WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T13:52:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir skladatelj
|ime = Rikard Schwarz
|opis_slike =
|veličina =
|puno_ime = Rikard Dundo Schwarz (Švarc, Schwartz)
|slika =
|datum_rođenja = 20. rujna 1897.
|datum_smrti = potkraj 1941.
|djela = ''Romantička simfonija u c-molu'' <br> ''Dečja svita'', za glasovir <br> ''Arapske noći''
|period = 20. stoljeće
|utjecaj =
|suradnici =
|nagrade =
|poveznica =
}}
'''Rikard Schwarz''' ([[Zagreb]], [[20. rujna]] [[1897.]] – [[Jasenovac]], potkraj [[1941.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[dirigent]] i [[glazbeni pisac]].<ref name="MIC">[http://mic.hr/products/arabian-nights-five-songs-to-texts-from-the-collection-arabian-nights – Tamara Jurkić Sviben: »Rikard Schwarz: Arapske noći - pet pjesama na tekstove iz zbirke Arapske noći«], pristupljeno 27. srpnja 2016.</ref><ref>http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A2117/Mo%C2%ADja-spo%C2%ADmen-ploca/ http://www.hrvatskarijec.rs// – »Moja spomen-ploča«], pristupljeno 25. srpnja 2016.</ref>

==Životopis==

Potomak je zagrebačke [[Židovi u Hrvatskoj|židovske obitelji]] podrijetlom iz [[Velika Kaniža|Nagykanizse]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Otac Ljudevit, pravnik i političar (Zagreb, [[1858.]] – Zagreb, [[1943.]]) bio je prvi zastupnik židovskog podrijetla u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] ([[1887.]] – [[1906.]] i [[1910.]] – [[1913.]]), zastupnik u Hrvatsko-ugarskom državnom saboru u [[Budimpešta|Budimpešti]] ([[1892.]] – [[1913.]]) te gradski zastupnik u Zagrebačkoj skupštini ([[1892.]] – [[1904.]]). Majka Irda (Sida), rođena Kraus [[1870.]] godine, umrla je u Zagrebu [[6. veljače]] [[1904.]] godine ostavivši iza sebe četvero djece: sinove Rikarda i Vilima te kćeri Nadu i Anamariju.

Rikard Schwarz stekao je osnovno i gimnazijsko obrazovanje u Zagrebu. Usporedo se glazbeno školovao na školi [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskog glazbenog zavoda]] u Zagrebu gdje je učio violinu u klasi [[Vaclav Huml|Vàclava Humla]], glasovir u klasi Ernesta Krautha i teorijske predmete kod [[Franjo Dugan|Franje Dugana]] i [[Fran Lhotka|Frana Lhotke]]. Pred samu maturu počinje se baviti i skladanjem te piše svoje prve skladbe posvećene glasoviru: ''Mali preludij'' ([[20. travnja]] [[1916.]]) i ''Andante'' ([[18. kolovoza]] [[1916.]]). Iste godine inspiriran stihovima hrvatskog pjesnika [[Dragutin Domjanić|Dragutina Domjanića]], Rikard Schwarz sklada dvije solo pjesme pod nazivom ''U mistične noći'' i ''Mrtvo jezero''. Prve skladateljske pokušaje prekinule su okolnosti [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i poziv u vojsku. U to vrijeme Schwarz sklada ''Sve utaman'' ([[17. lipnja]] [[1917.]]), još jednu solo pjesmu za sopran i glasovir na stihove [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]]. Po povratku iz vojske, [[1918.]], prema očevoj želji, započinje studij kemije na Tehničkom fakultetu u Zagrebu (1918./19.), a ubrzo prelazi na Visoku tehničku školu u Beču. Bogat glazbeni život Beča i čvrsta uvjerenost u glazbeni poziv usmjerili su Rikarda Schwarza prema umjetnosti te se već iste [[1919.]] godine upisuje kao redovni student na Staatsakademie für Musik und darstellende Kunst u Beču . Rikard je u Beču slušao predavanja [[Arnold Schönberg|Arnolda Schönberga]], [[Alban Berg|Albana Berga]] i Josepha Marxa te glasovir kod Franza Josepha Mosera i dirigiranje kod Ludwiga Kaisera . U okrilju tada suvremene skladateljske škole Arnolda Schönberga, pod vodstvom mentora Albana Berga, Schwarz u bečkom razdoblju sklada osam skladbi: ''Sonata za violinu i glasovir u c-molu'', ''Variationen und Fugato über ein Menuetto von Mozart'' für Klavier 2hdg, ''Fünf Lieder nach Gedichten aus „Arabischen Nächten“ von Hans Bethge'', ''Gudački kvartet u B-duru'', solo pjesma ''Ponekad biva'' iz ciklusa [[Rainer Maria Rilke|Rainera Marie Rilkea]] ''Die frühen Gedichte'' ([[1919.]]), ''Prelude'' za glasovir (1921.), dva zbora na jidiš tekstove ''Inser rebenju'' i ''Kinder kimt'' te orkestralna balada ''Pod palubom'' (za bariton i orkestar) prema [[Vladimir Nazor|Nazorovom]] mini-ciklusu Galeoti . U ostavštini se nalazi i fragment skladbe ''Uspavanka'' za violinu i orkestar ili možda glasovir te partitura ''Romantičke simfonije'' skladane u [[Novi Sad|Novom Sadu]] [[1938.]] godine.

Po završetku studija [[1922.]], Rikard se vraća u Zagreb gdje, u želji predstaviti svoje „bečke“ radove, [[28. rujna]] [[1922.]] priređuje skladateljsku večer u [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskom glazbenom zavodu]]. Glazbena kritika prepoznala je Rikardovo skladateljsko umijeće. ''Violinsku sonatu u c-molu'' i ''Gudači kvartet u B-duru'' (danas nije sačuvan) uspijeva plasirati u [[Beč]] i [[Southampton]]. Kvartet Gottesmann u Beču [[1922.]] godine izvodi ''Gudači kvartet u B-duru'' , dok ''Violinsku sonatu'' s velikim uspjehom izvodi njegov šogor, violinist Miroslav Schlik ili Shlik (suprug Rikardove sestre Anamarije) u [[Southampton]]u u ožujku i lipnju iste godine. U travnju [[1923.]] godine, Schlik s još tri engleska umjetnika izvodi i Gudački kvartet u B-duru. Rikard Schwarz, kako sam piše, „zbog financijskih razloga“, prekida daljnji studij u Beču te glazbenu djelatnost, pretežno pedagošku, dirigentsku i publicističku, nastavlja u [[Osijek]]u i [[Split]]u. U Osijeku je, uz Maksa Ungera, Schwarz bio jedan od tvoraca ideje prerastanja Muzičke škole u Gradski konzervatorij. Zaslužan je za izradu nastavnog plana i stvaranje knjižnice Gradskog konzervatorija. Od [[1924.]] godine djeluje kao operni dirigent u [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Narodnom kazalištu]], kao zborovođa Pjevačkog društva ''„Kuhač“'', pedagog na Gradskom konzervatoriju i kao glazbeni kritičar u listu ''[[Die Drau]]'', ''Kazališnom listu'', ''Jugoslovenskom muzičaru'' i ''[[Hrvatski list (dnevni list, Osijek)|Hrvatskom listu]]''. Vrlo često, uz dirigenta [[Lav Mirski|Lava Mirskog]], dirigira osječkom Filharmonijom i operetnim predstavama. Financijske poteškoće u glazbenom odjelu osječkog Kazališta i Filharmonije, usmjerile su Schwarzovu pozornost prema Splitu gdje krajem [[1926.]] godine djeluje u [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Operi]]. U Splitu, [[1. travnja]] [[1927.]], u suradnji s violinisticom [[Mary Žeželj]] i pijanisticom Jelkom Karlovac osniva privatnu školu. Kratak boravak u Splitu, za Schwarza bio je vrlo plodan pa pored pedagoške djelatnosti vodi orkestar i zbor Pjevačkog društva ''„Zvonimir“'' te priređuje simfonijski koncert Splitske filharmonije. Kontinuirano se javlja kao glazbeni kritičar u listovima [[Novo doba (Split)|Novo doba]] i [[Jutarnji list]]. Kako je i za vrijeme boravka u Splitu, Schwarz ugovorno bio još uvijek vezan za osječko Kazalište, a čiji operetni ansambl prelazi u [[Beograd]], Schwarz ponovno mora seliti, što mu je, iako ne po osobitoj volji, odredilo daljnji radni vijek.
Od [[1927.]] godine pedagošku djelatnost nastavlja kao nastavnik glasovira i teorije na Muzičkoj školi »Stanković« u [[Beograd]]u gdje od [[12. studenog]] [[1929.]] do [[1937.]] djeluje i kao pomoćnik direktora. Kao novinar se javlja u Glasniku Muzičkog društva „Stanković“. Godine [[1929.]], uz skladatelje [[Miloje Milojević|Miloja Milojevića]] i [[Kosta Manojlović|Kostu Manojlovića]], pokreće glazbeni časopis ''Muzika''. Publicističku djelatnost razvija pišući i za ''Zvuk'', ''Radio Beograd'', ''Muzičar'' te u listovima [[Morgenblatt]], ''Židov'' i ''Sportsko-turistički Lloyd''. Pored glazbeno-kritičarskih napisa u novinama, Schwarz vrlo često piše članke o povijesno-glazbenim temama. S predavanjima iz povijesti glazbe sudjeluje u radu Kolarčevog narodnog univerziteta od [[1934.]] do [[1938.]] te kao dirigent orkestra škole „Stanković“ priprema opernu klasu s kojom nastupa u Narodnom pozorištu s djelima [[Christoph Willibald Gluck|Glucka]], [[Giovanni Battista Pergolesi|Pergolesija]] i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]].

Posljednja etapa Schwarzove skladateljske i dirigentske djelatnosti vezana je uz [[Novi Sad]]. Tamošnja Muzička škola „Isidor Bajić“, pod Schwarzovim ravnateljstvom, od [[1936.]] do [[1940.]], doživljava period preporoda, kada poduzima brojne aktivnosti i ostvaruje iznimne uspjehe. Schwarz Muzičku školu vodi pod nazivom ''Narodni konzervatorijum'' te priređuje popularne koncerte s predavanjima uz sudjelovanje solista, školskog zbora i orkestra. U Novom Sadu, [[1938.]] godine, Rikard Schwarz postaje otac sina Luje (Ludvig-Milorad), dok mu supruga Verica rođ. Jovanović umire od posljedica poroda.
Godine [[1940.]] [[Mobilizacija|mobiliziran]] je u [[Sarajevo]] i [[Makedonija|Makedoniju]]g. Nakon [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] [[1941.]] godine bježi iz Novog Sada u Zagreb gdje mu se nalaze otac, sestra i sin. Dana [[30. lipnja]] [[1941.]] uhićen je te odveden u Zagrebački zbor, a odatle 2. ili 3. srpnja u [[Gospić]], zatim u paški logor Slana te naposljetku u logor [[Sabirni logor Jasenovac|Krapje (Jasenovac I)]], gdje je prema postojećim indicijama umro od gladi i iscrpljenosti prije kraja [[1941.]]<ref name="MIC"></ref>

==O djelima==

Skladateljski opus Rikarda Schwarza moguće je analizirati na osnovu 27 sačuvanih djela. Njegove ranije skladbe nastale u [[Beč]]u između [[1918.]] i [[1921.]] pokazuju harmonijsku smjelost i težnju modernijem glazbenom izrazu po uzoru na skladatelje [[Druga bečka škola|Druge bečke škole]], ali se primjećuje i otklon prema [[Neoklasicizam|neoklasicizmu]] (''Sonata za violinu i klavir u c-molu'', [[1921.]]). Za povijest hrvatske glazbe posebno su zanimljive prve solo pjesme na tekstove [[Dragutin Domjanić|Dragutina Domjanića]] i [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], radi odnosa tekstualnog predloška te vokalne i instrumentalne dionice. Schwarz upravo načinom tretiranja glasovirske dionice u odnosu na vokalnu i načinom deklamacije teksta u pojedinim dijelovima pokazuje suvremenost izraza i svoj afinitet prema „modernom“. Najradikalniji iskorak Schwarz je ostvario u ''II. gudačkom kvartetu'' i glasovirskoj skladbi ''Albumblatt'' gdje napušta tonalitetne okosnice. Neoklasicizmu se „vraća“ i svojim posljednjim opusom, ''Romantičkom simfonijom'', iz [[1938.]]

[[Instrumentalna glazba|Instrumentalna djela]] obuhvaćaju skladbe za [[glasovir]] nastale u razdoblju od [[1915.]] do [[1938.]] godine. U rukopisu se nalazi skladba ''Bez naslova'' (Zagreb, [[1915.]]), ''Mali preludij'' (Zagreb, [[1916.]]), ''Prelude'' (Beč, [[1921.]]), ''Variationen und Fugato über ein Menuetto von Mozart für Klavier'' 2hdg (Beč, [[1922.]]), ''Albumblatt'' (Zagreb, [[1923.]]?) te ''Glasovirska skica'' za nepoznati scenski komad (oko [[1937.]] – [[1938.]]?). Godine [[1935.]] štampa državne štamparije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Beograd]]u tiska skladbu ''Svečana muzika'' u slavu 27. X. 1935.<ref name="MIC"></ref>

==Djela==

*''Skladba bez naslova'' za glasovir (1915.)
*''Mali preludij'' za glasovir (1916.)
*''Mrtvo jezero'' za alt i glasovir (1916.)
*''U mistične noći'' za mezzosopran i glasovir (1917.)
*''Ponekad biva'' za alt i glasovir (1919.)
*''Fünf Lieder nach Gedichten aus den "Arabischen Nächten"'' (1921.)
*''Inser rebenju'' za muški zbor (1921.)
*''Pod palubom'', balada za bariton i orkestar (1921.)
*''Prelude'' za glasovir (1921.)
*''Sonata za violinu i glasovir'' u c-molu (1921.)
*''Kinder kimt'' za mješoviti zbor (1922.)
*''Variationen und Fugato über ein Menuetto von Mozart für Klavier'' 2hdg. (1922.)
*''Albumblatt'' za glasovir (1923.)
*''Schluf man Kind'' za sopran i mješoviti zbor (1923.)
*''2. kvartet'' (1924.)
*''Dečja svita'' za glasovir (1935.)
*''Svečana muzika u slavu 27.X. 1935'' za glasovir (1935.)
*''Prolećna molitva za reči'' za ženski zbor (1938.)
*''Romantička simfonija u c-molu'' (1938.)
*''Snoviđenja za život pravi'' za mješoviti zbor (1938.)
*Glazbeni brojevi za igrokaz ''"Izmira"'' za mješoviti zbor i orkestar
*''Uzdaj se u Boga (Graničari)'' za mješoviti zbor i orkestar
*Solo pjesme<ref>[http://quercus.mic.hr/quercus/person/1291 / http://quercus.mic.hr/ – »Rikard Švarc«], pristupljeno 25. srpnja 2016.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}
{{dopusnica|www.mic.hr|Muzičkog informativnog centra|Glazba|Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb}}

{{GLAVNIRASPORED:Schwarz, Rikard}}
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski dirigenti]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]

Rikard Schwarz - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica