Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Raša' u '{{Raša'

2025-04-06T19:18:21Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Raša' u '{{Raša'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 19:18
Redak 76:		Redak 76:
	{{Mrva-općina}}		{{Mrva-općina}}
	{{GiO IŽ}}		{{GiO IŽ}}
	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Raša}}		{{Raša}}
	[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

2025-04-06T17:39:25Z

Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:39
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Raša (općina)'''-->{{~~Općina~~ \|		<!--'''Raša (općina)'''-->{{Infookvir općina \|
	ime = Raša\|		ime = Raša\|
	grb = Raša (grb).gif\|		grb = Raša (grb).gif\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T09:05:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina |
ime = Raša|
grb = Raša (grb).gif|
županija = [[Istarska županija|Istarska]] |
broj stanovnika = 3.183|
površina = 80|
naselja = Barbići, Brgod, Brovinje, Crni, Diminići, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most-Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari, Viškovići |
načelnik = Glorija Paliska Bolternstein [[IDS]]<ref>[http://www.rasa.hr/nacelnica]</ref>|
poštanski broj = 52223 Raša |
z. širina = 45.08|
z. dužina = 14.08|
}}

[[datoteka:Crkva svete barbare.jpg|mini|desno|300px|Nasljeđe rudarske prošlosti: crkva Sv.Barbare u Raši ima oblik prevrnutog rudarskog vagoneta, zvonik podsjeća na toranj izvoznog stroja.]]

[[datoteka:Pružno prenosilo 1.JPG|mini|desno|300px|[[Pružno prenosilo]] iz [[Istarski ugljenokopi|Istarskih ugljenokopa]] u Raši.]]

'''Raša''' ([[čakavsko narječje|čakavski]] ''Aršija''<ref>[http://www.istarski-rjecnik.com/pregled_rijeci/123725/ Istarski rječnik]</ref>) je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]].

== Općinska naselja ==
U sastavu općine je 23 naselja (stanje 2006), to su: [[Barbići]], [[Brgod (Raša)|Brgod]], [[Brovinje]], [[Crni (Raša)|Crni]], [[Diminići]], [[Drenje (Raša)|Drenje]], [[Koromačno]], [[Krapan]], [[Kunj]], [[Letajac]], [[Most-Raša]], [[Polje (Raša)|Polje]], Raša, [[Ravni (Raša)|Ravni]], [[Skitača]], [[Stanišovi]], [[Sveta Marina]], [[Sveti Bartul (Raša)|Sveti Bartul]], [[Škvaranska]], [[Topid]], [[Trget]], [[Trgetari]] i [[Viškovići]].

== Zemljopis ==
== Stanovništvo ==

Općina Raša ima prema popisu iz 2011. godine 3.183 stanovnika, od kojih 1.444 u naselju Raša.

U stanovništvu ima četrdesetak Talijana (ispod dva posto; još desetak ljudi navodi kao materinji jezik talijanski), te 365 Bošnjaka: ta najznačajnija nacionalna manjina sudjeluje u stanovništvu sa 11,45 posto. 59,72 posto stanovništva su etnički Hrvati, a 17,59 posto je umjesto nacionalne izrazilo regionalnu pripadnost.

== Povijest ==

Središnje naselje u Općini Raša je sagrađeno kao izniman arhitektonski projekt studija Pulitzer iz Trsta (arhitekti Ceppi, Finali, Pulitzer, te Lah i Kosovel), te je svečano otvoren 4. studenog 1937. godine kao izraz velike brige talijanskog režima za radništvo (rudare u obližnjim rudnicima ugljena), napredak talijanske industrije i za ekonomski boljitak Istre kao svoje najistočnije pokrajine. Podizanje grada u ranije močvarnom području bilo je moguće zahvaljujući isušivanju područja uz rijeku Rašu; projekt melioracije je počeo 1928. godine.

Gradić sagrađen za dvije do tri tisuće stanovnika - koji je uspješno sagrađen u svega 547 dana - bio je opremljen cjelokupnom infastrukturom: školama, vrtićem bolnicom, poštom, kinom, sportskim sadržajima, općinskom zgradom, policijskom stanicom i hotelom. U mjestu je bila sagrađena i oveća crkva posvećena sv. Barbari, zaštitnici rudara. Grad je imao kanalizacijsku i vodovodnu mrežu, te gradsku rasvjetu, a prometnice su bile asfaltirane.

Kuće za radnike imaju po četiri dvosobna stana, svaki s odvojenim ulazom i dijelom vrta. Arhitekti iz ureda Pulitzer su projektirali peći na ugljen koje su omogućavale grijanje cjelokupnog prostora stana. Radnički dio grada je središnjim gradskim trgom odvojen (ili spojen) od službeničkog dijela u kojem su stanovi komforniji, a topla voda - uključivo za centralno grijanje - je dolazila iz gradske toplane, na koju su bile priključene i sve javne zgrade.

Taj projekt fašističkog režima je odmah 1937. godine dobio administrativni status općine.

Nakon II. svjetskog rata većina rudara - Talijana iz raznih dijelova Italije - napustila je Rašu, te je naglo opadanje radne snage nekoliko godina nadoknađivano prisilnim (makar i plaćenim) radom seljaka iz raznih dijelova Istre, koje su vlasti mobilizirale na "radnu obvezu" čak i usred sezone poljskih radova. U narednom razdoblju se u Rašu doselilo mnogo radnika iz Bosne.
== Gospodarstvo ==
U Raši se do [[1966.]] godine odvijala intenzivna rudarska djelatnost. Stalna eksploatacija ugljena u obližnjem Krapnu započela je [[1785.]] godine. Godine [[1942.]] u tadašnjim [[Istarski ugljenokopi|Istarskim ugljenokopima]] dosegnuta je najveća proizvodnja ugljena od 1,158.000 tona. U to vrijeme je u rudnicima radilo do 10 tisuća radnika.

Današnji najznatniji gospodarski objekt je tvornica cementa u mjestu [[Koromačno]]. Dolina Raše i dalje pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, a općina ima široki izlaz na more, koji omogućava bavljenje ribarstvom. Turistički sektor čine dva autokampa kapaciteta za nekoliko stotina turista, te preko dvije stotine privatnih iznajmljivača soba i apartmana, kao i znatan broj drugih manjih ugostiteljskih objekata.

== Spomenici i znamenitosti ==

Na trgu Gustava Pulitzera u Raši nalazi se crkva sv. Barbare. G. Pulizter je projektirao vrlo elegantnu crkvu minimalističkih linija, sagrađenu u obliku prevrnutih rudarskih kolica, sa zvonikom koji asocira na rudarsku svjetiljku. Trg je upotpunjen fontanom.

Rudnička postrojenja u Raši su sačuvana, makar su zatvorena još od 1966. godine.

U Bobrinama kod Skitače nalazi se skupina od 4 tumula (suhozidnog obitavališta) iz brončanog doba, smještena je na istoimenoj uzvisini. Veći tumul visine je oko 3 m i promjera oko 20 m, dok su 3 manja tumula visine oko 1 m i promjera oko 4 m.

U ruralnim naseljima općine Raša ima više baroknih crkava, a uz selo Brovinje nalazi se gotička crkvica posvećena Glavosjeku sv. Ivana Krstitelja; crkvica je sazidana od tesanog kamena u 14. stoljeću, a unutrašnjost je oslikana freskama iz 15. stoljeća. Iz tog je razdoblja i crkvica u šumarcima Prodola kod sela Skitača.

Vrlo razvedena obala uključuje estuarij rijeke Raše, te kamenite rtove i šljunčane plaže; koje su u znatnom broju lako dostupne turistima - kako onima koji dolaze automobilom, tako i jahtašima.

== Šport ==
* Nogometni klub Cement Koromačno
* [[NK Raša 1938|Nogometni klub Raša 1938]]
* Nogometni klub Polet Snašići
* Stolnoteniski klub "Brovinje"
* Društvo športova na moru Koromačno
* Društvo športova na moru Galeb
* Boćarski klub Raša
* Boćarski klub Polet Snašići

== Kultura ==
* RKUD Rudar Raša - folklorno društvo

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{Mrva-općina}}
{{GiO IŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Raša}}
[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]

Raša (općina) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Raša' u '{{Raša'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica