WikiSysop: bnz

2022-03-24T12:29:51Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 12:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Rubinski laser'''-->'''~~Rubinski laser''' je [[laser]] s krutom jezgrom. Kao jezgru, koristi štapić od [[rubin]]a. Rubin je [[aluminijev oksid]] dopiran atomima [[krom]]a u obliku trostruko nabijenog [[kation]]a. Ti atomi kroma su aktivni medij u rubinskom laseru. Štapić rubina je najčešće sintetiziran umjetnim putem.		Rubinski laser''' je [[laser]] s krutom jezgrom. Kao jezgru, koristi štapić od [[rubin]]a. Rubin je [[aluminijev oksid]] dopiran atomima [[krom]]a u obliku trostruko nabijenog [[kation]]a. Ti atomi kroma su aktivni medij u rubinskom laseru. Štapić rubina je najčešće sintetiziran umjetnim putem.

	Rubinski laser je trostupanjski laser. Atomi kroma se pobuđuju optičkim putem u niz d [[orbitale\|orbitala]]. d orbitale, u interakciji s ostatkom kristala čine široke [[spektralna vrpca\|vrpce]], pa se na atomima kroma apsorbira relativno široki raspon [[valna duljina\|valnih duljina]]. Iz tih vrpci, atomi se relaksiraju u metastabilno stanje. Relaksacija je brza (nekoliko pikosekundi), i događa se neradijativno: ne emitiraju se fotoni, nego se energija troši u obliku topline. Metastabilno stanje ima vrijeme života oko 4 milisekunde. Lasersko djelovanje se događa između metastabilnog i osnovnog stanja. Lasersko zračenje ima valnu duljinu 694.3 [[nanometar\|nm]], što odgovara crvenom svjetlu. Kao pobuda laserskog medija koristi se [[ksenon]]ska bljeskalica.		Rubinski laser je trostupanjski laser. Atomi kroma se pobuđuju optičkim putem u niz d [[orbitale\|orbitala]]. d orbitale, u interakciji s ostatkom kristala čine široke [[spektralna vrpca\|vrpce]], pa se na atomima kroma apsorbira relativno široki raspon [[valna duljina\|valnih duljina]]. Iz tih vrpci, atomi se relaksiraju u metastabilno stanje. Relaksacija je brza (nekoliko pikosekundi), i događa se neradijativno: ne emitiraju se fotoni, nego se energija troši u obliku topline. Metastabilno stanje ima vrijeme života oko 4 milisekunde. Lasersko djelovanje se događa između metastabilnog i osnovnog stanja. Lasersko zračenje ima valnu duljinu 694.3 [[nanometar\|nm]], što odgovara crvenom svjetlu. Kao pobuda laserskog medija koristi se [[ksenon]]ska bljeskalica.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T23:33:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Rubinski laser''' je [[laser]] s krutom jezgrom. Kao jezgru, koristi štapić od [[rubin]]a. Rubin je [[aluminijev oksid]] dopiran atomima [[krom]]a u obliku trostruko nabijenog [[kation]]a. Ti atomi kroma su aktivni medij u rubinskom laseru. Štapić rubina je najčešće sintetiziran umjetnim putem.

Rubinski laser je trostupanjski laser. Atomi kroma se pobuđuju optičkim putem u niz d [[orbitale|orbitala]]. d orbitale, u interakciji s ostatkom kristala čine široke [[spektralna vrpca|vrpce]], pa se na atomima kroma apsorbira relativno široki raspon [[valna duljina|valnih duljina]]. Iz tih vrpci, atomi se relaksiraju u metastabilno stanje. Relaksacija je brza (nekoliko pikosekundi), i događa se neradijativno: ne emitiraju se fotoni, nego se energija troši u obliku topline. Metastabilno stanje ima vrijeme života oko 4 milisekunde. Lasersko djelovanje se događa između metastabilnog i osnovnog stanja. Lasersko zračenje ima valnu duljinu 694.3 [[nanometar|nm]], što odgovara crvenom svjetlu. Kao pobuda laserskog medija koristi se [[ksenon]]ska bljeskalica.

Rubinski laser je bio prvi laser koji radi u vidljivom dijelu spektra. Izradio ga je Theodore H. Maiman u Hughes Research Laboratories u Kaliforniji. Prvi rubinski laser je imao ksenonsku bljeskalicu u obliku spirale, omotane oko štapića od rubina.

[[Kategorija:Laseri]]

Rubinski laser - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica