WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T20:46:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir arhitekt
| ime =Rudolf Lubynski
| slika =Hrvatski državni arhiv maketa MGZ.jpg
| veličina =260px
| nacionalnost = [[Hrvatska]]
| rođenje = [[31. listopada]] [[1873.]]<br>[[Zagreb]]
| smrt = [[27. ožujka]] [[1935.]]<br>[[Zagreb]]
| stil = [[secesija]]
| djela = ''[[Hrvatski državni arhiv|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]''<br> ''Zgrada osiguranja, Mihanovićeva ul., Zagreb''
| nagrade =
}}
'''Rudolf Lubynski''' ([[Zagreb]], [[31. listopada]] [[1873.]] - [[Zagreb]], [[27. ožujka]] [[1935.]]<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1031%20Lubinski.htm Rudolf Lubinski - Hrvatski arhitekt, sa portala na Današnji dan]</ref>), bio je jedan od najvećih [[Hrvatska|hrvatskih]] [[arhitekt|arhitekata]] [[Secesija|secesije]]. Njegovo najpoznatije djelo je poznata zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] na Marulićevu trgu u [[Zagreb]]u [[1913.]] godine.<ref>http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2318 (pristupljeno 27. ožujka 2013.)</ref>

== Životopis ==

Lubynski je rođen u zagrebačkoj [[Židovi|židovskoj]] obitelji - '''Lubinski-Lövy'''<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/14093/zidovi-koji-su-izgradili-moderni-zagreb Robert Bajruši, Marina Biluš, Viktor Zahtila: Židovi koji su izgradili moderni Zagreb, sa portala Nacional (pristupljeno 5. srpnja 2010.]</ref>, studirao je na ''Technische Hochschule'' u [[Karlsruhe]]u, nakon studija jedno vrijeme radio je u arhitektonskom birou Josefa Durma, sudjelujući u projektima za [[Offenburg]], [[Köln]], [[Karlsruhe]] i [[Freiburg]]. Sudjelovao je i u razradi projekta za Sveučilišnu knjižnicu u [[Heidelberg]]u, što će mu osobito dobro doći kao stečeno iskustvo u poznijem radu u Zagrebu.

Od [[1907.]] radi u vlastitom ateljeu u Zagrebu. Projektirao je brojne stambene kuće u: Nazorovoj, Petrinjskoj, Masarykovoj. Njegovi značajniji projekti su bili; Evangelički centar u Gundulićevoj ([[1909.]]), [[Svećenički dom u Palmotićevoj]] ([[1910.]]), Zgrada osiguravajućeg zavoda u Mihanovićevoj ([[1928.]]). Od [[1911.]] – [[1913.]] radi na svom najvećem projektu zgradi [[Hrvatski državni arhiv|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] na Mažuranićevu trgu u [[Zagreb]]u, taj projekt dobio je kao prvoplasirani na javnom natječaju. Taj objekt bio je ono što danas zovemo total dizajn, on je projektirao sve na tom objektu i tako ostvario jedinstvo arhitekture, dekora i opreme. Od [[1926.]] do [[1930.]] radi na [[Židovi|židovskoj]] [[Sinagoga|sinagogi]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] ''Veliki Sefardski hram''.<ref>[http://www.visitsarajevo.ba/sightseeing/attractions/religious-sarajevo/sephardic-temple Great Sephardic Temple (Il Kal grandi) sa portala visit sarajevo(pristupljeno 5. srpnja 2010.]</ref>

U njegovu ateljeu radilo je mnogo arhitekata, koji su poslije izrasli u velika imena zagrebačke moderne arhitekture: [[Stjepan Planić]], [[Stjepan Gomboš]]<ref>''Hrvatski leksikon A-K'' (ur. Antun Vujić) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 393., natuknica Stjepan Gomboš</ref> , [[Juraj Neidhardt]] i brojni drugi. Njegov posljednji projekt bila je poslovna zgrada u Gajevoj 5 , u ovom projektu Lubynski je zaplivao je u vode [[funkcionalizam|funkcionalizma]], dokazavši da je ostao duhovno mlad. No on će ostati upamćen u povijesti hrvatske arhitekture prije svega kao najveći hrvatski secesijski graditelj.

== Povezani članci ==

* [[Knjižnica na Marulićevu trgu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.answers.com/topic/rudolf-lubinski-1 O Rudolfu Lubinskom na portalu answers.com] {{eng oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Lubinski, Rudolf}}
[[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski arhitekti]]

Rudolf Lubynski - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica