WikiSysop: bnz

2022-04-12T00:24:41Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 00:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Primarna hiperetenzija'''-->~~{{Infookvir bolest		{{Infookvir bolest
	\| latinski =		\| latinski =
	\| kod-1 = I10		\| kod-1 = I10

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-03T22:23:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir bolest
| latinski =
| kod-1 = I10
| naziv-1 = Esencijalna (primarna) hipertenzija
| kod-2 =
| naziv-2 =
}}
'''Primarna''' (esencijalna, idiopatska) '''hipertenzija''' je [[hipertenzija]] s nepoznatom [[etiologija|etiologijom]], koja nema organskog uzroka i pri kojoj je [[krvni tlak]] stalno povišen.<ref>http://www.lek.si/si/skrb-za-zdravje/medicinski-slovar/, Slovenski medicinski e-slovar.</ref>

== Klasifikacija ==
Arterijska [[hipertenzija]] klasificira se prema vrijednostima arterijskog tlaka (1999. [[SZO]]):
* normalan tlak - <139/<89 mmHg,
* stadij I - blaga hipertenzija 140-159/90-99 mmHg
* stadij II - umjerena hipertenzija 160-179/100-109 mmHg
* stadij III - teška hipertenzija >180/>110 mmHg

Arterijska hipertnezija se klasificira u stadije bolesti prema oštećenju organa (SZO):
* stadij I - nema znakova oštećenja organa
* stadij II - prisutan barem jedan od znakova oštećenja uzokovanih arterijskom hipertnezijom
* stadij III - simptomi i klinički znakovi kao posljedica oštećenja uzrokovanih arterijskom hipertnezijom

== Znakovi i simptomi ==

Neovisno o primarnom poremećaju arterijska hipertenzija dugo ne pravi veće tegobe i zbog toga je i zovu "tihi ubojica". Zanimljivo jest da neki stručnjaci hipertenziju ne smatraju bolešću nego stanjem. Tim prije jer hipertenzija često nema nikakvih [[simptom]]i, pa brojne osobe koje imaju povišeni krvni tlak ne osjećaju nikakve probleme i niti ne znaju da imaju povišeni krvni tlak. A dokazano je da je visoki krvni tlak jedan od glavnih [[čimbenik rizika|čimbenika rizika]] za obolijevanje od [[ateroskleroza|ateroskleroze]], [[angina pectoris|angine pectoris]], [[srčani infarkt|srčanog infarkta]], [[dekompenzacija srca|dekompenzacije srca]], [[moždani udar|moždanog udara]], oštećenja bubrega, [[sljepoća|sljepoće]] itd.

Posebna stanja su različita akutna povećanja arterijskog krvnog tlaka koja akutno mogu oštetiti organe kao što su [[središnji živčani sustav]], [[srce]] ili [[bubreg]], te se u nazivaju hipertenzivna kriza, hipertenzivna hitnosti i maligna hipertnezija, te se često preklapaju, a sva zahtjevaju hitno liječenje.

== Etiologija ==

Kod velike većine osoba, oko 90-95 %, točan razlog povišenje arterijskog krvnog tlaka ostaje nepoznat, te se takva arterijska hipertenzija naziva primarna ili esencijalna arterijska hipertenzija.
Esencijalna je arterijska hipertenzija sindrom u kojem zasigurno određenu ulogu igra genska predispozicija, ali i utjecaj brojnih vanjskih čimbenika od kojih najveće značenje ima povećan unos kuhinjske soli, [[Pretilost|prekomjerna tjelesna težina]], izloženost [[stres]]u, tjelesna neaktivnost itd.

Esencijalna je arterijska hipertenzija poremećaj u kojem brojni organski sustavi u sprezi s vanjskim faktorima igraju ulogu u nastanku i održavanju povišenog arterijskog tlaka, a određuju i dinamiku progresije bolesti.

== Patogeneza ==

Transplantacijske studije ukazuju da [[bubreg]] ima važnu ulogu u etiopatogenezi esencijalne hipertenzije, tj. vjerojatno je da ovdje najjasnije dolazi do izražaja [[gen]]ski nasljeđen poremećaj koji rezultira smanjenim izlučivanjem [[natrij]]a, a uz povećan unos [[Kuhinjska sol|kuhinjske soli]] dolazi do porasta arterijskog tlaka. Pogrješka u prijenosu natrija kroz [[stanična membrana|stanične membrane]] prisutna je i u stanicama glatke muskulature krvnih žila. Novije spoznaje usmjeravaju sve više pažnju ulozi promjena na krvnim žilama, posebice [[endotel]]u [[hormon]]ski vrlo bogatom organu. Poremećena ravnoteža tih hormonskih sustava dovodi do vazospazma (kontrakcija krvnih žila), [[tromboza|tromboze]] i [[ateroskleroza|ateroskleroze]]. Brojni su dokazi o nerazdvojivosti procesa u esencijalnoj hipertenziji i aterosklerozi. Poremećaji endotela odgovorni su za podržavanje arterijske hipertenzije i pridonose progresiji [[bolest]]i o čemu valja voditi računa u terapijskom pristupu. S druge strane, povišeni krvni tlak dugoročno uništava endotel što vodi u razvoj [[Ateroskleroza|ateroskleroze]].

Hipertenzija potiče i razvoj [[kongestivno zatajenje srca|kongestivnog zatajenja srca]], bolesti bubrega te [[Sljepoća|sljepoće]]. U ranoj fazi esencijalne hipertenzije, kada zbog pogrješke u izlučivanju natrija i [[Voda|vode]] dolazi do porasta količine vode i soli u krvnim žilama povećan je [[srčani minutni volumen|minutni volumen srca]]. No, taj poremećaj nije dostatan da sam po sebi dovede do trajnog porasta arterijskog tlaka, već do hipertenzije dolazi tek ako je povišen i [[periferni vaskularni otpor]] do čega dolazi posljedičnom aktivacijom kontraregulacijskih mehanizama. Arterijski tlak određen je dakle umnoškom [[srčani minutni volumen|minutnog srčanog volumena]] i [[ukupni periferni otpor|ukupnog perifernog otpora]]. U drugoj se fazi arterijske hipertenzije minutni volumen normalizira, a periferni otpor ostaje povišen (aktivacijom brojnih mehanizama). U kasnoj fazi minutni je volumen smanjen (25 %), a periferni otpor značajno povišen (30 %). Arterijska je hipertenzija poremećaj koji je trajno prisutan, ali može mijenjati svoj karakter. Jedan od važnih faktora nastanka hipertenzije jest i unos natrijevog klorida u obliku kuhinjske soli. Bubrezi nisu prilagođeni dodatnom unosu soli u organizam. Razlog tome treba tražiti u sprezi [[fiziologija|fiziologije]], [[evolucija|evolucije]] i [[antroplogija|antropologije]]. Naime, tijekom dugog vremena razvoja viših [[Sisavci|sisavaca]] i [[čovjeka]] u [[Prehrana|prehrani]] je prevladavala [[Biljke|biljna]] hrana bogata [[kalij]]em. U prehrani ljudskih predaka i prvih ljudi također je prevladavala biljna hrana koja je, za razliku od životinjske bogata kalijem, a siromašna natrijem. Da bi organizam uspostavio ravnotežu [[elektrolit]]a koja je odgovarala fiziologiji tijela organizam je trebao pronaći mehanizam izbacivanja kalija i čuvanja natrija. Taj mehanizam je ugrađen u bubrežnoj funkciji. [[Nefron]]i štede natrij ([[aldosteron]]), a u [[Mokraća|mokraću]] se aktivno secernira kalij. Uzrok tome je povećana koncentracija natrija u odnosu na kalij u [[izvanstanična tekućina|izvanstaničnoj tekućini]]. Također, evolucija je ugradila i "želju za solju" kao jedan od mehanizama ispravljanja neravnoteže natrij/kalij. Međutim, prehrana modernog čovjeka je najvećim dijelom životinjskog podrijetla, sačuvan je mehanizam "želje za solju" zbog kojeg nam je zasoljena hrana ukusnija. Upravo u moderno doba kada je kuhinjska sol suviše dostupna dolazi do obrnute situacije - unosimo daleko više natrija nego [[kalij]]a.
Međutim, bubrežni mehanizam nije se prilagodio novonastaloj situaciji te i dalje "štedi" natrij, a izbacuje kalij. To dovodi do polaganog, ali dugoročnog gomilanja natrija u organizmu. Stoga je očito kakve će reperkusije imati povećan unos soli na razvoj hipertenzije.

== Prevencija ==

== Liječenje ==

U liječenju arterijska hipertenzije, kod sekundarnih oblika se utječe na osnovni uzrok bolesti, dok je kod primarnih bitno educirati bolesnika, utjecati na način [[život]]a, te ako je potrebno koristiti lijekove koji se nazivaju [[antihipertenziv]]i. U antihipertenzive se ubrajaju brojne skupine lijekova: [[diuretik|diuretici]], [[Antiadrenergici|blokatori adrenergičkih receptora]] ([[beta blokatori]], periferni alfa-blokatori), [[blokatori kalcijevih kanala]], [[vazodilatatori]], [[inhibitori konvertaze angiotenzina]] (ACE inhibitori), [[blokatori AT1-receptora]].

== Prognoza ==

== Epidemiologija ==

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Mrva-med}}
{{upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Bolesti krvnih žila]]

[[de:Arterielle Hypertonie#Primäre Hypertonie]]

Primarna hiperetenzija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica