WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T02:31:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 02:31
Redak 17:		Redak 17:
	Rusinski je bio [[službeni jezik]] u [[Poljsko-litvanska kneževina\|poljsko-litvanskoj kneževini]] i na njemu je vođena državna korespondencija i službena bogosluženja još od vremena Ćirila i Metoda, pa do raspada Kneževine.		Rusinski je bio [[službeni jezik]] u [[Poljsko-litvanska kneževina\|poljsko-litvanskoj kneževini]] i na njemu je vođena državna korespondencija i službena bogosluženja još od vremena Ćirila i Metoda, pa do raspada Kneževine.

	Prva gramatika rusinskog jezika ''Карпаторусский букварь (Karpatorusskij bukvar')'' (1931) <ref>{{~~cite book~~ \|last1=Vyslockij \|first1= Dymytrij\|authorlink1= \|title=Карпаторусский букварь\|trans_title=Karpatoursskij bukvar'\|url= \|format= \|accessdate= \|type= \|edition= \|series= \|volume= \|date= \|year= 1931\|publisher= \|location=[[Cleveland]] \|language= Rusinski jezik\|isbn= \|oclc= \|doi= \|id= \|page= \|pages= \|at= \|trans_chapter= \|chapter= \|chapterurl= \|quote= \|ref= \|bibcode= \|laysummary= \|laydate= \|separator= \|postscript= \|lastauthoramp=}}</ref> i ''Буквар. Перша книжечка для народных школ. (Bukvar. Perša knyžečka dlja narodnŷch škol.)'' (1935).<ref>{{~~cite book~~ \|last1= Trochanovskij\|first1= Metodyj\|authorlink1= Metodyj Trochanovskij \|title=Буквар. Перша книжечка для народных школ. (Bukvar. Perša knyžečka dlja narodnŷch škol.)\|trans_title=\|url= \|format= \|accessdate= \|type= \|edition= \|series= \|volume= \|date= \|year= 1935\|publisher= \|location=[[Lviv]]\|language=Rusinski jezik \|isbn= \|oclc= \|doi= \|id= \|page= \|pages= \|at= \|trans_chapter= \|chapter= \|chapterurl= \|quote= \|ref= \|bibcode= \|laysummary= \|laydate= \|separator= \|postscript= \|lastauthoramp=}}		Prva gramatika rusinskog jezika ''Карпаторусский букварь (Karpatorusskij bukvar')'' (1931) <ref>{{Citiranje knjige \|last1=Vyslockij \|first1= Dymytrij\|authorlink1= \|title=Карпаторусский букварь\|trans_title=Karpatoursskij bukvar'\|url= \|format= \|accessdate= \|type= \|edition= \|series= \|volume= \|date= \|year= 1931\|publisher= \|location=[[Cleveland]] \|language= Rusinski jezik\|isbn= \|oclc= \|doi= \|id= \|page= \|pages= \|at= \|trans_chapter= \|chapter= \|chapterurl= \|quote= \|ref= \|bibcode= \|laysummary= \|laydate= \|separator= \|postscript= \|lastauthoramp=}}</ref> i ''Буквар. Перша книжечка для народных школ. (Bukvar. Perša knyžečka dlja narodnŷch škol.)'' (1935).<ref>{{Citiranje knjige \|last1= Trochanovskij\|first1= Metodyj\|authorlink1= Metodyj Trochanovskij \|title=Буквар. Перша книжечка для народных школ. (Bukvar. Perša knyžečka dlja narodnŷch škol.)\|trans_title=\|url= \|format= \|accessdate= \|type= \|edition= \|series= \|volume= \|date= \|year= 1935\|publisher= \|location=[[Lviv]]\|language=Rusinski jezik \|isbn= \|oclc= \|doi= \|id= \|page= \|pages= \|at= \|trans_chapter= \|chapter= \|chapterurl= \|quote= \|ref= \|bibcode= \|laysummary= \|laydate= \|separator= \|postscript= \|lastauthoramp=}}
	</ref>		</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T00:35:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses}}
[[datoteka:Bielanka.jpg|thumb|300px|Poljsko-rusinski natpis]]
'''Rusinski jezik''' (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=rue rue]) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], kao i u susjednim regijama [[Slovačka|Slovačke]] i [[Poljska|Poljske]]. 560,000 govornika u Ukrajini (2000); ukupno 623,960 u svijetu, i to 24,200 (2001 popis) u [[Slovačka|Slovačkoj]] gdje je 60% [[Rusini|Rusina]] asimilirano u [[Slovaci|Slovake]] i jezično i kulturno; Nepoznat broj u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. U južnoslavenskim zemljama govori se zapadna varijanta gdje ga nazivaju zapadnorusinskim, ali ovaj jezik ili mikrojezik nije priznat kao poseban jezik i nema svog kodnog naziva. Rusinskim govore etnički [[Rusini]], koji naseljavaju navedeno područje. Rusinski (u Vojvodini nazivan istočnorusinski) jezik spada u grupu [[istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]] i razlikuje se od [[Zapadnorusinski mikrojezik|zapadnorusinskoga]], koji spada u grupu [[zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenskih jezika]].<ref>Dubravko Škiljan: ''Pogled u lingvistiku'', 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., {{ISBN|953-6003-07-4}}, str. 25.
{{Citat|''U Njemačkoj, u predjelu Lužice, između gradova Cottbus i Bautzen, oko 75.000 stanovnika govori ''lužičkosrpski'' ili ''sorapski'' ili ''vendski'' (sa dva dijalekta: ''gornjolužički'' i ''donjolužički''), no većina je govornika dvojezična, i pritisak njemačkog je snažan. Tu se ubraja i ''rusinski'' kojim govori dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom u Vojvodini.''|Škiljan, 1994., 25.}}</ref> Institut za rusinski jezik i kulturu osnovan je u [[Prešov]]u 1993. Rusinski književni jezik je kodificiran i priznat u Slovačkoj 1995., po stavovima državne vlade i akademika u Bratislavi.

== Povijest ==
Pisane tragove rusinske/[[Slaveni|slavenske]] kulture moguće je naći i u runskim zapisima u srednjoj Europi, jer je prije pojave [[ćirilica|ćirilice]] i [[glagoljica|glagoljice]] vjerojatno korišteno [[runsko pismo]] kao opće rašireno u Europi od 1. do 12. stoljeća kada je potpuno zamjenjeno [[ćirilica|ćirilicom]] i [[latinica|latinicom]].

Jezik koji se naziva [[crkvenoslavenski]], [[staroruski]], [[crkvenosrpski]], [[staroukrajinski]], [[starobjeloruski]] itd. može se jednakim ako ne i većim pravom nazvati starorusinskim, jer su u vrijeme prijevođenja Biblije sa [[grčki|grčkog]], Rusini naseljavali područja od [[Balkan|Balkanskog poluotoka]] do [[Skandinavija|Skandinavije]] i od [[Crno more|Crnog]]do [[Baltičko more|Baltičkog mora]] i to je bio jezik na koji je prvo prevedena [[Biblija]].

[[Bugari]] su se pri svom doseljavanju na Balkan sretali i ratovali sa Rusinima i još i danas u njihovom jeziku možete naći naziv „Rusnacite" pod kojim podrazumijevaju Ruse. Starobugarski jezik je jezik Rusina, odnosno dijalekt [[slavenski jezici|slavenskog jezika]] koji je bio najrašireniji i koji su Bugari naučili.

Rusini u Srednjoj Europi tj. u [[Moravska|Moravskoj]], primili su [[kršćanstvo]] od [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]] oko [[866.]] godine, znači 122-125 godina prije Rusina u podkarpatskoj Rusiji u kojoj su bili pokršteni oko [[988.]] godine.

Ćiril i Metod prevodili su crkvene knjige na svoj maternji jezik koji su najbolje znali a kojim se govorilo i u Moravskoj. Prevođenje knjiga na jezik koji Moravci ne bi razumijeli, ne bi imalo smisla jer su već propali takvi pokušaji na [[njemački|njemačkom]] i [[latinski|latinskom jeziku]].

Rusinski je bio [[službeni jezik]] u [[Poljsko-litvanska kneževina|poljsko-litvanskoj kneževini]] i na njemu je vođena državna korespondencija i službena bogosluženja još od vremena Ćirila i Metoda, pa do raspada Kneževine.

Prva gramatika rusinskog jezika ''Карпаторусский букварь (Karpatorusskij bukvar')'' (1931) <ref>{{cite book |last1=Vyslockij |first1= Dymytrij|authorlink1= |title=Карпаторусский букварь|trans_title=Karpatoursskij bukvar'|url= |format= |accessdate= |type= |edition= |series= |volume= |date= |year= 1931|publisher= |location=[[Cleveland]] |language= Rusinski jezik|isbn= |oclc= |doi= |id= |page= |pages= |at= |trans_chapter= |chapter= |chapterurl= |quote= |ref= |bibcode= |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp=}}</ref> i ''Буквар. Перша книжечка для народных школ. (Bukvar. Perša knyžečka dlja narodnŷch škol.)'' (1935).<ref>{{cite book |last1= Trochanovskij|first1= Metodyj|authorlink1= Metodyj Trochanovskij |title=Буквар. Перша книжечка для народных школ. (Bukvar. Perša knyžečka dlja narodnŷch škol.)|trans_title=|url= |format= |accessdate= |type= |edition= |series= |volume= |date= |year= 1935|publisher= |location=[[Lviv]]|language=Rusinski jezik |isbn= |oclc= |doi= |id= |page= |pages= |at= |trans_chapter= |chapter= |chapterurl= |quote= |ref= |bibcode= |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp=}}
</ref>

== Poveznice ==
*[[Rusini]]
*[[Zapadnorusinski jezik]]
*[[Istočnoslavenski jezici]]

== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=RUE Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=rue Ethnologue (15th)]
[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=rue Ethnologue (16th)]

{{Istočnoslavenski jezici}}

[[Kategorija:Istočnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Ukrajine]]
[[Kategorija:Jezici Bjelorusije]]
[[Kategorija:Jezici Slovačke]]
[[Kategorija:Jezici Hrvatske]]
[[Kategorija:Jezici Srbije]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:R]]

Rusinski jezik - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica