Prirodoslovni muzej Rijeka - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T16:50:28Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 16:50
Redak 7:		Redak 7:
	[[Slika:Kukci riječkog područja 08.JPG\|mini\|300px\|Kukci riječkog područja (endemi i relikti).]]		[[Slika:Kukci riječkog područja 08.JPG\|mini\|300px\|Kukci riječkog područja (endemi i relikti).]]
	Razvoj prirodoslovnih [[znanost]]i krajem [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], veliki interes znanstvenika za istraživanja [[More\|mora]] riječkog područja, ugled prirodoslovaca koji su djelovali na riječkom području i mnogobrojne prirodoslovne zbirke u vlasništvu privatnih osoba uvjetovale su utemeljenje Prirodoslovnog muzeja, prvog regionalnog muzeja na riječkom području. Datumom utemeljenja Prirodoslovnog muzeja u Rijeci smatra se 16. svibnja 1876. godine kada je dr. Josef Roman Lorenz <ref>'''Josef Roman Lorenz''' ([[Linz]], 1825. - Beč, 1911.), austrijski prirodoslovac, predsjednik Austrijskog meteorološkog društva. Od 1855. do 1861. radio je kao učitelj u Rijeci. ([http://austria-forum.org/af/AEIOU/Lorenz,_Josef_Roman,_Ritter_von_Liburnau Lorenz, Josef Roman, Ritter von Liburnau], Annotatable Electronic Interactive Oesterreich Universal Information System (AEIOU), austria-forum.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.)</ref> poslao detaljno razrađen program razvoja regionalnog prirodoslovnog muzeja gradonačelniku Rijeke [[Giovanni de Ciotta\|Giovanniju de Ciotti]].<ref name="Arko_Pijevac">Milvana Arko-Pijevac, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=130094 ''Utemeljenje prirodoslovnog muzeja Rijeka''], Muzeologija, No.37, veljača 2001., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>		Razvoj prirodoslovnih [[znanost]]i krajem [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], veliki interes znanstvenika za istraživanja [[More\|mora]] riječkog područja, ugled prirodoslovaca koji su djelovali na riječkom području i mnogobrojne prirodoslovne zbirke u vlasništvu privatnih osoba uvjetovale su utemeljenje Prirodoslovnog muzeja, prvog regionalnog muzeja na riječkom području. Datumom utemeljenja Prirodoslovnog muzeja u Rijeci smatra se 16. svibnja 1876. godine kada je dr. Josef Roman Lorenz <ref>'''Josef Roman Lorenz''' ([[Linz]], 1825. - Beč, 1911.), austrijski prirodoslovac, predsjednik Austrijskog meteorološkog društva. Od 1855. do 1861. radio je kao učitelj u Rijeci. ([http://austria-forum.org/af/AEIOU/Lorenz,_Josef_Roman,_Ritter_von_Liburnau Lorenz, Josef Roman, Ritter von Liburnau], Annotatable Electronic Interactive Oesterreich Universal Information System (AEIOU), austria-forum.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.)</ref> poslao detaljno razrađen program razvoja regionalnog prirodoslovnog muzeja gradonačelniku Rijeke [[Giovanni de Ciotta\|Giovanniju de Ciotti]].<ref name="Arko_Pijevac">Milvana Arko-Pijevac, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=130094 ''Utemeljenje prirodoslovnog muzeja Rijeka''], Muzeologija, No.37, veljača 2001., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>
	[[~~File~~:Joseph Roman Lorenz.jpg\|thumb\|150px\|left\|Josef Roman Lorenz]]		[[Datoteka:Joseph Roman Lorenz.jpg\|thumb\|150px\|left\|Josef Roman Lorenz]]

	Koncepcija Prirodoslovnog muzeja u Rijeci razrađena je po načelima [[beč]]kog ''Naturhistoriches Museuma'' <ref>Prirodoslovni muzej u Beču, mrežno mjesto: [http://www.nhm-wien.ac.at www.nhm-wien.ac.at]</ref> i za ono vrijeme bila je među najsuvremenijim muzejskim koncepcijama. Do osnivanja Prirodoslovnog muzeja dolazi [[1945.]] godine na inicijativu i prijedlog prirodoslovca amatera Maria Rossia. Muzej je za javnost otvoren 1. svibnja 1946. godine u obiteljskoj zgradi grofa Negroni gdje se i danas nalazi. Istog dana otvoren je manji [[akvarij]], a 1. svibnja 1947. godine i zoološki vrtić. Od 1945. godine vrši se prikupljanje prirodoslovnih predmeta te su zalaganjem Maria Rossia u Muzeju smještene zbirke iz [[Mađarska\|Mađarske]] biološke postaje <ref>Mađarska ribarstveno-biološka stanica bila je osnovana u Rijeci 1904. godine (Mira Zore-Armanda, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=80262 ''Razvoj fizičke oceaniografije na Jadranu''], Pomorski zbornik, Vol.38 No.1, svibanj 2000., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>, zbirke nekadašnjeg Gradskog muzeja (Museo Civico) <ref>osnovan 1892. godine</ref> i zbirke Gradskog muzeja [[Sušak]] <ref>osnovan 1933. godine</ref> kao i materijali i zbirke raznih kolekcionara. Do kraja [[1961.]] godine težište djelatnosti Muzeja usmjereno je na održavanje akvarija i zoovrtića.		Koncepcija Prirodoslovnog muzeja u Rijeci razrađena je po načelima [[beč]]kog ''Naturhistoriches Museuma'' <ref>Prirodoslovni muzej u Beču, mrežno mjesto: [http://www.nhm-wien.ac.at www.nhm-wien.ac.at]</ref> i za ono vrijeme bila je među najsuvremenijim muzejskim koncepcijama. Do osnivanja Prirodoslovnog muzeja dolazi [[1945.]] godine na inicijativu i prijedlog prirodoslovca amatera Maria Rossia. Muzej je za javnost otvoren 1. svibnja 1946. godine u obiteljskoj zgradi grofa Negroni gdje se i danas nalazi. Istog dana otvoren je manji [[akvarij]], a 1. svibnja 1947. godine i zoološki vrtić. Od 1945. godine vrši se prikupljanje prirodoslovnih predmeta te su zalaganjem Maria Rossia u Muzeju smještene zbirke iz [[Mađarska\|Mađarske]] biološke postaje <ref>Mađarska ribarstveno-biološka stanica bila je osnovana u Rijeci 1904. godine (Mira Zore-Armanda, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=80262 ''Razvoj fizičke oceaniografije na Jadranu''], Pomorski zbornik, Vol.38 No.1, svibanj 2000., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>, zbirke nekadašnjeg Gradskog muzeja (Museo Civico) <ref>osnovan 1892. godine</ref> i zbirke Gradskog muzeja [[Sušak]] <ref>osnovan 1933. godine</ref> kao i materijali i zbirke raznih kolekcionara. Do kraja [[1961.]] godine težište djelatnosti Muzeja usmjereno je na održavanje akvarija i zoovrtića.

WikiSysop: bnz

2022-04-12T01:03:18Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 01:03
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prirodoslovni muzej Rijeka'''-->~~[[Slika:Prirodoslovni_muzej_Rijeka.jpg\|mini\|300px\|Zgrada Muzeja.]]		[[Slika:Prirodoslovni_muzej_Rijeka.jpg\|mini\|300px\|Zgrada Muzeja.]]
	'''Prirodoslovni muzej Rijeka''' prvi je regionalni muzej [[Rijeka\|riječkog]] područja. Utemeljen je [[16. svibnja]] [[1876.]] godine, a za javnost je otvoren [[1. svibnja]] [[1946.]] godine.		'''Prirodoslovni muzej Rijeka''' prvi je regionalni muzej [[Rijeka\|riječkog]] područja. Utemeljen je [[16. svibnja]] [[1876.]] godine, a za javnost je otvoren [[1. svibnja]] [[1946.]] godine.
	Smješten je u Parku Nikole Hosta <ref>'''Nikola Host''' ('''Nikolaus Thomas Host''', Rijeka, 1761. - [[Schönbrunn]], 1834.), austrijski liječnik i botaničar hrvatskoga podrijetla. Bio je dvorski liječnik austrijskog cara [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva\|Franje I.]] i prvi ravnatelj carskoga vrta. Po njemu je nazvan rod biljaka iz porodice ljiljana (''Hosta'') ([http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26243 hosta], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.)</ref><ref>[http://www.illustratedgarden.org/mobot/rarebooks/author.asp?creator=Host,%20Nikolaus%20Thomas&creatorID=99 Nikolaus Thomas Host], Missouri Botanical Garden/Rare Books/Authors, www.illustratedgarden.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>, u blizini [[Guvernerova palača u Rijeci\|Guvernerove palače]], u obiteljskoj zgradi grofa Negronia.		Smješten je u Parku Nikole Hosta <ref>'''Nikola Host''' ('''Nikolaus Thomas Host''', Rijeka, 1761. - [[Schönbrunn]], 1834.), austrijski liječnik i botaničar hrvatskoga podrijetla. Bio je dvorski liječnik austrijskog cara [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva\|Franje I.]] i prvi ravnatelj carskoga vrta. Po njemu je nazvan rod biljaka iz porodice ljiljana (''Hosta'') ([http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26243 hosta], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.)</ref><ref>[http://www.illustratedgarden.org/mobot/rarebooks/author.asp?creator=Host,%20Nikolaus%20Thomas&creatorID=99 Nikolaus Thomas Host], Missouri Botanical Garden/Rare Books/Authors, www.illustratedgarden.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>, u blizini [[Guvernerova palača u Rijeci\|Guvernerove palače]], u obiteljskoj zgradi grofa Negronia.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T22:06:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 22:06
Redak 48:		Redak 48:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Rijeka Natural History Museum}}~~
	;Mrežna mjesta		;Mrežna mjesta
	* [http://www.prirodoslovni.com Prirodoslovni muzej Rijeka], službene stranice muzeja		* [http://www.prirodoslovni.com Prirodoslovni muzej Rijeka], službene stranice muzeja

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T05:08:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Prirodoslovni_muzej_Rijeka.jpg|mini|300px|Zgrada Muzeja.]]
'''Prirodoslovni muzej Rijeka''' prvi je regionalni muzej [[Rijeka|riječkog]] područja. Utemeljen je [[16. svibnja]] [[1876.]] godine, a za javnost je otvoren [[1. svibnja]] [[1946.]] godine.
Smješten je u Parku Nikole Hosta <ref>'''Nikola Host''' ('''Nikolaus Thomas Host''', Rijeka, 1761. - [[Schönbrunn]], 1834.), austrijski liječnik i botaničar hrvatskoga podrijetla. Bio je dvorski liječnik austrijskog cara [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franje I.]] i prvi ravnatelj carskoga vrta. Po njemu je nazvan rod biljaka iz porodice ljiljana (''Hosta'') ([http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26243 hosta], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.)</ref><ref>[http://www.illustratedgarden.org/mobot/rarebooks/author.asp?creator=Host,%20Nikolaus%20Thomas&creatorID=99 Nikolaus Thomas Host], Missouri Botanical Garden/Rare Books/Authors, www.illustratedgarden.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>, u blizini [[Guvernerova palača u Rijeci|Guvernerove palače]], u obiteljskoj zgradi grofa Negronia.

== Povijest ==
[[Slika:Prirodoslovni muzej Rijeka 08.JPG|mini|300px|Morski psi u Muzeju.]]
[[Slika:Kukci riječkog područja 08.JPG|mini|300px|Kukci riječkog područja (endemi i relikti).]]
Razvoj prirodoslovnih [[znanost]]i krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]], veliki interes znanstvenika za istraživanja [[More|mora]] riječkog područja, ugled prirodoslovaca koji su djelovali na riječkom području i mnogobrojne prirodoslovne zbirke u vlasništvu privatnih osoba uvjetovale su utemeljenje Prirodoslovnog muzeja, prvog regionalnog muzeja na riječkom području. Datumom utemeljenja Prirodoslovnog muzeja u Rijeci smatra se 16. svibnja 1876. godine kada je dr. Josef Roman Lorenz <ref>'''Josef Roman Lorenz''' ([[Linz]], 1825. - Beč, 1911.), austrijski prirodoslovac, predsjednik Austrijskog meteorološkog društva. Od 1855. do 1861. radio je kao učitelj u Rijeci. ([http://austria-forum.org/af/AEIOU/Lorenz,_Josef_Roman,_Ritter_von_Liburnau Lorenz, Josef Roman, Ritter von Liburnau], Annotatable Electronic Interactive Oesterreich Universal Information System (AEIOU), austria-forum.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.)</ref> poslao detaljno razrađen program razvoja regionalnog prirodoslovnog muzeja gradonačelniku Rijeke [[Giovanni de Ciotta|Giovanniju de Ciotti]].<ref name="Arko_Pijevac">Milvana Arko-Pijevac, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=130094 ''Utemeljenje prirodoslovnog muzeja Rijeka''], Muzeologija, No.37, veljača 2001., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>
[[File:Joseph Roman Lorenz.jpg|thumb|150px|left|Josef Roman Lorenz]]

Koncepcija Prirodoslovnog muzeja u Rijeci razrađena je po načelima [[beč]]kog ''Naturhistoriches Museuma'' <ref>Prirodoslovni muzej u Beču, mrežno mjesto: [http://www.nhm-wien.ac.at www.nhm-wien.ac.at]</ref> i za ono vrijeme bila je među najsuvremenijim muzejskim koncepcijama. Do osnivanja Prirodoslovnog muzeja dolazi [[1945.]] godine na inicijativu i prijedlog prirodoslovca amatera Maria Rossia. Muzej je za javnost otvoren 1. svibnja 1946. godine u obiteljskoj zgradi grofa Negroni gdje se i danas nalazi. Istog dana otvoren je manji [[akvarij]], a 1. svibnja 1947. godine i zoološki vrtić. Od 1945. godine vrši se prikupljanje prirodoslovnih predmeta te su zalaganjem Maria Rossia u Muzeju smještene zbirke iz [[Mađarska|Mađarske]] biološke postaje <ref>Mađarska ribarstveno-biološka stanica bila je osnovana u Rijeci 1904. godine (Mira Zore-Armanda, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=80262 ''Razvoj fizičke oceaniografije na Jadranu''], Pomorski zbornik, Vol.38 No.1, svibanj 2000., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>, zbirke nekadašnjeg Gradskog muzeja (Museo Civico) <ref>osnovan 1892. godine</ref> i zbirke Gradskog muzeja [[Sušak]] <ref>osnovan 1933. godine</ref> kao i materijali i zbirke raznih kolekcionara. Do kraja [[1961.]] godine težište djelatnosti Muzeja usmjereno je na održavanje akvarija i zoovrtića.

Krajem 1961. Godine Narodni odbor općine "Stari grad" Rijeka donosi rješenje o osnivanju Prirodoslovnog muzeja u kojem se temeljem Zakona o muzejima donose i zadaci Muzeja. Na osnovu definiranih zadataka ukinuo se zoovrtić te se s amaterskog rada prešlo na stručnu muzejsku djelatnost. Muzej je definiran kao tip regionalnog muzeja, a [[1963.]] godine započelo se s prvim terenskim istraživanjima. Godine [[1964.]] dolazi do integracije muzeja s Ribarstvenom stanicom Rijeka u jednu ustanovu. Do [[1976.]] godine Muzej je uključen u tri znanstveno istraživačka projekta. Kao rezultat znanstveno istraživačkog rada objavljeno je 27 znanstvenih radova, a zbirke su obnovljene novim preparatima.

Od 1977. do 1992. godine terenski rad svodi se na individualne izlaske, a intezivnije se ulaže napor oko uređenja zgrade. Godine [[1978.]] izrađen je idejni projekt dogradnje zgrade Muzeja. Od 1984. do 1991. godine terenski rad svodi se na privatnu inicijativu kustosa, a prioritet se daje otkupima predmeta.

Od 1992. godine u organizaciji Muzeja započinju sustavna terenska [[Geologija|geološko]]-[[Paleontologija|paleontološka]] istraživanja i prikupljanje [[Fosili|fosilne]] [[Fauna|faune]] otoka [[Krk]]a, te istraživanja [[Riječki zaljev|Riječkog zaljeva]], a 1993. godine u suradnji s Centrom za istraživanje mora [[Institut Ruđer Bošković]] istraživanja otočja [[Prvić (Krk)|Prvić]], [[Goli otok|Goli]] i [[Sveti Grgur (otok)|Grgur]] u smislu zaštite. Znanstvenim skupom na kojem je sudjelovalo 150 znanstvenika iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]] 1996. godine obilježena je 120. godišnjica utemeljenja i 50. godišnjica osnutka muzeja. Iste godine muzej je uključen u Projekt očuvanja bioraznolikosti [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Sljedećih godina obavljena su paleontološka istraživanja u Volarovoj spilji pokraj Rijeke i Biserujki na Krku što je rezultiralo novim nalazima spiljskog medvjeda na riječkom području. Od [[1998.]] intenziviraju se sustavna paleontološka istraživanja otoka Krka. Iste godine Muzeju je odobren projektni program pripreme i tiska ''Atlasa fosilne makrofaune otoka Krka''. Od 1999. godine nastavlja se sa sustavnim istraživanjima podmorskih spilja u [[Vinodolski kanal|Vinodolskom kanalu]], a 2001. godine s istraživanjima istočne obale otoka [[Cres]]a Suska i akvatorija općine [[Kostrena]] u cilju uspostavljanja zaštićenih područja.

==Ustroj==
Muzej ima 26 zbirki s oko 90.000 muzejskih predmeta. Osobito su značajne zbirke minerala, spužvi i algi. Zbirke su od 2007. dostupne i putem pretraživog Internet portala na adresi [http://www.prirodoslovni.com/inventarna www.prirodoslovni.com/inventarna].

Stručna biblioteka sadrži ukupno 3.500 knjiga, a može se pretraživati na adresi [http://www.prirodoslovni.com/knjiznica www.prirodoslovni.com/knjiznica].

Od 1998. prišlo se uređenju stalnog postava korištenjem modularnog pristupa i multimedije. Uređeni su dijelovi stalnog postava [[Morski psi]] i [[raže]] s izradom scenografije i multimedijalne prezentacije (CD-rom s fotografijama, slikama i video sekvencama), postavljen je novi stalni postav Geološka prošlost Jadrana gdje je prikazana geneza i razvoj bazena Jadranskog mora, a u prizemlju zgrade Muzeja uređen je dio stalnog postava "Akvarij - multimedijalni centar". U sklopu akvarija otvorena je i radionica-igraonica s edukativnim igrama prirodoslovnog sadržaja. [[2004.]] godine otvoreni su stalni postavi [[Ptice]] i [[sisavci]] riječkog područja i [[Gmazovi]] i [[vodozemci]] riječkog područja. U [[2005.]] godini u okolišu muzeja uređen je [[Botanički vrt]], a na prvom katu 2006.g., stalni postav [[Kukci]] riječkog područja. Sve postave prate multimedijalni CD romovi prirodoslovnog sadržaja.

U sklopu muzeja nalazi se i [[kaštel Zrinskih]] u [[Brod na Kupi|Brodu na Kupi]], na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. U kaštelu postoje zbirke posvećene lovstvu, šumarstvu i ribolovu.<ref>[http://www.prirodoslovni.com/kastel-zrinskih/ Stalni postav], Kaštel Zrinskih, www.prirodoslovni.com/kastel-zrinskih/, pristupljeno 7. prosinca 2015.</ref>

Od osnutka do danas u Muzeju se radi na dopunama zbirki i popularizaciji prirodoslovlja. Novostečena znanja stručnjaci muzeja iznose putem znanstvenih i stručnih radova. popularnih predavanja i izložbene djelatnosti. U muzejskoj trgovini može se kupiti promidžbeni materijal i knjige u izdanju muzeja.

== Galerija slika ==
<gallery>
Slika:Čovječa ribica Rijeka 08.JPG|[[Čovječja ribica]]
Slika:Sedmopruga usminjača Rijeka 08.JPG|Sedmopruga usminjača
Slika:Kopnena staništa priobalja i otoka riječkog područja.JPG|Kopnena staništa priobalja i otoka riječkog područja
Slika:Ptice riječkog područja obala i more.JPG|Ptice obalnog i morskog riječkog područja
</gallery>

== Povezani članci ==
* [[Popis muzeja u Hrvatskoj]]

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}
* [http://www.prirodoslovni.com/hr/homepage.html Prirodoslovni muzej Rijeka]
* Milvana Arko-Pijevac, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=210949 ''Istraživački rad u Prirodoslovnom muzeju Rijeka''], Informatica Museologica, Vol.29 No.3-4, srpanj 1999., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
* Marcelo Kovačić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=207368 ''Studijske zbirke prirodoslovnih muzeja i njihov smisao na primjeru jedne zbirke Prirodoslovnog muzeja u Rijeci''], Informatica Museologica, Vol.32 No.1-2, studeni 2001., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
* Marcelo Kovačić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8203 ''Ihtiološka zbirka Prirodoslovnog muzeja Rijeka deset godina poslije: veća i bolja?''], Natura Croatica, Vol.15 No.3, rujan 2006., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Rijeka Natural History Museum}}
;Mrežna mjesta
* [http://www.prirodoslovni.com Prirodoslovni muzej Rijeka], službene stranice muzeja

{{Coord|45.32950288077599|N|14.444130063056946|E|region:HR-08_type:landmark_dim:30_source:MDC|display=title|format=dms}}

[[Kategorija:Prirodoslovni muzeji]]
[[Kategorija:Muzeji u Rijeci]]