<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Rapanui</id>
	<title>Rapanui - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Rapanui"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rapanui&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-05T21:27:59Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rapanui&amp;diff=345330&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rapanui&amp;diff=345330&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-24T22:12:17Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rapanui&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Rapanookee vona.jpg|thumb|mini|Tradicionalni ples Rapanuija]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rapanui&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [[Polinezija|polinezijski]] [[polinezijski narodi|narod]] koji predstavlja domorodačko stanovništvo [[Uskršnji otok|Uskršnjeg otoka]], izoliranog [[Tihi ocean|pacifičkog]] otoka koji je sastavni dio [[Čile]]a. Nositelji su najistočnije polinezijske kulture, te danas čine oko 60% stanovništva svog otoka. Služe se svojim izvornim jezikom [[rapanui jezik|rapanui]], kao i [[španjolski jezik|španjolskim]] jezikom.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.gobernacionisladepascua.gob.cl/curriculum/ www.gobernacionisladepascua.gob.cl], &amp;quot;Conozca a la Gobernadora&amp;quot;, pristupljeno 25. studenog 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt; Ima ih 5 682, na Uskršnjem otoku i u ostalim dijelovima Čilea. Prema popisu stanovništva [[2002.]] godine, Uskršnji otok ima 3 304 stanovnika, od kojih gotovo svi žive u glavnome gradu [[Hanga Roa|Hanga Roi]], smještenom na dobro zaklonjenoj zapadnoj obali. Glavni izvor prihoda Rapanuima je [[turizam]], a ključna turistička znamenitost kamene skulpture [[moai]], pod zaštitom [[UNESCO|UNESCO-a]] od [[1994.]] godine. Rapanui jezik ima, prema procjeni iz [[2007.]] godine, 2 700 govornika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Domorodački aktivisti vode borbu za pravo na samooprjedjeljenje i upravljanje Uskršnjim otokom.&amp;lt;ref&amp;gt;[https://digitalcommons.law.scu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1187&amp;amp;context=scujil digitalcommons.law.scu.edu], &amp;quot;The Situation of the Indigenous People of Rapa Nui and International Law: Reflections on Indigenous Peoples and the Ethics of Remediation&amp;quot;, objavljeno 2015., pristupljeno 25. studenog 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt; Prosvjedi tijekom [[2010.]] i [[2011.]] godine, zbog protivljenja podizanju akvaparka i uspostavljanju rezervata&amp;lt;ref&amp;gt;[https://www.aljazeera.com/indepth/features/2016/03/marine-park-divides-easter-island-indigenous-rapa-nui-160302155839067.html www.aljazeera.com], &amp;quot;Marine park divides Easter Island&amp;#039;s indigenous Rapa Nui&amp;quot;, objavljeno 9. ožujka 2016., pristupljeno 25. studenog 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt;, doveli su do sukoba s čileanskom [[policija|policijom]].&amp;lt;ref&amp;gt;[https://web.archive.org/web/20131029191515/http://indigenouspeoplesissues.com/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=8828:rapanui-international-community-steps-in-to-stop-violence-against-the-rapa-nui-nation&amp;amp;catid=23:south-america-indigenous-peoples&amp;amp;Itemid=56 web.archive.org], &amp;quot;Rapanui: International Community Steps In To Stop Violence Against The Rapa Nui Nation&amp;quot;, objavljeno 8. veljače 2011., pristupljeno 25. studenog 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;[https://web.archive.org/web/20101226171302/http://www.thehawaiiindependent.com/story/L.A.-rally-will-draw-attention-to-violent-Rapa-Nui-evictions-/ web.archive.org], &amp;quot;L.A. rally to draw attention to violent Rapa Nui evictions&amp;quot;, objavljeno 23. prosinca 2010., pristupljeno 25. studenog 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smatra se da su Rapanui naseljavali Uskršnji otok između [[300.]] i [[1200.]] godine. Prije toga, vrijeme dolaska procijenjeno je na oko [[700.]]–[[800.]], ali noviji dokazi iz nadnjevanja s ugljikovodicima navode na zaključak da se to dogodilo puno kasnije, možda tek 1200. godine. Nađeno je da su ljudi Rapanui polinezijskog podrijetla genetičkom raščlambom mitohondrijske [[DNK]] pretpovijesnih kostura. Genetička raščlamba koju su [[2007.]] izvršili Erik Thorsby i drugi genetičari otkrila je genetske markere europskog i američkog podrijetla koji sugeriraju da su Rapanui imali europski i američki doprinos svojoj DNK tijekom ili prije početka [[1800-ih]].&amp;lt;ref&amp;gt;Lie B. A.; Dupuy, B. M.; Spurkland, A.; Fernández-Viña, M. A.; Hagelberg, E.; Thorsby, E. (siječanj 2007.). &amp;quot;Molecular genetic studies of natives on Easter Island: evidence of an early European and Amerindian contribution to the Polynesian gene pool&amp;quot;&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Jacob Roggeveen]] bio je prvi Europljanin koji je ostvario kontakt s Rapanuima. Roggeveen je navodno zaplovio ili u potrazi za otocima &amp;#039;&amp;#039;Juan Fernandez&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;Davidovim otokom&amp;#039;&amp;#039;, ali je umjesto toga na Uskršnji otok stigao [[5. travnja]] [[1722.]], na [[Uskrs]] te godine. Na otoku je ostao oko tjedan dana.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.newnetherlandinstitute.org/files/7613/5757/5064/THE_SOUTH_SEA_VOYAGE_OF_JACOB_ROGGEVEEN_1721-1723.pdf www.newnetherlandinstitute.org], &amp;quot;THE SOUTH SEA VOYAGE OF JACOB THE SOUTH SEA VOYAGE OF JACOB ROGGEVEEN, 1721 ROGGEVEEN, 1721- 1723&amp;quot;, pristupljeno 25. studenog 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt; Felipe González de Ahedo posjetio je Uskršnji otok [[1770.]] godine i zatražio otok za [[Španjolska|Španjolsku]] na ispravu koju su otočani napisali pismom [[rongorongo]]. Britanski istraživač [[James Cook]] i francuski [[Jean-François de Galaup, comte de Lapérouse]], posjetili su otok nekoliko dana [[1774.]], odnosno [[1786.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Uskršnji otok]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Polinezijski narodi]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>