https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ruska_dr%C5%BEavna_knji%C5%BEnicaRuska državna knjižnica - Povijest promjena2026-09-03T18:07:12ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ruska_dr%C5%BEavna_knji%C5%BEnica&diff=393814&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-12T06:05:19Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ruska državna knjižnica'''-->[[Datoteka:Moscow RussianStateLibrary 0987.jpg|230px|mini|desno|Ruska državna knjižnica]]<br />
'''Ruska državna knjižnica''' ([[ruski|rus]]. Российская государственная библиотека) [[nacionalna knjižnica|nacionalna je knjižnica]] [[Rusija|Rusije]], smještena u [[Moskva|Moskvi]]. Najveća je u zemlji i peta na [[svijet]]u po zbirci [[knjiga]] (17,5 milijuna).<ref>https://www.rsl.ru/index.php?doc=2661 Preuzeto 6. svibnja 2021.</ref> Zvala se Lenjinovom državnom knjižnicom [[SSSR]]-a od [[1925]]. godine, dok nije [[1992]]. preimenovana u Rusku državnu knjižnicu.<br />
<br />
[[Knjižnica]] ima preko 275 km polica s više od 43 milijuna predmeta,<ref>https://www.rsl.ru/en Preuzeto 6. svibnja 2021.</ref> uključujući preko 17 milijuna knjiga i serijskih [[tom]]ova, 13 milijuna [[časopis]]a, 350 tisuća glazbenih i zvučnih zapisa, 150 tisuća mapa i dr. Postoje predmeti na 247 jezika svijeta, strani dio predstavlja oko 29 posto cjelokupne kolekcije.<br />
<br />
Između [[1922]]. i [[1991]]. najmanje jedan primjerak svake knjige objavljene u SSSR-u pohranjen je u knjižnici, praksa koja se nastavlja na sličan način i danas, a knjižnica je određena kao zakonska [[depozi]]tna knjižnica.<br />
<br />
Osnovana je [[1. srpnja]] [[1862]]. godine, kao prva besplatna javna knjižnica u Moskvi pod nazivom Knjižnica moskovskog javnog muzeja i Muzej Rumjančevskog, ili Knjižnica Rumjančevskog. Muzej Rumjančevskog, kao dio kompleksa, bio je prvi javni [[muzej]] u Moskvi i u njemu se nalazila umjetnička zbirka [[grof]]a Nikolaja Petroviča Rumjančevskog, koja je poklonjena ruskom [[narod]]u i prenijeta iz [[Sankt Peterburg]]a u Moskvu. Njegova donacija obuhvaćala je sve knjige i [[rukopis]]e, kao i obilnu [[numizmatika|numizmatičku]] i [[etnografija|etnografsku]] kolekciju. Taj sadržaj, kao i približno 200 slika i više od 20 000 otisaka, koji su izabrani iz kolekcije [[Ermitaž]]a u Sankt Peterburgu, mogli su se vidjeti u takozvanoj Paškovoj kući ([[palača]], uspostavljena između 1784. i 1787. godine, u blizini [[Kremlj]]a). Ruski car [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandar II.]] poklonio je sliku „Pojava [[Krist]]a pred narodom” Aleksandra Andrejeviča Ivanova za otvaranje muzeja.<br />
<br />
Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], sadržaj je ponovo izuzetno porastao i nedostatak prostora ponovo je postao hitan problem. Pojavili su se i akutni financijski problemi, jer se veći dio novca za financiranje Muzeja slivao u [[Puškinov muzej]], koji je bio završen tek prije nekoliko godina i koji je preuzeo ulogu Muzeja Rumjančevskog. Zbog toga je [[1925]]. godine odlučeno da se Muzej Rumjančevskog raspusti i njegove kolekcije rašire po drugim muzejima i institucijama u zemlji. Dio kolekcija, naročito zapadnoeuropske [[umjetnost]]i i [[antikvitet]]a, prenijet je stoga u Puškinov muzej. Paškova kuća (u ulici Mohovaja 3) preimenovana je u Staru zgradu Ruske državne knjižnice. Stara zgrada državnoga arhiva na uglu ulica Mohovaja i Vozdvizenke ulice je srušena i zamijenjena novim [[zgrada]]ma.<br />
<br />
Izgradnja prve faze, koju su projektirali Vladimir Ščuko i Vladimir Gelfreih [[1927]].–[[1929]]., odobrena je 1929., a započeta [[1930]]. Prva je faza uglavnom bila završena 1941. godine. U tom procesu zgrada je dobila modernizirane vanjske odlike neoklasicizma Palače Sovjeta (čiji su dizajneri također Ščuko i Gelfreih), odstupajući od strogog modernističkoga nacrta iz 1927. godine.<ref> Ikonnikov, A. V. (1984). Architecture of Moscow, 20th Century. [Arkhitektura Moskvy. XX vek] (на језику: руски). Moskovsky Rabochy. стр. 98—99.</ref> Posljednja komponenta Ščukovog plana, čitaonica s 250 mjesta, otvorena je 1945. godine; dalja dopuna nastavljena je do 1960. Godine 1968., zgrada je dostigla svoj kapacitet, a knjižnica je započela izgradnju novog skladišta u [[Himki]]ju, namjenjenog za [[skladištenje]] [[novina]], znanstvenih djela i knjiga s malim zahtjevima iz glavnih skladišnih prostora. <br />
<br />
Godine [[1925]]. kompleks je preimenovan u Državnu knjižnicu SSSR-a V. I. Lenjina. Godine 1992., po ukazu predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]], preimenovana je u Rusku državnu knjižnicu.<ref> Stuart, Mary (април 1994). „Creating a National Library for the Workers' State: The Public Library in Petrograd and the Rumiantsev Library under Bolshevik Rule”. The Slavonic and East European Review. 72 (2): 233—258. JSTOR 4211475.</ref><br />
<br />
== Galerija ==<br />
<gallery><br />
Moscow RSL main building asv2019-06 img3.jpg|Unutrašnjost<br />
Dostoevsky, Russian State Library, 2009-06-19-2.jpg|Kip [[Dostojevski|Dostojevskoga]]<br />
Michael & xenia.jpg|Ikona iz 14. stoljeća<br />
W DSC1230.jpg|Ispred Knjižnice<br />
</gallery><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Nacionalne knjižnice]]<br />
[[Kategorija:Građevine u Moskvi]]</div>WikiSysop