<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Rezanje</id>
	<title>Rezanje - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Rezanje"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rezanje&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-08T00:57:39Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rezanje&amp;diff=184083&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rezanje&amp;diff=184083&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-01T09:25:06Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rezanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Kutevi reznog alata.jpg|mini|desno|300px|Kutovi [[rezni alat|reznog alata]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Kutevi tokarskog noza.jpg|mini|desno|300px|Kutovi [[tokarenje|tokarskog]] noža.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Chainsaw ms280c 1.jpg|mini|desno|300px|[[Motorna pila]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Transportable bloksav.jpg|mini|desno|300px|Prijenosna tračna [[pila]] za trupce.]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Axes.JPG|mini|desno|300px|Nekoliko vrsta [[sjekira]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Knife.jpg|mini|desno|300px|[[Nož]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Machette kos.pg.jpg|mini|desno|300px|[[Mačeta]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Antique Japanese katana.JPG|mini|desno|300px|[[Katana]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:MillingCutterSlotEndMillBallnose.jpg|mini|desno|300px|[[Glodalo]] za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno).]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:AlCrTiN-CoatedHob NanoShieldPVD Thailand.jpg|mini|desno|300px|Valjkasto glodalo za izradu [[zupčanik]]a presvučeno prevlakom od AlCrTiN.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Drillbits.jpg|mini|desno|300px|Razna vrsta [[svrdlo|svrdla]] za [[bušenje]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Cnc plasma cutting.jpg|mini|desno|300px|[[Rezanje plazmom]] na [[računalo|računalno]] upravljanom (CNC) [[alatni stroj|alatnom stroju]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:5-Axis-Waterjet-Cutting-Head.jpg|mini|desno|300px|Primjer [[Rezanje vodenim mlazom|rezanja vodenim mlazom]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rezanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;sječenje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[mehanika|mehanički]] postupak [[Obrada metala|obrade materijala]] kojim se dio obratka u potpunosti ili djelomično (&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;zarezivanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;) odvaja od cjeline. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rezanje razdvajanjem&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; provodi se mehaničkim [[Rezni alat|reznim alatima]], kao što su [[škare]], [[nož]]evi, [[Štancanje|štance]] i slično ([[prosijecanje]]), kojima se dijelovi međusobno razdvajaju bez uklanjanja čestica, te toplinsko rezanje, pri kojem se materijal razdvaja izravnom primjenom [[toplina|toplinske energije]] ([[zavarivanje]]). Postupci toplinskoga rezanja mogu biti oni kod kojih materijal lokalno izgara ([[Plinsko zavarivanje|plinsko]] i [[Elektrolučno zavarivanje|elektrolučno rezanje]]), ili se tali i isparava (rezanje elektroerozijom, [[Rezanje plazmom|plazmom]], [[elektron]]skim ili [[laser]]skim snopom). Rezanje odvajanjem čestica može se provoditi mnogim postupcima, ponajprije [[pila|piljenjem]]. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;rezanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52655] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rezanje je postupak [[ručna obrada|ručne]] ili [[strojna obrada|strojne obrade]] [[materijal]]a, kod kojeg oštrica [[alat]]a okomito ulazi u materijal obratka velikom [[sila|silom]], koja uzrokuje [[Granica razvlačenja|popuštanje materijala]] i [[lom materijala|lom]]. Dolazi do [[naprezanje|naprezanja]] materijala koji se plastično deformira. Kod dovoljno velike sile, naprezanje na [[odrez]] u materijalu će jako narasti, [[materijal]] počinje popuštati (stanjuje se) i po liniji sječenja dolazi do [[deformacija]]. [[Sila]] sječenja dijeli na dva alata jedan iznad, a drugi ispod materijala. Ta dva alata su oštrica i kalup (matrica) ili gornji i donji [[nož]], između kojih je minimalna zračnost (razmak), koja omogućuje [[lom materijala]]. Dimenzija zračnosti (razmaka) obično iznosi od 2 do 10% debljine materijala i ovisi o nekoliko čimbenika (debljina materijala, vrsta materijala, svojstva postupka rezanja). Na kraju se materijal ([[Lim (kovina)|lim]], [[žica]], traka) lomi u dva dijela. Rezanje služi za djeljenje materijala na manje dijelove, koji će se kasnije dalje obrađivati i rez je ravan.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgled reza sječenog materijala se mijenja dubinom reza i vidljiv je na rubu rezanog materijala. Kada oštrica ili nož prodru u materijal, on se plastično deformira i zaobli rub materijala. Pri daljnjem prodiranju alata u materijal, rezanje rezultira u vertikalnu [[poliranje|poliranu]] zonu materijala. Rub je ravan i potpuno gladak. Napokon naprezanje postaje preveliko i materijal puca pod [[kut]]om. Površina je hrapava i gruba. Zbog velikog naprezanja i naglog popuštanja na rubu se stvara mali oštri greben ili srh. Visina svake od ovih podjela reza ovisi o više čimbenika, kao kuta oštrice noža, zračnosti alata, materijalu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Razni alati i postupci za rezanje ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Rezni alat ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Rezni alat}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rezni alat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[alat]] kojim [[Ručna obrada|ručno]] ili na [[strojna obrada|stroju]] obrađujemo [[materijal]] rezanjem. Rezni alati mogu biti:&lt;br /&gt;
* Alati za sječenje koji u izravnom dodiru razdvajaju [[materijal]] sječenjem pomoću oštrice u obliku [[klin]]a, bez odvajanja čestica (npr: noževi na škarama, žigovi i matrice [[Štancanje|štanci]]);&lt;br /&gt;
* Alati za odvajanje u izravnom dodiru režu materijal odvajanjem čestica pomoću oštrice u obliku klina (npr: [[tokarenje|tokarski nož]], [[glodalo]], [[svrdlo]]); &lt;br /&gt;
* Alati za odnošenje bez izravnog dodira i rezne oštrice obrađuju materijal odnošenjem čestica korištenjem [[energija|energije]] (na primjer: [[elektroda]] za elektroerozionu obradu). &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.ss-industrijska-strojarska-zg.skole.hr/upload/ss-industrijska-strojarska-zg/multistatic/27/4.%20Rezni%20alati.pdf] &amp;quot;Rezni alati&amp;quot;, dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oštrica reznog alata za vrijeme obrade razara međusobnu povezanost čestica materijala, te je izložena [[sila|mehaničkom]], [[toplina|toplinskom]] i [[Kemijska reakcija|kemijskom]] djelovanju, odnosno trošenju. Postojanost i vijek trajanja oštrice ovisi o materijalu alata i obratka, režimu rada, a posebno o brzini rezanja. Dijelovi reznog alata su: rezni dio koji osigurava proces obrade ([[klin]]) i držalo koje služi za prihvat na [[alatni stroj]] i prijenos sila rezanja. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;quot;Tehnička enciklopedija&amp;quot;, glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Pila ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Pila}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Pila]] je vrsta [[alat]]a koji služi za rezanje ili urezivanje [[Drvo (materijal)|drveta]], [[kamen]]a, [[metal]]a, [[plastika|plastike]] i drugih čvrstih [[materijal]]a. Glavna komponenta je nazubljena ili valovita metalna oštrica, koja je pričvršćena na rukohvat. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Piljenje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je postupak [[Ručna obrada|ručne]] ili [[strojna obrada|strojne obrade]] odvajanjem čestica, koji se upotrebljava kod odsijecanja ili dijeljenja materijala. Prema načinu gibanja alata, piljenje se dijeli na pravocrtno i kružno piljenje. Sam alat se razlikuje po obliku, te imamo kružne, tračne i lisne pile. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;quot;Odvajanje strugotine&amp;quot;, Filozofski fakultet u Rijeci, www.ffri.uniri.hr, 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Motorna pila ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Motorna pila}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Motorna pila&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je prenosiva [[Mehanika|mehanička]] [[pila]] koju pokreće [[električna struja]], [[stlačeni zrak]], [[Hidraulički pogon|hidraulična]] [[snaga]] i [[dvotaktni motor]]. Koristi se za sječu [[drvo|drveća]], njihovo komadanje, čišćenje pojedninih čvorova sa stabla i tako dalje. Motorne pile sa posebnom pločom i lancem koriste se za takozvana &amp;quot;umjetnost motornih pila&amp;quot;, to jest za oblikovanje skulptura od drveta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Sjekira ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Sjekira}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Sjekira]] je vrsta [[alat]]a koji se u pravilu koristi za sječenje ili cijepanje [[drvo|drva]], dok se u ostalim primjenama može koristiti kao [[oružje]]. Sjekira se sastoji od metalnog dijela (glave) i drška koji može biti izrađen od različitih materijala, najčešće [[Drvo (materijal)|drveta]], a u tradiciji [[Južna Europa|južne Europe]] su to uglavnom [[jasen]], [[grab]] i [[bukva]]. Dijelovi glave su ušica, gdje je otvor za dršku, list (pljoštica) i sječivo (oštrac). Glava je izrađena uglavnom od [[ugljični čelik|ugljičnog čelika]]. [[Brušenje|Brusi]] se dvostrano, osim posebnih vrsta poput bradve. Namjena određuje i geometriju sječiva, tako da će sjekira za cijepanje imati jače [[klin]]asto sječivo pogodno za kalanje, dok će sjekira za rušenje imati uže i nježnije sječivo pogodnije za poprečno sječenje vlakna drveta. Gledajući kroz [[povijest]], prve sjekire su bile od [[kamen]]a, a njihov razvoj se poboljšavao pronalascima [[bakar (element)|bakra]], [[bronca|bronce]], [[željezo |željeza]] sve do današnjih dana kada se koriste sjekire sa oštricom od [[čelik]]a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Nož ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Nož}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nož je [[ručna obrada|ručni alat]] s oštricom koja služi za rezanje. Nož se obično sastoji od oštrice pričvršćene o dršku. Oštrica noža je najčešće zašiljena, a nož može imati i dvije oštrice. Noževi su se koristili kao alat i oružje od [[kameno doba|kamenog doba]], odnosno prvih početaka čovječanstva. Stručnjaci smatraju da je nož jedno od prvih oruđa koje je čovjek razvio kako bi mogao preživjeti u prirodi. Prvi noževi su bili od [[kremen|kremena]] ili neke druge vrste [[kamen|kamena]], ponekad s drškom. Kasnije su se s napretkom [[metalurgija|metalurgije]] razvile oštrice od [[bakar (element)|bakra]],[[bronca|bronce]], [[željezo|željeza]] i [[čelik|čelika]]. Dok su se materijali mijenjali, oblik noža ostao je uglavnom isti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zajedno s [[vilica|vilicom]] i [[žlica|žlicom]], nož je u zapadnom svijetu od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] dio standardnog pribora za jelo. Danas se noževi za jelo uglavnom ne oštre, a za pripremanje jela se koriste posebni kuhinjski noževi. Postoje i posebni džepni noževi za višestruke svrhe. Nož kao oružje je s vremenom izgubio na važnosti, ali je ostao univerzalan [[alat]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Mačeta ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Mačeta}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mačeta&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je dugački nož širokog lista, dužine sječiva od 30 do 65 [[metar|cm]]. Širom svijeta je rasprostranjena kao ručni poljoprivredni [[alat]] i priručno [[oružje]], a služi za sječenje  trave ([[Šećerna trska|trske]]) i tanjeg raslinja. S obzirom da je namijenjena za učestale udarce izrađuje se uglavnom od [[ugljični čelik|ugljičnog čelika]], oznake po AISI-u 1045 do 1095 koji je elastičan i prilično lako se brusi, iako  podložan [[korozija|koroziji]]. Kako se izrađuje iskucavanjem iz materijala, oštrica nema osnovnu kosinu - kao [[sjekira]] na primjer, te nije pogodna za zahtjevnije sječenje. Jeftin i dostupan alat često je zloupotrebljavan za krvave obračne kao u [[Ruanda|Ruandi]] ili [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. [[Standard]]ni dio opreme mnogih [[vojska|vojski]], osobito u [[tropi]]ma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Mač ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Mač}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Mač]] je [[oružje]] za borbu prsa u prsa. Sastoji se od zašiljene jednosjekle i/li dvosjekle oštrice, pričvršćene o držak i zaštićene metalnom navlakom . Na početku su se mačevi izrađivali od [[bronca|bronce]],a kasnije od [[željezo|željeza]] i čelika. [[Srednji vijek|Srednjovjekovni]] mač se razvija od prošlih mačeva (latenskih). Feudalni [[vitez (titula)|vitez]]ovi su imali veoma teške mačeve koje su se morali držati s obe ruke, te su služili za siječu neprijatelja, jer im je vrh bio zaobljen. U srednjem vijeku su se najbolji mačevi izrađivali u [[Toledo|Toledu]] i [[Damask]]u. Danas je u popularnoj [[kultura|kulturi]] često prisutna i japanska [[katana]]. S razvojem vatrenog oružja mač je poprimio uglavnom simboličko značenje, te ga u današnjim [[vojska]]ma isključivo drže radi [[dekoracija|dekoracije]]. Prilikom predaje se mač predaje neprijatelju, a prilikom degradacije se [[časnik]]u mač uzima i lomi. Mačem se danas ipak najviše služe sportaši koji se bave [[mačevanje|mačevanjem]],koje  u užem smislu predstavlja naziv za sportsku borbu dvoje natjecatelja naoružanih hladnim oružjem za borbu prsa u prsa, najčešće mačem ili [[sablja|sabljom]].&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
==== Glodalo ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Glodalo}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Glodalo]] služi za raznoliku upotrebu [[strojna obrada|strojne obrade]] [[metal]]a odvajanjem čestica na [[glodalica]]ma, na primjer za poravnavanje, izradu prizmatičnih rubova, izradu čepova, džepova, izrezivanje, urezivanje, prerezivanje, izradu različitih utora na [[osovina]]ma, izradu zubaca [[zupčanik]]a, za rezanje [[navoj]]a i tako dalje. Zbog toga je i oblik glodala raznolik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Svrdlo ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Svrdlo}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Svrdlo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;bušni alat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[alat]] koje koristimo kod [[bušenje|bušenja]]. Svrdla se dijele na: spiralna svrdla, svrdla s pločicama od [[tvrdi metal|tvrdog metala]], ravna svrdla, zabušivala (zabušivači), specijalne izvedbe spiralnih svrdala, noževe i motke za bušenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Rezanje plazmom ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Rezanje plazmom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rezanje plazmom&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je postupak koji se koristi za rezanje [[čelik]]a i ostalih [[kovine|metala]] koristeći [[plazma]] [[plamenik]]. Inertni plin (ponekad [[stlačeni zrak]]) se potiskuje velikom brzinom kroz [[mlaznica|mlaznicu]], dok u isto vrijeme se uspostavlja [[električni luk]] kroz plin do radnog komada, pretvarajući jedan dio plina u plazmu. Plazma je dovoljno topla da se metal poreže i da se otopljeni metal otpuše s reza.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Rezanje laserom ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Rezanje laserom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rezanje laserom&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[tehnologija]] koja koristi [[laser]] za rezanje [[materijal]]a, i uglavnom se koristi za industrijsku primjenu, ali sve češće se koristi i u školama, malim poduzećima i kod hobista. Rezanje [[laser]]om radi tako da se direktno kontrolira izlazna [[snaga]] lasera, djelujući obično [[računalo]]m. Materijal se ili topi, ili izgara, ili isparava, ili ga otpuhne mlaz zraka pod [[tlak]]om, ostavljajući visoko kvalitetne rubove reza. Ne režu se samo limovi, nego i profili i [[cijev]]i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Rezanje vodenim mlazom ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Rezanje vodenim mlazom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rezanje vodenim mlazom&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; spada među ne[[standard]]ne postupke [[obrada metala|obrade metala]], koje se temelje na postupku mehaničkog odnošenja materijala. [[Abrazija|Abrazivni]] vodeni mlaz je tanak mlaz mješavine [[voda|vode]] i [[Kvarc|kremenog]] [[pijesak|pijeska]] pod visokim [[tlak]]om, koji djeluje na radni komad koji se obrađuje i [[Erozija|erozijom]] odnosi osnovni [[materijal]], te tako radi rez. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf] &amp;quot;Obrada materijala II&amp;quot;, dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rezanje vodenim mlazom omogućuje rezanje [[metal]]a ([[nehrđajući čelik]], [[aluminij]]ske legure, [[kaljenje|kaljeni]] [[čelik]], [[Bakar (element)|bakar]] i [[mjed]] (sve do 150 [[metar|mm]] debljine)), [[tvrdi metal]], [[staklo]], [[kamen]] (na primjer [[granit]]), [[plastika|plastiku]], [[guma|gumu]], [[Drvo (materijal)|drvo]], [[polistiren]] i tako dalje. Vodeno rezanje ne zagrijava materijal, što je naročito korisno za [[čelik]]e koji su namjenjeni za [[toplinska obrada|toplinsku obradu]]. Rezanje vodom je povoljno kod [[alatni čelik|alatnog čelika]] i drugih [[metal]]a, kod kojih izlaganje visokim [[temperatura]]ma može promijeniti svojstva materijala. Mala širina zareza omogućuje bolju iskoristivost [[sirovine]]. Izrada [[prototip]]nih dijelova je puno jednostavnija korištenjem [[alatni stroj|alatnog stroja]] za vodeno rezanje. Dimenzije obratka se mogu unijeti u upravljačku jedinicu, a stroj će precizno izrezati tako [[Računalni program|programirani]] oblik. Takav način izrade prototipnih dijelova je puno brži i jeftiniji od uobičajenog načina, kod kojeg se prvo moraju izraditi detaljni nacrti, koji se onda moraju predati [[Strojarski tehničar|strojaru]], koji će izraditi dio. Rad stroja za vodeno rezanje se jednostavno [[Automatizacija|automatizira]] što olakšava serijsku proizvodnju. Vodeno rezanje ne ostavlja nazubljene ni oštre rubove, što uklanja potrebu za dodatnom [[ručna obrada|ručnom]] ili [[strojna obrada|strojnom obradom]]. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf] &amp;quot;Rezanje mlazom vode&amp;quot;, Hloch, Sergej; Valíček, Jan; Stoić, Antun; [[Dražan Kozak|Kozak, Dražan]]; Samardžić, Ivan; Novak – Marcinčin, Jozef; Modrak, Vladimir, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, bib.irb.hr, 2011.&amp;lt;/ref&amp;gt; Nedostatak rezanja vodenim mlazom je visoka [[cijena]] i mala [[produktivnost]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Obrada metala]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>