WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:12:37Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sabirni logor Velika Pisanica'''-->~~{{Lokacijska karta\|Hrvatska\|float=right\|label=Sabirni logor Velika Pisanica\|lat=45.80\|long=17.06\|background=white}}		{{Lokacijska karta\|Hrvatska\|float=right\|label=Sabirni logor Velika Pisanica\|lat=45.80\|long=17.06\|background=white}}
	'''Sabirni logor Velika Pisanica''' ([[njemački]]: '''Arbeitslager Groß-Pisanitz''') je bio logor osnovan od strane komunističkog režima u [[Jugoslavija\|Jugoslaviji]] za [[Nijemci\|Nijemce]] i [[Austrijanci\|Austrijanace]] u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].		'''Sabirni logor Velika Pisanica''' ([[njemački]]: '''Arbeitslager Groß-Pisanitz''') je bio logor osnovan od strane komunističkog režima u [[Jugoslavija\|Jugoslaviji]] za [[Nijemci\|Nijemce]] i [[Austrijanci\|Austrijanace]] u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T11:31:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Lokacijska karta|Hrvatska|float=right|label=Sabirni logor Velika Pisanica|lat=45.80|long=17.06|background=white}}
'''Sabirni logor Velika Pisanica''' ([[njemački]]: '''Arbeitslager Groß-Pisanitz''') je bio logor osnovan od strane komunističkog režima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] za [[Nijemci|Nijemce]] i [[Austrijanci|Austrijanace]] u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

==Ime==
U službenim logorskim dokumentima, logor Velika Pisanica je označena kao Sabirni logor Velika Pisanica <ref>Vladimir GEIGER, “Logor Velika Pisanica 1945. godine”, Godišnjak Njemačke
narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, Osijek 1999., 151.-160.; V. GEIGER, Folksdojčeri.
Pod teretom kolektivne krivnje, 91.-104</ref> U historiografiji i publicistici, logor
Velika Pisanica nazivan je raznim imenima. U hrvatskoj historiografiji
i publicistici označen je kao Logor Velika Pisanica <ref>[[Nikola Čolak]], Iza bodljikave žice. Svjedočanstvo o životu Hrvatske u srbokomunističkoj Jugoslaviji, Padova 1977., 46.-63</ref>Sabirni logor Velika Pisanica <ref>[[Vladimir Geiger]], “Logor Velika Pisanica 1945. godine”, 151.-160.; V. GEIGER, Folksdojčeri. Pod teretom kolektivne krivnje, 91.-104</ref>''' Radni logor Velika Pisanica'''<ref>Milivoj Kovačić: Mihovil Kolarić svećenik kateheta-vjeroučitelj u Koprivnici, Zagreb 2003., 65.-69.</ref>i '''Kažnjenički logor Velika Pisanica'''<ref>Petar Grgec, “Zamišljeni uskrsni pohod iz logora obitelji”, Danica 2003. Hrvatski katolički kalendar, Zagreb 2002., 56</ref>.
U njemačkoj/podunavskošvapskoj historiografiji i publicistici nazivan je
'''Prolazni/Privremeni logor Velika Pisanica'''<ref>Genocid nad nemačkom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948, 154</ref>(Zwischenlager Velika Pisanica/Groß-Pisanitz<ref>Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948. Die Station eines Völkermords, 221.</ref> / Temporary Camp Velika Pisanica)
<ref>Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944 – 1948, 122</ref>

==Povijest==
Nakon izgona u [[Austrija|Austriju]] 3.000 folksdojčera iz [[Radni logor Josipovac|Radnog logora Josipovac]] početkom srpnja 1945., vlakom je, stočnim vagonima, 22. srpnja 1945. iz [[Radni logor Valpovo|Radnog logora Valpova]] upućeno još 1.800 osoba. Međutim, kako su britanske okupacijske vlasti u Austriji odbile prihvatiti ih, transport se morao vratiti s austrijske granice, a nakon nekoliko dana besciljnog kretanja, završio je u Velikoj Pisanici kod Bjelovara. Isto se tijekom srpnja dogodilo i s još dva transporta folksdojčera, koji su bili upućeni prema austrijskoj granici. U Velikoj Pisanici najprije je osnovan logor za ratne zarobljenike (njemački i hrvatski vojnici) i političke zatvorenike (intelektualci, svećenici).
Dopremljeni folksdojčeri smješteni su u Velikoj Pisanici na otvorenome, jer je nekoliko postojećih baraka već bilo popunjeno. U Veliku Pisanicu najprije je dopremljeno oko 3.000 folksdojčera. Prema svim vrlo pouzdanim navodima i procjenama, broj vraćenih u tim transportima iznosio je oko 5.000
do 6.000 osoba, pretežno staraca, žena i djece. Smješteni su na bivšem sajmištu, izloženi kiši i lošem vremenu. Zbog loše prehrane, iscrpljenosti, pojave zaraznih bolesti i napornog rada, ubrzo počinju umirati starci i djeca. Broj žrtava Sabirnog logora Velika Pisanica nije utvrđen. Do sada je poimenično utvrđeno 15 žrtava. Procjenjuje se, da je broj žrtava oko 100. Po logoraše
dolaze seljaci iz okolnih sela i koriste ih kao radnu snagu za razne poljoprivredne poslove, odnosno iznajmljuju ih za rad i to plaćaju logorskoj upravi. Mnogi seljaci, prema iskazima/sjećanjima logoraša, iskazali su razumijevanje i pomogli im u hrani i odjeći. Nakon kraćeg zadržavanja folksdojčera u Velikoj Pisanici, od početka, a zaključno s 10. kolovoza 1945., krenuli su transporti prema logorima za folksdojčere prema istoku Hrvatske (Krndija,
Valpovo). To je značilo i nastavak stradanja slavonskih, srijemskih, baranjskih i bosansko-posavskih Nijemaca koji su bili u tim transportima.
<ref>Usp. L. ROHBACHER, Ein volk ausgelöscht. Die Ausrottung des Donauschwabentums in
Jugoslawien in den Jahren von 1944 bis 1948, 198.; Völkermord der Tito-Partisanen 1944-1948.
Der Vernichtung der altösterreichischen Deutschen Volksgruppe in Jugoslawien und die Massaker
an Kroaten und Slowenen. Dokumentation, 191.; Dokumentation der Vertreibung der Deutschen
aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das Schicksal der Deutschen in Jugoslawien, 100E., 521.-544.;
Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band II, 768.-769., 776., 799.,
825.-826., 829.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III, 886.-
887.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band IV, Menschenverluste
– Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durch das Tito – Regime in der Zeit
von 1944-1948, München-Sindelfingen, 1994.; Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien
1944-1948. Die Station eines Völkermords, 221.; Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia
1944 – 1948, 122.; Genocid nad nemačkom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948, 154.; V. GEIGER,
“Logor Velika Pisanica 1945. godine”, 151.-160.; V. GEIGER, Folksdojčeri. Pod teretom kolektivne
krivnje, 91.-104. I tamo navedeni izvori i literatura.</ref>

==Izvor==
{{izvori}}

==Vidi još==
*[[Nijemci u Hrvatskoj]]
*[[Austrijanci u Hrvatskoj]]

[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]]
[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bjelovarsko-bilogorska županija]]

Sabirni logor Velika Pisanica - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica