cite web |url=http://cekum.me/premijera-dokumentarnog-filma-vihori-uzdaha-sait-orahovac-1909-1992/ |title=Dokumentarni film ''Vihori uzdaha - Sait Orahovac'' |work=cekum.me |accessdate=6. 9. 2017}}</ref>

== Nagrade ==
Sait Orahovac dobitnik je mnogih nagrada i ordena:
* 1957. godine Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine za djelo ''Sonetna senčenja''
* Dvadesetsedmojulska nagrada SR Bosne i Hercegovine
* Povelja zaslužnog građanina Sarajeva
* [[Orden zasluga za narod]]
* [[Orden bratstva i jedinstva]]
* Jubilarna plaketa [[Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|SUBNOR]]-a

==Bibliografija==
*''Vihori uzdaha'' 1928, godine
*''Nemirne svetiljke'' 1930. godine
*''Motivi iz Bosne'' 1931. godine
*''Potezi ulijevo'' 1932. godine
*''Usponi'' 1933. godine
*''Stihovi raba Saita'' 1936. godine
*''Lirska saopštenja'' 1938. godine
*''Vrisci i kliktaji'' 1946. godine
*''Soneti'' 1953. godine
*''Sonetna senčenja'' 1957. godine
*''Korak do zida'' 1966. godine
*''Soneti i minijature'' 1971. godine
*''Izbor pjesama'' 1974. godine
*''Krug se zatvara'' 1980. godine
*''Slapovi: izabrani i dopunjeni soneti'' 1983. godine
*''Niz grebene i sprudove'' 1990. godine
*''Biserna ogrlica'' 1990. godine

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://sandzackaknjizevnost.com/jasar-redzepagic-bitna-obelezja-poezije-saita-orahovca-i-njegov-doprinos-folkloristici/#more-1035 ''Jašar Redžepagić: Bitna obeležja poezije Saita Orahovca i njegov doprinos folkloristici'']
* [http://seher.me/index.php?akcion=columns&main_id=361 ''Biografija Sait Orahovac'']

{{GLAVNIRASPORED:Orahovac, Sait}}
[[Kategorija:Bošnjački književnici]]
[[Kategorija:Folkloristi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački znanstvenici]]
[[Kategorija:Bošnjaci u Crnoj Gori]]