WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T04:58:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem> C21H17ClN2O3 </chem>
| slika = Rhodamine 123.svg
| slika_opis = Kemijska struktura rodamina 123
| slika1 =
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = 6-amino-9-(2- metoksikarbonilfenil)ksanten- 3-iliden]azanijev klorid
| ostala imena = Rodamin 123
| CAS = 62669-70-9
| EC = -
| UN = -
| RTECS = -
| molarna masa = 380,824 g·mol−1
| molekulska masa =
| izgled =
| gustoća =
| tališteK =
| tališteC = 235 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC =
| tlak para =
| topljivost = U etanolu 20 g/l
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti =
| NFPA 704 =
}}

'''Rodamin 123''' je [[organski spoj]] i [[bojilo]]. Često se koristi kao pokazno bojilo u vodi za određivanje brzine i smjera [[protok]]a i prijenosa tekućina. Rodaminska bojila [[Fluorescencija|fluoresciraju]] i na taj se način mogu lako i jeftino otkriti [[fluorometrija|fluorometrima]]. Rodaminska bojila također se dosta koriste u biotehnološkim primjenama poput fluorescentne [[mikroskop]]ije, protočne citometrije, fluorescentne korelacijske [[spektroskopija|spektroskopije]] i [[enzim]]skog [[imunologija|imunološkog]] testa. <ref>{{cite journal | vauthors = Cai SS, Stark JD | title = Evaluation of five fluorescent dyes and triethyl phosphate as atmospheric tracers of agricultural sprays. | journal = Journal of Environmental Science & Health Part B. | date = November 1997 | volume = 32 | issue = 6 | pages = 969–83 | doi = 10.1080/03601239709373123 }}</ref> [[Fluorescencija]] rodamina također se može koristiti kao mjera membranske polarizacije u testovima živih stanica kako unutar [[mitohondrij]]a <ref>L. B. Chen. "Mitochondrial membrane potential in living cells."[http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.cb.04.110188.001103?journalCode=cellbio.1 Annu Rev Cell Biol. 4 (1988) 155–181]</ref><ref>Darzynkiewicz Z, Traganos F, Staiano-Coico L, Kapuscinski J, Melamed MR. (1982) Interaction of rhodamine 123 with living cells studied by flow cytometry. Cancer Res. Mar;42(3):799-806. </ref>, tako i kod bakterija. Ova se upotreba oslanja na činjenicu da se rodamin 123 akumulira u membranama na način koji ovisi o polarizaciji membrane. <ref>M. Huang, A. K. S. Camara, D. F. Stowe, F. Qi, D. A. Beard. "Mitochondrial inner membrane electrophysiology assessed by rhodamine-123 transport and fluorescence" [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3508792/ Annals of Biomedical Engineering. (2007) 35 (7)]</ref> Apsorpcija rodamina 123 doseže maksimum oko 505 nm, a luminiscencija se može prilagoditi oko 560 nm kada se koristi kao laserska boja. <ref>[http://omlc.ogi.edu/spectra/PhotochemCAD/html/rhodamine123.html Rhodamine 123]</ref> Njegov kvantni luminiscentni prinos je 0,90. <ref>R. F. Kubin and A. N. Fletcher, "Fluorescence quantum yields of some rhodamine dyes." [https://dx.doi.org/10.1016/0022-2313(82)90045-X J. Luminescence 27 (1982) 455]</ref>

== Triarilmetanska bojila ==
{{glavni|Triarilmetanska bojila}}

'''Triarilmetanska bojila''' su [[bojilo|bojila]] koja se izvode strukturno od bezbojnog [[trifenilmetan]]a (C6H5)3CH. Najčešća među njima su trifenilmetanska, a manji dio pripada [[derivat]]ima difenil-naftilmetana C10H7·CH·(C6H5)2. U para-položaju prema centralnom [[ugljik]]ovu [[atom]]u moraju se u [[molekula|molekuli]] nalaziti na arilnim grupacijama najmanje dvije [[auksokromne skupine]]. [[Kromofor]] je ove skupine p-kinonoidna grupacija O=C6H4=O , odnosno 0=C6H4=NH. Prema broju i karakteru auksokromnih grupa dijele se ta bojila na trifenilmetanske derivate s dvije amino-grupe, na iste derivate s tri amino-grupe, na hidroksi-trifenilmetanske derivate, aminohidroksi-derivate i derivate difenilnaftilmetana. U svakoj od ovih grupa nalaze se bojila različitih svojstava bojenja: bazna, [[Kisela bojila|kisela]], močilna i bojeni lakovi. Ako molekula bojila sadrži grupu —COOH u o-položaju prema grupi —OH, bojilo je [[močilo|močilno]]. Uvođenjem [[Sulfonska kiselina|sulfonskih]] grupa u molekulu dobivaju se od baznih bojila kisela. Sulfonske grupe koje se nalaze u o-položaju prema centralnom ugljikovom atomu povećavaju postojanost prema [[Alkalije|alkalijama]]. Bojeni [[lak]]ovi nastaju od baznih bojila taloženjem s fosformolibdenskom ili fosforvolframskom kiselinom. Trifenilmetanskim bojilima postižu se neobično živahna, briljantna i čista obojenja crvene, ljubičaste, modre i zelene boje, ali su im postojanosti općenito niske, osobito na svjetlu i prema alkalnoj obradi. Zbog toga im upotreba sve više opada u korist postojanih bojila. Bazni predstavnici se najviše upotrebljavaju za bojenje [[svila|svile]] i močenog [[pamuk]]a, a kiseli i močilni za bojenje [[vuna|vune]]. Najveće količine ovih bojila troše se izvan [[tekstil]]ne upotrebe, i to za bojenje [[papir]]a, [[Drvo (materijal)|drveta]], [[šibica]], u proizvodnji [[Grafičke tehnike|grafičkih boja]], za [[Tinta|tinte]], kao boje u [[kozmetika|kozmetici]] i [[Prehrambeni aditivi|prehrambenoj industriji]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Rodamin 123 - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica