Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:23:14Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:23
Redak 53:		Redak 53:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{wikicitat}}~~

	{{Romantizam}}		{{Romantizam}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:05:59Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:05
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Richard Wagner'''-->{{~~redirect~~\|Wagner}}		<!--'''Richard Wagner'''-->{{preusmjerava\|Wagner}}
	{{Skladatelj		{{Skladatelj
	\|ime=Richard Wagner		\|ime=Richard Wagner

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T04:59:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Wagner}}
{{Skladatelj
|ime=Richard Wagner
|opis_slike=
|puno_ime=Wilhelm Richard Wagner
|slika=RichardWagner.jpg
|datum_rođenja=[[22. svibnja]] [[1813.]]
|mjesto_rođenja= [[Leipzig]], [[Njemačka]]
|datum_smrti=[[13. veljače]] [[1883.]]
|mjesto_smrti= [[Venecija]], [[Italija]]
|djela=Ciklus opera ''[[Prsten Nibelunga]]'' <br> ''Tristan i Izolda'' <br> ''Majstori pjevači'' <br> ''[[Ukleti Holandez (opera)|Ukleti Holandez]]''
|period=[[Romantizam]]
|suradnici=
|nagrade=
|}}
'''Richard Wagner''' ([[Leipzig]], [[22. svibnja]] [[1813.]] – [[Venecija]], [[13. veljače]] [[1883.]]), [[njemačka|njemački]] [[skladatelj]], [[Dirigiranje|dirigent]], reformator [[opera|opere]] i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća.

== Životopis ==
Richard Wagner je rođen u [[Leipzig]]u kao deveto dijete Carla Friedricha Wagnera, policijskog činovnika koji je preminuo od [[tifus]]a šest mjeseci nakon Richardova rođenja.<ref name="moljac">http://www.moljac.hr/biografije/wagner.htm</ref> Nakon smrti oca, Wagnerova majka, Johanna Rosine Wagner, počela je živjeti s glumcem i književnikom Ludwigom Geyerom, prijateljem Richardova oca. U kolovozu 1814. godine Johanna Rosine udala se za Geyera i sa svojom obitelji preselila u njegovu rezidenciju u [[Dresden]]u. Prvih 14 godina svoga života Wagner se zvao '''Wilhelm Richard Geyer'''.<ref name="moljac"/> Geyer je umro 1821. godine kada je Richardu bilo osam godina. Nakon smrti očuha mladi Wagner je krenuo u školu Kreuz u Dresedenu koju je platio njegov stariji brat. Godine 1827. Wagnerova obitelj seli natrag u Leipzig, gdje je Wagner od 1828. do 1831. primao prve poduke iz kompozicije od Christian Gottlieb Müllera. U siječnju 1828.g. po prvi puta je čuo [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]]ovu 8. simfoniju, a u ožujku iste godine i Beethovenovu 9. simfoniju, obje u koncertnoj dvorani "Gewandhaus" u Leipzigu. Beethoven mu je postao inspiracija. Godine 1829. vidio je nastup [[sopran]]istice [[Wilhelmine Schröder-Devrient]] u ulozi Leonore u Beethovenovoj operi [[Fidelio]], koja mu je tada postala ideal za spoj drame i glazbe u operi, te su kasnije u više navrata surađivali.

Wagner zarana pokazuje interes za antički teatar, [[William Shakespeare|Shakespearea]], starogermansku mitologiju i srednjovjekovne kršćanske legende, što mu je dalo odlučne stvaralačke impulse. Sa 13 godina već odlično govori engleski i grčki, jezike koje je naučio da bi mogao Shakespearea i grčke autore čitati u originalu. Na njegovo formiranje utjecala je ponajprije najuža sredina (njegov očuh, a po nekima i pravi otac Ludwig Geyer – glumac, dramski pjesnik i slikar), Beethovenova glazba, te romantička literatura i glazba. U svojoj se autobiografiji Wagner prisjeća da je kao dječak nastupao uz očuha u ulozi anđela. Wagner se prvo razvio kao književnik, pa tek onda kao glazbenik, te je preko drame došao do glazbe, što je utjecalo na njegovu kasniju reformu opere i rad na jedinstvu drame i glazbe.

I sam Wagner je dva puta stupao u brak. Prvi puta s glumicom Minnom Planer (1809. – 1865.) s kojom nije imao djece. Druga mu je supruga bila kći Franza Liszta, Cosima von Bülow (1837. – 1930.), s kojom je imao troje djece (pri čemu je Cosima već imala dvoje djece iz braka s Hansom von Bülowom) – Isoldu (1865. – 1919.), Evu (1867. – 1942.) i Siegfrieda (1869. – 1930.). Poslije kratkotrajnih dirigentskih aranžmana po njemačkim kazalištima i neuspjelog pokušaja afirmacije u Parizu, Wagner je od 1843. godine bio dirigent dresdenske Dvorske opere. Godine 1848. aktivno sudjeluje u revoluciji, a 1849. u dresdenskom ustanku. Nakon pada Dresdena bježi preko [[Weimar]]a i [[Pariz]]a u [[Zürich]]. Ondje, uz prekide, ostaje do 1858. godine.

== Djela ==

U Zürichu nastaju njegova glavna djela: Die Kunst und die Revolution (1849.), Das Kunstwerk der Zukunft (1850.), Oper und Drama (1851.) i Eine Mitteilung an meine Freunde (1852.). U tim je djelima teoretski i filozofski formulirao svoje umjetničke ideje i zamisao glazbenog kazališta budućnosti. U tom periodu počinje raditi i na tetralogiji [[Prsten Nibelunga]] (Der Ring des Nibelungen), koja obuhvaća četiri glazbene drame: [[Rajnino zlato]] (Das Rheingold, 1852. – 1854.), [[Die Walküre]] (1852. – 1856.), [[Siegfried (Wagner)|Siegfried]] (1856. – 1871.) i [[Sumrak bogova]] (Götterdämmerung, 1869. – 1874.). U tom periodu skladao je i uspješnu operu [[Tristan i Izolda (opera)|Tristan i Izolda]] (Tristan und Isolde, 1857.-1859). Nakon nekoliko godina provedenih na putovanjima i gostovanjima (Pariz, Beč, Prag, Petrograd, [[Moskva]], [[Budimpešta]]), dolazi 1864. godine i u [[München]] na poziv bavarskog kralja Ludviga II., koji mu stavlja na raspolaganje neograničena sredstva kako bi realizirao svoje zamisli. Međutim, već 1865. godine napušta München zbog različitih spletki i odlazi u Tribschen kraj Luzerna gde je, među ostalim, napisao Über das Dirigieren i Über die Bestimung der Oper. Posljednje desetljeće života proveo je u Bayeruthu gdje je prema njegovoj zamisli izgrađeno kazalište – Festspielhaus (s proširenom pozornicom, natkrivenim orkestrom i amfiteatralnim gledalištem). Prilikom otvaranja ovog kazališta izvodi se čitava njegova tetralogija [[Prsten Nibelunga]]. U glazbenim dramama koje sklada poslije 1850. godine Wagner ostvaruje, u najvećoj mogućoj mjeri, svoju zamisao o sveobuhvatnom umjetničkom djelu (Gesamkunstwerk) tj. djelu u kojem se sve umjetnosti (pjesništvo, glazba, gluma i scenski dekor) sjedinjuju u službi drame. To jedinstvo odnosi se prvenstveno na pjesnički tekst i glazbu.

Genijalno nadaren glazbenik i uz to darovit pjesnik, Wagner je sve tekstove svojih glazbenih drama spjevao imajući pred očima njihovu muzičko-scensku realizaciju. Evolucija Wagnerovih umjetničkih ideja i stvaralačkih principa, izražena u njegovoj glazbenoj dramaturgiji i formulirana u mnogobrojnim spisima, pismima i autobiografiji, na svojevrstan način odražava raznorodna strujanja njegova vremena. Isprva pristaša ideja [[Jean Jacques Rousseau|J. J. Rousseaua]], pa [[Johann Gottfried Herder|Herdera]], Proudhona, mladohegelovaca, revolucije 1848., Wagner se oko 1850. godine priklanja [[Ludwig Feuerbach|Feuerbachovoj]] idealističkoj filozofiji, a zatim potpada pod utjecaj [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauerova]] pesimizma, da bi na kraju završio u parsifalskoj religioznoj mistici. Jedno vrijeme prijateljevao je i s Nietzscheom. Preminuo je u Veneciji [[1883.]] godine. Njegovu glazbu Hitler je obožavao (zbog njemačkih mitova koje obrađuje u svojim djelima, nrp. [[Prsten Nibelunga]]) pa je ona bila neka vrsta službene glazbe u Trećem Reichu i glazbena preteča nacionalsocijalizma. Iz tog razloga i dan danas u [[Izrael]]u su zabranjena izvođenja njegovih djela, iako se s vremena na vrijeme javljaju glasovi koji žele ukloniti tu zabranu.

==Reforma opere==
Wagner je smatrao da svrha izraza u operi mora biti drama, te je njegova reforma rezultat tog mišljenja. Tri postavke te reforme jesu:
* Uveo je [[lajtmotiv|lajtmotive]], te na taj način učvrstio vezu između glazbe i drame i olakšao snalaženje u glazbeno-scenskom zbivanju. Provodio je lajtmotive poput tema u simfonijama, pa kažemo da je simfonizirao [[orkestar]].
* Podjelu opere na brojeve zamijenio je podjelom na prizore.
* Orkestru je dao novo značenje. Umjesto da služi samo za pratnju pjevača, kod Wagnera orkestar postaje nositeljem dramske radnje. Pojačao je sastav [[Puhački instrumenti|puhačkih instrumenata]], uveo u orkestar basklarinet, engleski rog te [[ Wagnerove tube]].

==Kontroverze==

Wagnerove opera, spisi, politika, vjerovanja i neobičan stil života učinili su ga za života kontroverznom figurom. Nakon Wagnerove smrti, rasprave o njegovim idejama i njihove interpretacije, osobito u Njemačkoj u 20. stoljeću, nastavili su ga činiti politički i društveno kontroverznim na način na koji drugi veliki skladatelji nisu. Mnogo tenzija Wagner je dignuo svojim komentarima o Židovima, koji i dalje utječu na način na koji su njegovi radovi promatraju, kao i esejima koje je pisao o prirodi rasa iz 1850. pa nadalje, i njihovim navodnim utjecajem na antisemitizam Adolfa Hitlera.

===Nacističko usvajanje===


Adolf Hitler je bio obožavatelj Wagnerove glazbe i vidio u njegovim operama utjelovljenje svoje vizije njemačke nacije. I dalje se raspravlja o mjeri u kojoj su Wagnerova stajališta mogla utjecati na razvoj nacističke misli. Nacisti su one dijelove Wagnerove misli koje su smatrali korisnima za svoju propagandu koristili, a ignorirali ili potiskivali ostatak. Iako je Hitler sam bio vatreni obožavatelj "Majstora", mnogi u hijerarhiji nacističke vlasti nisu to bili. Prema povjesničaru Richardu Carru mnogi od njih su bili ogorčeni jer su morali nazočiti na javnim prikazivanja dugačkih epova na Hitlerovo insistiranje.
. Međutim, čini se da nema dokaza koji podupiru tvrdnje da je njegova glazba svirana u nacističkim logorima smrti tijekom Drugog svjetskog rata.
Zbog povezivanja Wagnera s antisemitizmom i nacizmom, izvođenje njegove glazbe u Izraelu je izvor kontroverzi.

==Izvori==
{{moljac|wagner.htm}}
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}

{{Romantizam}}

{{GLAVNIRASPORED:Wagner, Richard}}
[[Kategorija:Njemački skladatelji]]
[[Kategorija:Njemački dirigenti]]
[[Kategorija:Operni skladatelji]]
[[Kategorija:Skladatelji glazbe romantizma]]

Richard Wagner - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica