Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:18:08Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:18
Redak 118:		Redak 118:
	Najbliže zračne luke nalaze se u [[Zračna luka Forlì\|Forlì]]ju i [[Zračna luka Bologna\|Bologni]].		Najbliže zračne luke nalaze se u [[Zračna luka Forlì\|Forlì]]ju i [[Zračna luka Bologna\|Bologni]].

	~~{{Commons\|Ravenna}}~~

	==Ravenna u književnosti==		==Ravenna u književnosti==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:03:10Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:03
Redak 34:		Redak 34:
	==Povijest==		==Povijest==
	[[Datoteka:Ravnna-gallaplacidia.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Mauzolej Gale Placidije]] iz oko 430. god.]][[Datoteka:Ravenna BW 3.JPG\|mini\|lijevo\|<center>[[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]] iz 549. god., unutrašnjost]]		[[Datoteka:Ravnna-gallaplacidia.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Mauzolej Gale Placidije]] iz oko 430. god.]][[Datoteka:Ravenna BW 3.JPG\|mini\|lijevo\|<center>[[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]] iz 549. god., unutrašnjost]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Ranokršćanski spomenici u Ravenni		\|ime mjesta = Ranokršćanski spomenici u Ravenni
	\|slika = Meister von San Vitale in Ravenna.jpg		\|slika = Meister von San Vitale in Ravenna.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

2025-04-06T14:15:38Z

Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 14:15
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ravenna'''-->{{~~Talijanska~~ općina		<!--'''Ravenna'''-->{{Infookvir talijanska općina
	\|ime = Ravenna		\|ime = Ravenna
	\|izvorno ime= Ravenna		\|izvorno ime= Ravenna

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T01:55:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Talijanska općina
|ime = Ravenna
|izvorno ime= Ravenna
|regija= Emilia-Romagna
|pokrajina = Ravenna
|slika grba =CoA civ ITA ravenna.png
|karta =Map_of_comune_of_Ravenna_(province_of_Ravenna,_region_Emilia-Romagna,_Italy).svg
|kratica regije= EMR
|kratica pokrajine = RA
|širina-stupnjevi = 44
|širina-minute= 25
|širina-sekunde= 04
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 12
|dužina-minute= 11
|dužina-sekunde= 58
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 146
|mappaY = 172
|visina = 4
|površina = 652,89
|stanovništvo = 159.404
|godina popisa = 31. svibnja 2011.
|gustoća stanovništva = 244,15
|poštanski broj = 48121-48125
|pozivni broj = 0544
|istat = 039014
|zaštitnik = [[Sveti Apolinarije]]
|stranica= [http://www.comune.ravenna.it/ Ravenna]
}}

'''Ravenna''' je ''[[općina|komuna]]'' i glavni [[grad]] istoimene [[Pokrajina Ravenna|pokrajine Ravenna]] u regiji [[Emilia-Romagna]] u [[Italija|Italiji]]. Grad se nalazi u unutrašnjosti, ali je povezan kanalom s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Ravenna je nekoć služila kao sjedište [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] i kasnije [[Ostrogoti|Ostrogotskog]] kraljevstva. Sa 652.89 km² Ravenna je druga najveća ''komuna'' prema površini u Italiji, iako je samo malo manja od polovice veličine najveće općine, [[Rim]]a.
[[Datoteka:PiazzaDelPopolo01.jpg|mini|lijevo|250px|<center>''Piazza del Populo'']]
==Povijest==
[[Datoteka:Ravnna-gallaplacidia.jpg|mini|lijevo|<center>[[Mauzolej Gale Placidije]] iz oko 430. god.]][[Datoteka:Ravenna BW 3.JPG|mini|lijevo|<center>[[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]] iz 549. god., unutrašnjost]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Ranokršćanski spomenici u Ravenni
|slika = Meister von San Vitale in Ravenna.jpg
|godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/788
|država = {{ZD+X/I|ITA}}
}}
===Rana povijest===
Počeci Ravenne nesigurni su. Prvo naselje se različito pripisuje [[Tirenjani]]ma, [[Tesalijci]]ma ili [[Umbrijci]]ma. Ravenna se sastojala od kuća sagrađenih na stupovima na nekoliko malenih otoka u močvarnoj laguni - situacija sična [[Venecija|Veneciji]] nekoliko stoljeća kasnije. Rimljani su je zanemarili tijekom osvajanja delte [[Po|rijeke Po]], ali su je kasnije prihvatili u [[Rimska Republika|Rimsku Republiku]] kao federativni grad [[89. pr. Kr.]] U Ravenni je [[49. pr. Kr.]] [[Julije Cezar]] okupio svoje snage prije nego što je prešao [[Rubikon]]. Nakon bitke protiv [[Marko Antonije|Marka Antonija]] [[45. pr. Kr.]] car August je ondje podignuo vojnu luku Classe.<ref>od ''classis'', latinski "mornarica"</ref> Ova je luka, zaštićena isprva vlastitim zidinama, bila važna postaja [[rimska mornarica|rimske carske mornarice]]. Danas je grad bez izlaza na more, iako je Ravenna ostala važna [[morska luka]] na [[Jadran]]u sve do ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]].

Tijekom germanske invazije [[Thusnelda]], [[Arminije]]va udovica, i [[Marbod]], kralj [[Markomani|Markoman]]a, bili su zatočeni u Ravenni.

Ravenna se jako razvijala tijekom rimske uprave. Car [[Trajan]] sagradio je 70 [[kilometar|km]] dugi [[akvadukt]] na početku [[2. stoljeće|2. stoljeća]]. Godine [[402.]] [[Honorije|car Honorije]] prenio je prijestolnicu [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] iz [[Milano|Milana]] u Ravennu. Prijenos je učinjen uglavnom iz obrambenih razloga: Ravenna je bila okružena močvarama i barama, te je imala lagan pristup carskim snagama [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]]. Godine [[409.]] [[Vizigoti|vizigotski]] kralj [[Alarik I.]] ipak je zaobišao Ravennu i krenuo pljačkati [[Rim]] i uzeti za taokinju [[Gala Placidija|Galu Placidiju]], kćer cara [[Teodozije I.|Teodozija I.]] Nakon brojnih preokreta Gala Placidija se vratila u Ravennu sa svojim sinom carem [[Valentinijan III.|Valentinijanom III.]] uz pomoć svoga nećaka [[Teodozije II.|Teodozija II.]] Ravenna je uživala u razdoblju mira tijekom kojeg je kršćanska religija cvala, a grad je dobio većinu svojih slavnih spomenika, kako sekularnih (razorenih) tako i kršćanskih (većinom sačuvanih).
[[Datoteka:Theodoric's Palace - Sant'Apollinare Nuovo - Ravenna 2016 (crop).jpg|mini|300px|lijevo|<center>[[Mozaik]] Teodorikove palače iz 6. st. ([[Nova bazilika Svetog Apolinarija]])]]
[[Datoteka:Christus Ravenna Mosaic.jpg|mini|180px|<center>Mozaik iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]] s prikazom dugokosog i bradatog Isusa odijevenog poput grčko-rimskog svećenika i kralja ([[Nova bazilika Svetog Apolinarija]])]]
Godine 476. palo je Zapadno Rimsko Carstvo, a istočnorimski car [[Zenon (car)|Zenon]] poslao je [[Ostrogoti|ostrogotskog]] kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]] da ponovo zauzme talijanski poluotok. Nakon [[bitka kod Verone|bitke kod Verone]] [[Odoakar]] se povukao u Ravennu gdje je izdržavao trogodišnju Teodorikovu opsadu sve dok zauzimanje [[Rimini]]ja nije lišilo Ravennu opskrbe. Nakon što je Teodorik zaklao Odoakra Ravenna je postala prijestolnica [[Ostrogoti|Ostrogotskog]] kraljevstva Italije.

Nakon [[493.]] Teodorik je zaposlio rimske arhitekte u izgradnji sekularnih i religijskih građevina, uključujući izgubljenu palaču blizu [[Nova bazilika Svetog Apolinarija|Sant'Apollinarea Nuovo]]; "Palazzo di Teodorico" bila je nadogradnja. Teodorik i njegovi sljedbenici bili su [[arijanstvo|arijanisti]], ali su živjeli u suživotu s Latinima. Teodorik je umro 526. kada ga je naslijedila kći [[Amalasunta]] ubijena 535. godine.

[[Dodatak:Popis bizantskih careva|Bizantski]] car [[Justinijan]] bio je fanatično ortodoksan te se protivio i ostrogotskoj vlasti i [[arijanstvo|arijanskom]] poimanju kršćanstva. Godine [[535.]] napao je Apeninski poluotok u sadržaju Rimskog Carstva, a [[540.]] je zauzeo Ravennu. Ravenna je postala sjedište bizantske vlasti na Apeninskom poluotoku u sadržaju Rimskog Carstva(vidi također [[Gotski ratovi|Gotske ratove]]). ''Restauratio Imperii'' u Ravenni također je doprinijelo obližnjoj luci Classe (classis), koja se ponekad naziva [[Pompeji]]ma [[ranokršćanstvo|kasne antike]]. Kao ravenska luka bila je jedna od ključnih platformi od 6.-7. stoljeća, te glavna luka na jadranskoj obali Apeninskog poluotoka. Najreprezentativniji ostatak tog perioda je [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi|crkva sv. Apolinarija u Classi]] (6.-7. stoljeće), čije se relikvije nalaze u crkvi. Ali iako je osnovana tijekom rimskog razdoblja, najviše se razvila tijekom kasnijeg Bizantskog Carstva.

===Ravenski egzarhat===
{{glavni|Ravenski egzarhat}}

Nakon [[Belizar]]ovog osvajanja u službi cara [[Justinijan I.|Justinijana I.]] u šestom stoljeću, Ravenna je postala sjedište [[Bizantsko Carstvo|bizantskog]] upravitelja Italije, [[egzarh]]a, pa je poznata kao [[Ravenski egzarhat]]. U to je vrijeme napisana [[Ravenska kozmografija]].

===Srednji vijek i moderna povijest===
[[Datoteka:PiazzaPopulo03.jpg|mini|180px|lijevo|<center>Piazza del Popolo u Ravenni]]
[[Langobardi]] vođeni [[kralj Liutprand|kraljem Liutprandom]] zauzeli su Ravennu [[712.]] godine, ali su je bili prisiljeni vratiti Bizantincima. Ipak, [[751.]] godine langobardski kralj [[Aistulf]] uspio je zauzeti Ravennu, prekinuvši bizantsku vlast u sjevernoj Italiji.

Francuski kralj [[Pipin Mali|Pipin]] napao je Langobarde po zapovijedi [[Stjepan II.|pape Stjepana II.]] Ravenna je stoga [[784.]] godine postala teritorij [[Papinska Država|Papinskih Država]]. Zauzvrat je [[Hadrijan I.|papa Hadrijan I.]] ovlastio kralja Karla Velikog da uzme iz Ravenne što poželi. [[Karlo Veliki]] je poduzeo tri pljačkaška pohoda na ravennu, odnoseći ogromnu količinu rimskih stupova, [[mozaik]]a, kipova i ostalih pokretnina kako bi obogatio svoju prijestolnicu u [[Aachen]]u.

Pod papinskom vlašću ravenski [[nadbiskup]] je uživao [[autokefalnost]] od Rimske Crkve - privilegij steknut tijekom bizantske vlasti. Zbog donacija koje su mu dali [[Otonska dinastija|otonski]] carevi ravenski nadbiskup bio je najbogatiji u Italiji nakon papinstva, te je stoga uspješno mogao povremeno izazivati papinu svjetovnu vlast.

Godine [[1198.]] Ravenna je vodila savez gradova iz [[Romagna|Romagne]] protiv cara, a papa se morao podložiti. Nakon rata 1218. obitelj [[Traversari]] uspjela je nametnuti svoju vlast nad gradom koja je trajala sve do 1240. godine. Nakon kratkog perioda pod carskim vikarom Ravenna je vraćena Papinskim Državama 1248. i ponovo Traversarijima sve do [[1275.]] kada je [[Da Polenta]] uspostavio svoje dugotrajno gospodstvo. Jedan od najčuvenijih stanovnika Ravenne u to je vrijeme bio protjerani pjesnik [[Dante]]. Posljednjeg od Da Polentinijevih, [[Ostasio III. da Polenta|Ostasia III.]], [[1440.]] godine je protjerala [[Mletačka Republika]] koja je grad pripojila svojim teritorijima.

Ravenna je bila pod Mlecima sve do 1509. kada je područje napadnuto tijekom [[Talijanski ratovi|Talijanskih ratova]]. Godine 1512. tijekom ratova [[Ratovi Svete Lige (16. stoljeće)|Svete Lige]] Ravennu su opljačkali Francuzi.

Nakon mletačkog povlačenja Ravennom su ponovo upravljali [[papa|papinski]] legati kao dijelom [[Papinska država|Papinske države]]. Grad je oštećen u velikoj poplavi u svibnju 1636. Tijekom sljedeća 3 stoljeća ozgrađena je mreža kanala koji su preusmjerili obližnje rijeke i isušili obližnje močvare, smanjivši mogućnost poplavljivanja i stvorivši ogroman pojas poljoprivrednog tla oko grada.

Osim još jedne kratke mletačke okupacije (1527-1529), Ravenna je bila dio Papinskih Država do 1796. kada ju je anektirala francuska marionetska država [[Cisalpinska Republika]] ([[Talijanska Republika|Talijanska Republika]] od 1802. i [[Kraljevstvo Italija (1805.-1814.)|Kraljevstvo Italija]] od 1805.). Papi je vraćena 1814., a [[1859.]] su je zauzeli pijemontske trupe. Ravenna i okolno područje [[Romagna|Romagne]] postali su dio novoujedinjene [[ujedinjenje Italije|Kraljevine Italije]] 1861. godine.
[[Datoteka:Mausoleum of Theoderic.JPG|mini|180px|<center>[[Teodorikov mauzolej]]]]

==Glavne znamenitosti==

[[Datoteka:Emilia Ravenna1 tango7174.jpg|mini|180px|<center>[[Apsida]], [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]]]]
[[Datoteka:Dantes tomb ravenna.jpg|mini|180px|<center>[[Dante]]ovo grobnica, [[neoklasicizam|neoklasična]] građevina, Camillo Morigia, 1780.]]

Osam ranokršćanskih spomenika u Ravenni upisanih na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Oni su
# [[Neonska krstionica]] (o. 430.)
# [[Mauzolej Gale Placidije]] (o. 430.)
# [[Arijanska krstionica]] (o. 500.)
# [[Nadbiskupska kapelica]] (o. 500.)
# [[Bazilika Sant'Apollinare Nuovo]] (o. 500.)
# [[Teodorikov mauzolej]] (520.)
# [[Bazilika svetog Vitalea]] (548.)
# [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]] (549.)

Ostale turističke atrakcije uključuju:
*antička crkva ''[[Crkva Duha Svetoga, Ravenna|Duha Svetog]]'' koja je sačuvala izvorne veze iz 5. stoljeća. Izvorno je bila arijanski hram. Fasada je vrijedan portiko s 5 arkada iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
*Crkva [[San Giovanni Evangelista, Ravenna|sv. Ivana Evanđelista]] je također iz 5. stoljeća, a podigla ju je [[Gala Placidija]] nakon morske oluje. Restaurirana je nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.
*[[ San Francesco, Ravenna|Bazilika sv. Franje]] ponovo sagrađena od 10.-11. stoljeća iznad prethodnog zdanja posvećenom Apostolima, a kasnije sv. Petru. Iza skromne ciglene fasade nalaze se glavni brod i dva pobočna broda. Fragmenti mozaika iz primitivne crkve vidljivi su na podu, koji je obično prekriven vodom nakon obilnih kiša (zajedno s kriptom). Ovdje je [[1321.]] održana pogrebna ceremonija za [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]]. Pjesnik je pokopan u grobnici pripojenoj crkvi. Lokalne vlasti su se uspjele oduprijeti svim firentinskim zahtjevima za povratak ostataka njenog najslavnijeg prognanika.
*[[Barok]]na crkva ''[[Santa Maria Maggiore, Ravenna|svete Marije Velike]]'' ([[525.]] – [[532.]], ponovo sagrađena [[1671.]]). u njoj se nalazi slika [[Luca Longhi|Luce Longhija]].
*Crkva ''[[San Giovanni Battista, Ravenna|svetog Ivana Krstitelja]]'' iz [[1683.]] također je u baroknom stilu sa srednjovjekovnim zvonikom.
*Bazilika ''[[Santa Maria in Porto, Ravenna|svete Marije u Portu]]'' (16. stoljeće), s bogatom fasadom iz 18. stoljeća. Uz glavni brod nalaze se dva pobočna broda i visoka kupola. U njoj se nalazi slika slavne ''grčke Madonne'' koja je navodno donesena u Ravennu iz Konstantinopola.
*Obližnja [[Komunalna galerija, Ravenna|Komunalna galerija]] sadrži različita djela romanjolskih slikara.
*''[[Rocca Brancaleone]]'' ("Dvorac Brancaleone") sagradili su [[Mletačka Republika|Mlečani]] [[1457.]] Nekoć dio gradskih zidina, sada je javni park. Podijeljen je u dva dijela: pravi dvorac i citadelu koja se prostire na površini od 14,000 m².
*Takozvana [[Teodorikova palača]] zapravo je ulaz u bivšu crkvu [[San Salvatore|svetog Spasitelja]]. Uključuje nozaike iz prave palače ostrogotskog kralja.
*Crkva ''[[sveta Eufemija|svete Eufemije]]'' (18. stoljeće) daje pristup takozvanom [[Stone Carpets Domus]] (6.-7. stoljeće): on udomljuje prekrasne mozaike iz bizantinske palače.
*[[Nacionalni muzej, Ravenna|Nacionalni muzej]].

==Promet==

Ravenna je važna komercijalna i turistička luka.

Cestom se do Ravenne može doći iz autocestnog čvorišta [[Bologna]] ili iz [[Venecija|Venecije]] državnom cestom 309 "Romea". Iz Rima najbrža je veza E45 međunarodna cesta; druga glavna veza s južnom Italijom je državna cesta 16 "Adriatica".

Željeznički kolodvor povezuje Ravennu s [[Bologna|Bolognom]], [[Ferrara|Ferrarom]], [[Venecija|Venecijom]], [[Veronom]] i [[Rimini]]jem.

Najbliže zračne luke nalaze se u [[Zračna luka Forlì|Forlì]]ju i [[Zračna luka Bologna|Bologni]].

{{Commons|Ravenna}}

==Ravenna u književnosti==

[[Lord Byron]] je živio u Ravenni između [[1819.]] i [[1821.]] godine. Tu ga je odvela ljubav prema lokalnoj aristokratskoj i udanoj mladoj ženi, [[Teresa, kontesa Guiccioli|Teresi Guiccioli]]. Ovdje je nastavio svog ''[[Don Juan (Byron)|Don Juana]]'' i napisao ''Ravenski dnevnik'', ''Moj rječnik'' i ''Rekolekcije''. [http://www.turismo.ra.it/contenuti/index.php?t=scrittori&id=21&cat=3]

[[Oscar Wilde]] je napisao poemu naslovljenu [http://www.infomotions.com/etexts/literature/english/1800-1899/wilde-ravenna-609.htm ''Ravenna''] [[1878.]] godine.

Ruski simbolistički pjesnik [[Aleksandar Blok]] napisao je pjesmu naslovljenu [[Ravenna]] (svibanj-lipanj 1909.) inspiriran svoj talijanskim putovanjem (proljeće 1909.).

Tijekom svojih putovanja njemački pjesnik [[Hermann Hesse]] prošao je kroz Ravennu koja ga je inspirirala da napiše dvije pjesme o gradu. Naslovljene su ''Ravenna (1)'' i ''Ravenna (2)''.

==Gradovi pobratimi==
*{{ZD|U|UK}} [[Chichester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]], od 1967.
*{{ZD|N|NJE}} [[Speyer]], [[Njemačka]], od 1989.
* {{ZD|F|FRA}} [[Chartres]], [[Francuska]], od 1957.
* {{ZD|N|NOR}} [[Tønsberg]], [[Norveška]]
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Szekszárd]], [[Mađarska]]

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.turismo.ravenna.it/ Turizam i kultura] Službena stranica
*''[http://www.gutenberg.net/etext/12542 Ravenna, A Study]'' (1913.), Edward Hutton, iz [[Projekt Gutenberg|Projekta Gutenberg]]
*[http://www.newadvent.org/cathen/12662b.htm ''Catholic Encyclopedia'':] Rana povijest Ravenne i njeni spomenici
*[http://www.paradoxplace.com/Perspectives/Venice%20&%20N%20Italy/Ravenna/Ravenna%202004.htm Adrian Fletcher's Paradoxplace Ravenna Pages] (fotografije)

{{Gradovi talijanske regije Emilia-Romagna}}
{{Svjetska baština u Italiji}}
[[Kategorija:Gradovi u Emiliji-Romagni]]
[[Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]

Ravenna - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica