Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:20:55Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:20
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Radoslav Dodig'''-->~~{{Jubilarni članak\|166.000}}~~		<!--'''Radoslav Dodig'''-->
	{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Radoslav Dodig		\| ime = Radoslav Dodig

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T06:26:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|166.000}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Radoslav Dodig
| slika = Radoslav dodig.jpg
| slika_širina = 150px
| naslov =
| datum_rođenja = 6. travnja 1954.
| mjesto_rođenja = Prolog
| datum_smrti = 17. lipnja 2016.
| mjesto_smrti = Ljubuški
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = Hrvat
| etnicitet =
| polje =
| radna_institucija =
| alma_mater = Filozofski fakultet u Zagrebu
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}

Mr. sc. '''Radoslav Dodig''' ([[Prolog (Ljubuški, BiH)|Prolog]], [[6. travnja]] [[1954.]] – [[Ljubuški]], [[17. lipnja]] [[2016.]]), [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] [[arheolog]], [[filolog]] i [[novinar]].<ref name="metkovic.hr">[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest2.asp?vijest=9356 Umro je Radoslav Dodig], metkovic.hr, objavljeno 17. lipnja 2016., pristupljeno 17. lipnja 2016.</ref> Široj javnosti poznat je kao dvostruki pobjednik [[Kviskoteka|Kviskoteke]]. Veliku je ljubav gajio prema povijesti i arheologiji, bavio se politikom, a radio je kao novinar i kolumnist u BiH.<ref name="HRT"/>

== Životopis ==
[[Slika:Dodig kviskoteka.jpg|minijatura|desno|270px|Dodig kao pobjednik Kviskoteke sredinom 1980-ih]]
Dodig je rođen u Prologu pored Ljubuškoga. Osnovnu je školu pohađao u [[Veliki Prolog|Velikome Prologu]], a Sjemenišnu klasičnu gimnaziju u Splitu. Uređivao je skupa s kolegama mjesečnik [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu|Nadbiskupijskog sjemeništa]] ''Navještenje''.<ref name="ljportal">Ljportal: [http://www.ljportal.com/drustvo/4855-preminuo-poznati-ljubusak-radoslav-dodig Preminuo poznati Ljubušak Radoslav Dodig ], Ljubuški portal, 17. lipnja 2016. Pristupljeno 18. lipnja 2016.</ref> Budući da se u [[SFRJ]] nakon sjemenišne gimnazije moglo studirati jedino na [[Filozofski fakultet u Skoplju|Filozofskom fakultetu u Skoplju]], Dodig u [[Skopje|Skopju]] nastavlja studij klasične filologije.<ref name="metkovic.hr"/>

Od 1986. do 1988. na [[Interuniverzitetski centar Dubrovnik|Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku]] pohađao je poslijediplomski studij "Kulturna povijest istočne obale Jadrana". Magistrirao je radom ''Ljubuški kraj u antičko doba'' na Odjelu za arheologiju [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]] pod mentorstvom akademika [[Nenad Cambi|Nenada Cambija]]. Gotovu doktorsku disertaciju ''Uspon i pad Ardijejaca'' pod mentorstvom prof. Slobodana Čače trebao je obraniti na [[Sveučilište u Zadru|Sveučilištu u Zadru]], ali je zbog bolesti nije uspio obraniti.<ref name="arheoportal">[https://arheohercegovina.com/2016/06/18/in-memoriam-r-dodig/ In memoriam R. Dodig], Hercegovački arheološki portal, objavljeno 18. lipnja 2016., pristupljeno 18. lipnja 2016.</ref>

Široj javnosti poznat je kao dvostruki pobjednik [[Kviskoteka|Kviskoteke]].<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/339813/preminuo-radoslav-dodig-apsolutni-pobjednik-kviskoteke Preminuo Radoslav Dodig, apsolutni pobjednik Kviskoteke], hrt.hr, objavljeno 17. lipnja 2016., pristupljeno 17. lipnja 2016.</ref> U velikome superfinalu pobijedio je 1986. U tom istom superfinalu sudjelovale su hrvatske kvizaške legende [[Robert Pauletić]] (drugo mjesto) i [[Mirko Miočić]] (treće mjesto).<ref name="HRT"/><ref name="večernji"/> Ostvario je sedam pojedinačnih pobjeda i jednu pobjedu u superfinalu Kviskoteke. <ref name="večernji"/>

U prvoj polovici osamdesetih bio je nezaposlen, tek je kratko predavao u [[Teslić|teslićkoj]] gimnaziji, a po povratku u rodni Ljubuški nije se mogao zaposliti jer je bio politički nepodoban.<ref> Dnevni list | Zorica Volarević: [http://www.ljportal.com/index.php/drustvo/625-radoslav-dodig-kada-bih-zbrojio-sve-pobjede-u-kviskoteci-ne-bih-mogao-kupiti-ni-tada-rabljenoga-stojadina Radoslav Dodig: Kada bih zbrojio sve pobjede u Kviskoteci, ne bih mogao kupiti ni tada rabljenoga ‘stojadina’] <small>Ljubuški portal (objavljeno 8. travnja 2014., pristupljeno 17. lipnja 2016.)</small></ref> Jedva je dobio posao.<ref name="večernji"/> U drugoj polovici osamdesetih honorarno je predavao [[grčki]] i [[latinski]] u Centru za usmjereno obrazovanje "Petar Levantin" u [[Metković]]u, čiji je stalni zaposlenik postao 1991. Godine 1992. prelazi u Gimnaziju Metković, u kojoj je do 2008. predavao latinski jezik. Godinama je bio aktivan suradnik ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Metkoviću<ref name="metkovic.hr"/>, a od 2007. predsjednik Matice hrvatske u Ljubuškom<ref name="RLJ">[http://www.radioljubuski.ba/raspored-emitiranja/24461-preminuo-radoslav-dodig.html#.V2Vh2ruLTcc Preminuo Radoslav Dodig], Radio Ljubuški, objavljeno 17. lipnja 2016., pristupljeno 18. lipnja 2016.</ref>. Bio je članom [[Hrvatsko arheološko društvo|Hrvatskog arheološkog društva]], [[Hrvatsko filološko društvo|Hrvatskog filološkog društva]] te urednik u biblioteci "Stećak" nakladničke kuće [[ZIRAL]]-a u [[Mostar]]u. <ref name="večernji">vecernji.ba: [http://www.vecernji.ba/preminuo-novinar-i-arheolog-radoslav-dodig-1092968 Preminuo novinar i arheolog Radoslav Dodig], vecernji.ba, objavljeno 17. lipnja 2016., pristupljeno 17. lipnja 2016.</ref> Stručne radove objavljivao je u znanstvenoj periodici te zbornicima znanstvenih skupova. Za [[Slobodna Dalmacija|Slobodnu Dalmaciju]] i [[Večernji list]] pisao je kao dopisnik, i to najčešće o temama iz kulture, lingvistike i kulturno-povijesne baštine.<ref name="arheoportal"/>

Doprinos arheologiji dao je i za vrijeme izgradnje autocesta, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je na dionici [[Autocesta A1|autoceste A1]] [[Dugopolje]]-[[Ravča]] bio zamjenik voditelja arheoloških radova, a na dionici [[Autocesta A1 (BiH)|autoceste A1]] kroz BiH Bijača-[[Zvirovići]], zamjenik i voditelj arheoloških zaštitnih radova.<ref name="RLJ"/> U slobodno je vrijeme istraživao kulturno-povijesnu baštinu posebice Hercegovine i Ljubuškog, na čijoj je zaštiti radio. Znanstveni opus čini mu više od 100 znanstvenih, stručnih i preglednih radova te osvrta iz povijesti, arheologije i filologije koje je objavio u zbornicima i publikacijama te veliki broj članaka, feljtona, komentara, kolumna u tiskanim i elektroničkim medijima.<ref name="ljportal"/> Zahvaljujući djelovanju Matice hrvatske u Ljubuškom, pokrenuto je više projekata zaštite spomenika ([[Rimski vojni logor u Humcu|Rimski kompleks Gračine]], [[Stari grad Ljubuški]], [[Nekropola Bijača|nekropola Bijača]] i [[Nekropola Studenci (Ljubuški)|nekropola u Studencima]] koji su proglašeni nacionalnim spomenicima BiH).<ref name="RLJ"/> Očišćena i konzervirana nekropola na Bijači (lokalitet Dilić) uvrštena je na popis 30 [[UNESCO]]-vih zaštićenih lokaliteta grobalja sa [[Stećak|stećcima]] u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 11. lipnja 2017.)</ref>

Aktivan u politici od 1990. godine. Obnašao je nekoliko dužnosti u vlasti BiH.<ref name="ljportal"/>

Osnivač je, pokretač i prvi meštar Ljubuškog Karnevala.<ref>[http://ljubuski-karneval.com/odavanje-pocasti-radoslavu-dodigu-i-povratak-starim-obicajima-ljubuskog-karnevala/ Odavanje počasti Radoslavu Dodigu i povratak starim običajima Ljubuškog Karnevala] ljubuski-karneval.com (objavljeno 13. prosinca 2017. pristupljeno 6. veljače 2020.)</ref>

== Nagrade i priznanja ==
*nagrada za životno djelo općine Ljubuški<ref name="ljportal"/>
*prigodom prve obljetnice smrti Hrvatska pošta Mostar tiskala je u njegovu čast prigodnu poštansku markicu<ref name="HP">[https://www.post.ba/filatelija/detalji/?id=5612 Prva obljetnica smrti Radoslava Dodiga], Hrvatska pošta Mostar, objavljeno 17. lipnja 2017., pristupljeno 24. lipnja 2018.</ref>

== Izbor iz objavljenih radova ==
*Greda - srednjovjekovna nekropola u Crvenom Grmu. ''Hercegovina: časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe'', 4., 73-80. (1985.)
* Mlade kod Veljaka - kontinuitet od antike. ''Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe'', 3(11), 17-22. (1997.)
* Sekulan, naziv dijela rimske ceste na području Ljubuškoga. ''Hercegovina: časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe'', 4-5 (12-13), 39-45. (1998.)
* Miljokaz cara Licinija. ''Hercegovina: časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe'', 6-7 (14-15), 41-47. (2000.)
* A. A. Barret, Livia: First lady of Imperial Rome, Yale University Press, 2002.. ''Obavijesti: Hrvatsko arheološko društvo'', XXXXV (3), 154-156. (2003.)
* Spomenik Kvinta Valerija iz Hardomilja kod Ljubuškoga. ''Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku'', 95, 363-373. (2003.)
* Rimski spomenici iz Tomislavgrada. ''Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe'', 19., 21-30. (2005.)
* Rimski nadgrobni spomenik iz Tomislavgrada. ''Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku'', 97, 339-351. (2005.)
* Nalaz rimskih spomenika u Mostarskim Vratima kod Ljubuškoga. ''Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe'', 20, 7-12. (2006.)
* Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. u Saloni. ''Povijesni prilozi / Historical contributions'', 35, 9-23. (2008.) (R. Dodig, A. Škegro)
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://arheohercegovina.com/2016/06/18/in-memoriam-r-dodig/ In memoriam: Radoslav Dodig] <small>(arheohercegovina.com, objavljeno 18. lipnja 2016., pristupljeno 19. lipnja 2016.)</small>

{{GLAVNIRASPORED:Dodig, Radoslav}}
[[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski kvizaši]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Arheologija u Bosni i Hercegovini]]

Radoslav Dodig - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica