Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T04:01:22Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 04:01
Redak 37:		Redak 37:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Rhodamines}}~~


	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija:Organski spojevi]]		[[Kategorija:Organski spojevi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T04:38:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Rhodamine skeleton.svg|mini|desno|300px|Kemijska struktura jezgre rodamina.]]

[[datoteka:Rodamiini lahustumine veeklaasis.jpg|mini|desno|300px|Rodamin u vodi.]]

'''Rodamin''' je skupina srodnih [[bojilo|bojila]], spada u [[triarilmetanska bojila]]. Oni su [[derivat]]i [[ksanten]]a. Važni članovi skupine rodamina su [[rodamin 6G]], [[rodamin 123]] i [[rodamin B]]. Uglavnom se koriste za bojenje [[papir]]a i [[tinta|tinte]], ali im nedostaje svjetlosne postojanosti za bojenje [[tkanina]]. <ref> Ullmann's - Gessner Thomas, Mayer Udo: "Triarylmethane and Diarylmethane Dyes", 2000., doi = 10.1002/14356007.a27_179 </ref>

== Ksantenska bojila ==
{{glavni|Bojilo}}

'''Ksantenska bojila''' formalno su [[Aromatski spojevi|ciklički]] analozi di- i trifenilmetanskih spojeva; u njima su dva [[Aromatski spojevi|aromatska prstena]] spojena jednim [[atom]]om [[kisik]]a u orto-položaju prema [[metan]]ovom [[ugljik]]u. Teorijski se izvode od heterocikličkog sistema ksantena, dibenzo-y-pirana, ali se od njega ne pripravljaju. Sam ksanten je bezbojan, no derivati sa [[Auksokromne skupine|auksokromnim grupama]] u [[molekula|molekuli]] su obojeni. Prema supstituentima koji se nalaze u molekuli dijele se ksantenska bojila u tri podgrupe. Prva sadrži hidroksi-derivate, druga amino-derivate, a treća amino-hidroksi-derivate. [[Kromofor]] je ovih bojila u slučaju aminoderivata rezonantni hibrid oksonijskog, amonijskog i karbonijskog oblika molekule (I, II, III). Hidroksi-derivati se gubitkom protona stabiliziraju dajući električki nenabijen sistem čiji je kromofor kinonoidna struktura IV.

Ova su bojila i po svojstvima bojenja bliza arilmetanskim bojilima. Obojenja koja se njima postižu vrlo su čista i jarka. Najbrojnije su zastupana crvena i ružičasta s nekoliko žutih i ljubičastih. Neka od ovih bojila snažno [[Fluorescencija|fluoresciraju]] u otopini, pa i na obojenom [[materijal]]u. I u ovoj se grupi nalaze bojeni [[lak]]ovi pripremljeni taloženjem s [[fosfor]]-[[volfram]]-[[molibden]]skom [[kiseline|kiselinom]]. Niz crvenih i narančastih bojila ove skupine važan je za bojenje [[Kozmetika|kozmetičkih]] preparata, [[Prehrambeni aditivi|živežnih namirnica]] i ljekovitih pripravaka.

Među značajnije predstavnike ksantenskih bojila ide sulforodamin B, C.I. 45100; priprema se tako da se kondenzira benzaldehid-2,4-disulfonska kiselina s m-dietilaminofenolom, produkt dehidrira sumpornom kiselinom, oksidira željeznim kloridom i prevede u natrijevu sol. Rodamin B, C.I. 45170, jedno od prvih bojila ove grupe, dobiva se kondenzacijom anhídrida ftalne kiseline sa m-dietilaminofenolom; ako se kao [[amin]]ska komponenta upotrijebi 3-etilamino-p-krezol i tako nastali produkt esterificira alkoholom, nastaje rodamin 6G, C. I. 45160. ''Echtsáureviolett ARR'', C.I. 45190, dobiva se obradom fluoresceina fosfornim trikloridom, kondenzacijom tako nastalog 3',6'-diklorfluorana s o-toluidinom i sulfuriranjem. Fluorescein, C. I. 45350, priprema se kondenzacijom anhídrida [[ftalna kiselina|ftalne kiseline]] s rezorcinom. Njegove alkalne [[soli]], poznate pod imenom uranin neobično jako fluoresciraju u otopini (i u razrjeđenju 1 : 40 000 000), pa se stoga upotrebljavaju za označavanje i ispitivanje vodenih tokova. [[Brom]]iranjem fluoresceina priprema se tetrabromfluorescein, [[eozin]] G, C.I. 45380, a jodiranjem dijodfluorescein, ''Eritrozin 6G'', C. I. 45425. ''Coerulein S'', C.I. 45510, nastaje obradom ''Galleina'' (C.I. 45445) koncentriranom [[Sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]]. ''Gallein'' se dobiva kondenzacijom pirogalola ili [[galna kiselina|galne kiseline]] s anhidridom ftalne kiseline. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Rhodamine6G Chloride.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Rodamina B.png|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Fluorescence.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Red in the River (27878569092).jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|[[Rodamin 6G]] [[Kloridi|klorid]] u prahu pomiješan s [[metanol]]om, emitira žutu [[svjetlost]] pod zelenim [[laser]]skim osvjetljenjem.
|align=center|[[Otopina]] [[rodamin B|rodamina B]] u vodi.
|align=center|[[Fluorescencija]] četiri različite tvari pod [[Ultraljubičasto zračenje|UV zrakama]] ([[kinin]], [[fluorescein]], [[rodamin B]] i [[rodamin 6G]]). [[Tvar]]i su otopljene u vodi oko 0,0001% otopine.
|align=center|Rodamin se često koristi za znanstvena istraživanja.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Rhodamines}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Rodamin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica