Suradnik10: /* vrh */

2026-05-13T18:04:27Z

vrh

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2026. u 18:04
Redak 48:		Redak 48:
	\| zaštita =		\| zaštita =
	}}		}}
	'''Rod''' ili '''Rodos''' ({{grč.\|Ρόδος}}, ''Ródos'', {{tal.\|Rodi}}, {{tur.\|Rodos}}, [[Judeošpanjolski jezik\|~~Ladino~~]]: ''Rodi'' ili ''Rodes'') je [[Grčka\|grčki]] otok udaljen svega 18 km od [[Turska\|Turske]] u pravcu jugozapada. Rod je najveći otok u otočkoj skupini [[Dodekanez]] u istočnom dijelu [[Egejsko more\|Egejskog mora]]. Na otoku živi 117 007 stanovnika (po popisu iz 2001. god.), od toga 53 709 stanovnika živi u glavnog gradu [[Rodos (grad)\|Rodosu]].		'''Rod''' ili '''Rodos''' ({{grč.\|Ρόδος}}, ''Ródos'', {{tal.\|Rodi}}, {{tur.\|Rodos}}, [[Judeošpanjolski jezik\|ladino]]: ''Rodi'' ili ''Rodes'') je [[Grčka\|grčki]] otok udaljen svega 18 km od [[Turska\|Turske]] u pravcu jugozapada. Rod je najveći otok u otočkoj skupini [[Dodekanez]] u istočnom dijelu [[Egejsko more\|Egejskog mora]]. Na otoku živi 117 007 stanovnika (po popisu iz 2001. god.), od toga 53 709 stanovnika živi u glavnog gradu [[Rodos (grad)\|Rodosu]].

	Povijesno je otok poznat po jednom od sedam svjetskih čuda starog svijeta [[Kolos s otoka Roda]]. Srednjovjekovna jezgra grada [[Rodos (grad)\|Rodosa]] uvrštena je na [[UNESCO]]-ov popis Svjetske baštine. Danas je otok Rod jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu.		Povijesno je otok poznat po jednom od sedam svjetskih čuda starog svijeta [[Kolos s otoka Roda]]. Srednjovjekovna jezgra grada [[Rodos (grad)\|Rodosa]] uvrštena je na [[UNESCO]]-ov popis Svjetske baštine. Danas je otok Rod jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu.

Suradnik10: ažurirano prema hr.wikipediji

2026-05-13T18:03:17Z

ažurirano prema hr.wikipediji

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T04:44:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ otok |
|Ime = Rod
|zemljovid = [[Datoteka:GR_Rhodes.PNG|200px|]]
|smještaj = [[Egejsko more]]
|otočna skupina = Dodekanez
|koordinate = 36°10′ S 28°00′ I
|država = [[Grčka]]
|gl.naselje = [[Rodos (grad)|Rodos]]
|površina = 1400,68
|stanovništvo = 117.007
|slika = [[Datoteka:Maltan knights castle in rh.jpg|260px]]
}}

'''Rod''' ili '''Rodos''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Ρόδος, ''Ródos'', [[Talijanski jezik|talijanski]]: Rodi, [[Turski jezik|turski]]: Rodos, [[Judeošpanjolski jezik|Ladino]]: ''Rodi'' ili ''Rodes'') je [[Grčka|grčki]] otok udaljen svega 18 km od [[Turska|Turske]] u pravcu jugozapada. Rod je najveći otok u otočkoj skupini [[Dodekanez]] u istočnom dijelu [[Egejsko more|Egeja]]. Na otoku živi 117 007 stanovnika (po popisu iz 2001. god.), od toga 53 709 stanovnika živi u glavnog gradu [[Rodos (grad)|Rodosu]].

Povijesno je otok poznat po jednom od sedam svjetskih čuda starog svijeta [[Kolos s otoka Roda]]. Srednjovjekovna jezgra grada [[Rodos (grad)|Rodosa]] uvrštena je na [[UNESCO]]-ov popis Svjetske baštine. Danas je otok Rod jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu.

==Zemljopisne osobine==
[[Datoteka:Rhodos topo.png|mini|Topografija otoka Roda]]

Otok Rod ima oblik vrška koplja, dug je 79,7 km a širok oko 38 km. Ukupna površina otoka je 1400 km<sup>2</sup>, dužina morske obale otoka je 220 km. Unutrašnjost otoka je brdovita i šumovita, pokrivena je pinijama (''Pinus brutia'') i čempresima (''Cupressus sempervirens''). Najviši vrh otoka je na planini Ataviros sa 1216 m visine. Obale otoka su kamenite, unutrašnjost ima pojaseve plodne zemlje gdje se uzgajaju [[citrus]]i, voće, [[grožđe]], povrće, [[maslina|masline]]. Otok ima endemsku faunu, rodoskog jelena i brojne vrste leptira kojih osobito ima u dolini Petaludes (to na grčkom znači "Dolina leptira"),
Grad [[Rodos (grad)|Rodos]] glavno otočko sjedište nalazi se na krajnjem sjeveru otoka. Otok ima vrlo prometnu međunarodnu zračnu luku (Diagoras) kod mjesta Paradisi, koja je udaljena od grada Rodosa 14 km. Otok ima i dobru cestovnu mrežu koja ide iz grada Rodosa u pravcu istočne i zapadne obale otoka.
Pored grada [[Rodos (grad)|Rodosa]], otok ima brojna manja mjesta uz obalu koja su danas turistička odredišta, Faliraki, Lindos, Kremasti, Haraki, Pefkos, Arhangelos, Afantou, Koskinou, Embona (Ataviros), Paradisi i Trianta (Ialisos). Turizam je glavna privredna grana na otoku.

===Potresi===
Otok Rod imao je više katastrofalnih potresa u svojoj povijesti. Najpoznatiji je onaj iz 226 god. pr. Kr. kada je porušen [[Kolos s otoka Roda]], zatim onaj od [[3. svibnja]] [[1481.]] god. kada je porušen veći dio grada [[Rodos (grad)|Rodosa]]<ref>[http://nisee.berkeley.edu/elibrary/Image/KZ13 "Rhodes, Greece, 1481"] Jan Kozak Collection: KZ13, The Earthquake Engineering Online Archive</ref> kao i onaj od 26. lipnja 1926.<ref>Ambraseys, N. N. and Adams, R. D. (1998) "The Rhodes earthquake of 26 June 1926"
''Journal of Seismology'' 2(3): pp. 267-292</ref>
[[15. srpnja]] [[2008.]] god. otok Rod je pogodio potres magnitude 6.3 prouzročivši manje štete na građevinama i jednu ljudsku žrtvu.<ref>[http://www.discover-rhodes.com/news/earthquakes-aftermath/ "Earthquake's aftermath"] Discover Rhodes. Retrieved 16 July 2008.</ref>

==Povijest==
===Otok za antičkih vremena===

[[Datoteka:Rhodos landmark.jpg|mini|desno|Kipovi Rodskih jelena u luci Mandraki, na mjestu gdje je vjerojatno stajao Kolos sa Roda]]
Otok Rod je ljudsko stanište još od [[Neolit|neolita]]. U 16. st. pr. Kr. otok Rod ušao je u krug [[Minojska kultura|minojske kulture]].
U 15. st. pr. Kr. otok su osvojili i naselili [[Ahejci]]. Uspon otoka započeo je u 11. st. pr. Kr. dolaskom [[Dorani|Dorana]] na otok. Dorani su izgradili tri važna grada (polisa) [[Lindos]], [[Kameiros]] i [[Ialisos]]. Ovi gradovi su zajedno s gradom [[Knidos|Knidosom]] s otoka [[Kos (otok)|Kos]] i [[Halikarnas|Halikarnasom]] na kopnu u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], tvorili takozvane gradove [[Dorski Hexapolis|Dorskog Hexapolisa]].

U [[Pindar|Pindarovoj]] odi, za otok Rod se kaže da je plod ljubavi između boga sunca [[Helije|Helija]] i nimfe [[Roda (mitologija)|Rode]], a gradovi na otoku nazvani su po imenima njihova tri sina. [[Diodor Sicilski]] dodao je da je [[Actis]], jedan od sinova Heliosa i Rode putovao u [[Egipat]] i tamo izgradio grad [[Heliopolis]] i naučio Egipćane zvjezdoznastvu.<ref>The Historical Library of Diodorus Siculus, [http://books.google.com/books?id=agd-eLVNRMMC&printsec=titlepage#PPA336,M1 Book V, ch.III].</ref>

Otok su nakratko zauzeli [[Perzijanci]], kad su krenuli na veliku invaziju Grčke, ali nakon pobjede [[Atena (polis)|Atenjana]] 478. god. pr. Kr. nad Perzijancima otočki polisi su se pridružili [[Atena (polis)|atenskom]] i [[Delski savez|Delskom savezu]]. Nakon izbijanja [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] [[431. pr. Kr.]], otočani su ostali neutralni iako su službeno još uvijek bili u Delskom savezu.

408. god. pr. Kr. otočki gradovi (polisi) ujedinili su se i izgradili novi glavni grad [[Rodos (grad)|Rodos]] na krajnjem sjeveru otoka. Grad je izgrađen po planovima [[Atena (polis)|atenskog]] arhitekta [[Hipodamus iz Mileta]]. Peloponeski ratovi iscrpili su Grčku, a i otok Rod je oslabio, tako da je [[357. pr. Kr.]] podlegao invaziji maloazijskog kralja [[Mauzol]]a iz [[Karija|Karije]], a potom i invaziji [[Perzija|Perzijanaca]] [[340. pr. Kr.]].
Druga okupacija Perzijanaca nad otokom nije dugo trajala jer ih je uskoro pobijedio [[Aleksandar Veliki]] [[332. pr. Kr.]], što je značilo oslobođenje za otočane.

[[Datoteka:Lindos-Ille de Rodes.png|mini|lijevo|240px|Akropola na Lindosu]]

Nakon smrti Aleksandra Velikog, otočje Dodekanez, a i sam otok Rod, podijelili su Aleksandrovi generali između sebe.

U tom razdoblju helenističke vladavine otok Rod izgradio je dobre trgovačke odnose s [[Ptolemejevići|Ptolemejskom]] [[Aleksandrija|Aleksandrijom]] iz [[Drevni Egipat|Egipta]], i zajedno s njom osnovao ''Rodosko-egipatski savez'', koji je kontrolirao promet i trgovinu nad cijelim Egejom u 3. st. pr. Kr. Otok Rod postao je pomorsko, trgovačko i kulturno središte tog dijela Sredozemlja. Kovanice s Roda bile su moneta po cijelom Sredozemlju, a otočke škole filozofije, književnosti, retorike i kiparstva postale su slavne.
305. god. pr. Kr. makedonski kralj [[Demetrije I. Poliorket|Demetrije I.]] sin Aleksandrovog generala [[Antigon I. Monoftalmos|Antigona I.]] opsjedao je grad Rodos, želivši time razbiti njihov savez s Egiptom. Za tu opsadu dao je izgraditi moćna opsadna oružja, - udarnog ovna visokog 55 metra i opsadni toranj težak čak 163 293 kg. Usprkos silnom trudu Demetrije I. je 304. god. pr. Kr. nakon jedne godine opsade potpisao sporazum o miru sa Rodosom i ostavio iza sebe svu vojnu opremu. Otočani su prodali opremu, a taj novac iskoristili za podizanje kipa bogu [[Helios|Heliosu]], koji je kasnije bio poznat kao [[Kolos s otoka Roda]].

[[164. pr. Kr.]], Rodos je potpisao mirovni ugovor s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]] i otok je postao obrazovni centar za školovanje djece iz bogatih rimskih obitelji. Naročito su se cijenile škole retorike poput one koju je vodio [[Hermagoras]] i autor djela ''Rhetorica ad Herennium''. Otok je bio rimski saveznik i uživao brojne privilegije.
Taj idiličan odnos prekinut je [[42. pr. Kr.]], nakon turbulentnih događaja poslije ubojstva [[Gaj Julije Cezar|Julija Cazara]] [[44. pr. Kr.]], i brojnih makinacija rimskih političara. [[Gaj Kasije Longin]] napao je i opljačkao grad Rodos.

Tek od tog vremena otok je postao integralni dio Rimskog Carstva. [[Tit Flavije]] je grad Rodos proglasio glavnim gradom ''[[Provincia Insularum]]'', a nakon toga otoci su ujedinjeni s [[Kreta|Kretom]] i tvorili su ''18. provinciju Rimskog carstva''.

[[Datoteka:Rhodos1493.png|mini|desno|260px|Drvorez grada Rodosa od Hartmanna Schedela iz 1493. god.]]
U prvom stoljeću rimski car [[Tiberije]] proveo je kraće vrijeme u izgnastvu na otoku Rodu. U to vrijeme otok je posjetio i [[Sveti Pavao]] i osobno pridonio širenju [[kršćanstvo|kršćanstva]] na otoku. Otok Rod imao je svoj vrhunac u trećem stoljeću.

Od 395. godine, počinje era dugog vladanja [[Bizant]]a nad otokom (gotovo tisuću godina), nakon podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na dva dijela.

===Srednji vijek===

[[Datoteka:Rhodes by Piri Reis.jpg|mini|lijevo|Povijesna karta otoka Roda od Pirija Reisa]]
[[1309.]] god. došao je kraj vladanju Bizanta nad otokom, jer su otok zauzeli [[Ivanovci|Vitezovi Ivanovci]]. Pod njihovom vladavinom, a oni su se tad nazvali ''Vitezi sa Rodosa'' grad Rodos postao je njihovo glavno uporište. Oni su ga izgradili u skladu sa europskim srednjovjekovnim idealima. Tada su izrađeni i brojni povijesni spomenici u gradu Rodosu između ostalog i Palača velikog magistra Rodskih vitezova .

Snažne zidine grada Rodosa izdržale su napade [[sultan|sultana]] iz [[Egipat|Egipta]] [[1444.]] god., i veliku invaziju pod vodstvom [[Mehmed II.|Mehmeda II. Osvajača]] [[1480.]] godine. Ipak zadnji napad [[1522.]] godine od strane [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]], nisu uspjele zadržati.
Preživjelim [[Ivanovci|vitezima sa Roda]] dozvoljen je mirni odlazak na [[Sicilija|Siciliju]] (odakle su otišli kasnije otišli na [[Malta|Maltu]]). Otok je nakon toga pao pod [[Otomansko carstvo|Otomansku vlast]] koja je trajala gotovo četiri stoljeća.

===Otok Rod u novom dobu===

[[Datoteka:Bombard-MortarOfTheKnightsOfSaintJohnOfJerusalemRhodes1480-1500.jpg|mini|desno|260px|Top iz vremena [[Ivanovci|Rodskih vitezova]], 1480-1500. god., koji je mogao ispaliti 118 kg teške kugle]]

U veljači [[1840.]] god., desio se bizaran događaj na otoku, tada su otočki [[židovi]] optuženi (lažno) da su ritualno pogubili jednog kršćanskog mladića, ovaj događaj je potakao masovnu odmazdu nad židovima.

[[1912.]] godine za vrijeme [[Talijansko-turski rat|Talijansko-turskog rata]] [[Kraljevina Italija]] zauzela je otok Rodos. I nakon Talijansko-turskog rata, Italija je nastavila vladati Rodom, kao i čitavim otočjem [[Dodekanez]] jer im je to omogućeno Prvim mirovnim sporazumom iz [[Lausanna|Lausanne]]. Otok Rod postao je sjedište njihove tvorevine - ''Isole Italiane dell'Egeo''.

Nakon talijanske kapitulacije u tijeku drugog svjetskog rata [[ 8. rujna]] [[1943.]] britanske snage nisu uspjele privoliti talijanski garnizon da promijeni stranu u ratu, tako da je to iskoristila njemačka vojska i ubrzo zauzela otok. Tako su oni držali Rod pod svojom kontrolom sve do kraja rata [[1945.]] godine (iz kontinentalne Grčke su izbačeni još [[1944.]] god.).

[[19. srpnja]] [[1944.]] god. 1700 otočkih židova je poslano u koncentacijske logore, od njih je preživjelo samo 160. [[Turska|Turski]] konzul u Rodosu ''Selahattin Ülkümen'', uspio je tada spasiti po cijenu vlastitog života 42 židova, zahtijevajući da se sa njima postupa kao građanima Turske jer su Turski državljani ili su imali nekog od bliže rodbine u Turskoj.

I pored teritorijalnih zahtjeva [[Turska|Turske]] nad čitavim otočjem [[Dodekanez]], otoko Rod službeno se ujedinio s Grčkom [[Grčko-talijanski mirovni ugovor (1947)|Mirovnim ugovorom sa Italijom]] [[1947.]] godine.

[[Datoteka:Rhode Entrée du Palais.jpg|mini|desno|260px|Palača Velikog magistra Vitezova sa Roda]]

==Uprava na otoku==
Grad [[Rodos (grad)|Rodos]] je upravno središte Prefekture [[Dodekanez]] a otok Rod je najnapučeniji otok u [[Egejsko more|južnom Egeju]].

===Upravna podjela otoka===

Otok je podijeljen na 10 općina:
{| class="wikitable" border="1"
|-
! Općina!! Stanovnika !! Sjedište !! Općinske ispostave !! Poštanski broj
|-
|Afantou || 6.712 || Afantou || Afantou, Kolympia, Archipoli || 851 03
|-
|Archangelos || 7.779 || Archangelos || Archangelos, Malona, Charaki, Massari || 851 02
|-
|Ataviros || 2.635 || Empona || Empona, Kritinia, Monolitos, Sianna, Ag. Isidoros || 851 09
|-
|Ialisos || 10.107 || Ialisos || Ialisos || 851 01
|-
|Kallithea || 10.251 || Kalithies || Kalithies, Koskinou, Faliraki, Psinthos || 851 05
|-
|Kameiros || 5.145 || Soroni || Soroni, Apollona, Dimylia, Kalavarda, Platania, Salakos, Fanes || 851 06
|-
|Lindos || 3.633 || Lindos || Lindos, Kalathos, Laerma, Lardos, Pylona ||851 07
|-
|Petaloudes|| 12.133 || Kremasti || Kremasti, Pastida, Maritsa, Paradeisi, Theologos, Damatria ||851 04
|-
|[[Rodos (grad)|Rodos]] || 54.000 || [[Rodos (grad)|Rodos]] || Grad Rodos || 851 00
|-
|Južni Rodos|| 4.313 || Gennadi || Gennadi, Apolakkia, Arnitha, Askleipio, Vati, Istrios, Kattavia, Lachania, Mesanagros, Profylia ||851

09
|}

==Poznati sugrađani==
*[[Agesander iz Rodosa|Agesander]], (I. st. pr. Kr.) kipar, jedan od tvoraca kipa Lakon sa sinovima
*[[Diagoras iz Rodosa]] (V. st. pr. Kr.), šakač (boksač), višestruki pobjednik na Olimpijskim igrama
*[[Dinocrates]] (4. st. pr. Kr.), arhitekt i savjetnik Aleksandra Velikog
*[[Eudem Rođanin]] (4. st. pr. Kr.), [[Starogrčki jezik|starogrčki]] [[Filozofija| filozof]] i prvi povjesničar znanosti
*[[Har iz Lindosa]] (III. st. pr. Kr.), kipar
*[[Kleobul iz Lindosa]](VI. st. pr. Kr.), filozof jedan od sedam mudraca antičke Grčke
*[[Memnon iz Rodosa|Memnon]] (380-333. god. pr. Kr.), zapovjednik najamničke vojske

==Zbratimljeni gradovi ==

* {{ZD|A|AUS}} [[Perth]], [[Australija]]

==Pogledajte i ovo==
*[[Kolos s otoka Roda]]
*[[Dodekanez]]
*[[Ivanovci|malteški vitezovi]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.flickr.com/groups/63915059@N00/ Otok Rod]
*[http://www.rodos.gr Sužbene stranice grada Rodosa]

[[Kategorija:Grčki otoci]]
[[Kategorija:Dodekanez]]
[[Kategorija:Otoci Egejskog mora]]

Rod (otok) - Povijest promjena

Suradnik10: /* vrh */

Suradnik10: ažurirano prema hr.wikipediji

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica